Oblaci će donijeti pljuskove i grmljavinu, ali teško je reći gdje će se točno pojaviti olujno nevrijeme i tuča. Brzina vjetra može dosegnuti i 70 kilometara na sat, a na nekim mjestima nevrijeme bi moglo potrajati oko pola sata. Osvježenje se očekuje tek od subote, ali i dalje će ostati iznadprosječno vruće i suho
RIJEKA Temperature u Hrvatskoj i dalje rastu, što pokazuje ovogodišnji maksimum danas poslijepodne u Kninu, a prvo osvježenje s nevremenom očekuje se sutra poslijepodne na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru, doznaje se u Državnome hidrometeorološkom zavodu.
U Kninu je danas u 14 sati temperatura dosegnula 40,8 stupnjeva, a na Mljetu 40, doznaje se od dežurnog sinoptičara Dragoslava Dragojlovića, koji najavljuje da će i sutra biti vrlo vruće, sve do poslijepodneva, kada sa zapada dolazi naoblaka, najprije na sjeverni Jadran i u Gorski kotar, a zatim navečer i u kopneni dio Hrvaske te veći dio unutrašnjosti.
Oblaci će donijeti pljuskove i grmljavinu, ali teško je reći gdje će se točno pojaviti olujno nevrijeme i tuča. Brzina vjetra može dosegnuti i 70 kilometara na sat, a na nekim mjestima nevrijeme bi moglo potrajati oko pola sata. Osvježenje se očekuje tek od subote, ali i dalje će ostati iznadprosječno vruće i suho, kaže Dragojlović.
Iako je Meteoalarm, europska mrežna stranica osnovana 2007. radi upozoravanja javnosti na nevrijeme u Europi, čiji je Hrvatska član od 2009., označio Hrvatsku najvišom razinom upozorenja, Dragojlović upozorava da su mediji to upozorenje »malo napuhali«.
Između statističkih prosjeka i brojčanih odstupanja u maksimumu i minimumu široke su mogućnosti za različite vremenske prilike i neprilike. Tako dosadašnji dio kolovoza, gotovo jedna njegova trećina, iznimno odskače od prosjeka i po toplini i po suši, a u njemu se nastavlja stanje iz srpnja, koji je bio ekstremno vruć i sušan.
Najveća klimatska odstupanja u srpnju utvrđena su u Zagrebu, gdje je bilo toplije za 3,2 stupnja od 30-godišnjeg prosjeka.
Po Statističkom ljetopisu, apsolutno najviša temepratura u Hrvatskoj izmjerena je 5. srpnja 1950. u Karlovcu, i to 42,4 stupnja, a najniža -35,5 stupnjeva 3. veljače 1919. u Čakovcu.
Mjesečne vrijednosti za kolovoz u Hrvatskoj pokazuju raznolike podatke. Primjerice, apsolutni maksimum za pojedine gradove iznosio je: Split-Marjan i Rijeka 38,1 stupanj, Dubrovnik 38,4, Varaždin 38,7, Šibenik 39,2, Zagreb-Maksimir 39,8 i Osijek 40,3 stupnja Celzijeva. Apsolutni minimum izmjeren u kolovozu iznosio je: Dubrovnik 14,1 stupanj, Split-Marjan 11,2, Šibenik 10,2, Rijeka 9,1, Osijek 5,1, Zagreb-Maksimir 3,7 i Varaždin 3,2 stupnja Celzijeva.
Ipak, jasno je uočljiv porast temperature zraka na Zemlji. Po stogodišnjemu mjerenju (1906.-2005.), on je 0,74 stupnja Celzijeva, a kako se razdoblje skraćuje na 50 i na 25 godina, po podatcima DHMZ-a, porast se udvostručuje.
Porast temperature zraka u 20. stoljeću zabilježen je i na postajama u Hrvatskoj.
Otkako se instrumentima mjeri temperatura zraka, a to je od 1850., najtoplije godine na Zemlji bile su 1998. i 2005., zatim 2002., 2003. i 2004. Zatopljenje na Zemlji je globalno, ali nije jednoliko u svim dijelovima. Tako je zagrijavanje kopna veće od zagrijavanja oceana, osobito nakon 1970. Zbog raspodjele kopna i mora na Zemlji, zagrijavanje je izraženije na Sjevernoj polutki nego na Južnoj, s dvostruko većim povećanjem prosječne temperature zraka na Arktiku u odnosu prema globalnom zatopljenju unazad 100 godina, objašnjavaju u DHMZ-u.Kao posljedica globalnog zagrijavanja, smanjuje se snježni pokrivač, osobito u proljeće i ljeti, te se otapa led. Također raste globalna razina mora zbog topljenja kopnenog leda i toplinskog širenja oceana zbog zagrijavanja
Prognozu po danima možete vidjeti OVDJE.
