Samo strogo

Danas objava svih epidemioloških odluka: Škole u dosadašnjem režimu

Jagoda Marić

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

Ono što većinu građana zanima jest kako će u sljedećim tjednima biti organizirane škole, a ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs po tom je pitanju ipak bio nešto jasniji od svog šefa.



ZAGREB – Premijer Andrej Plenković odbio je sinoć u Saboru otkriti kakve će i koliko stroge epidemiološke mjere Vlada danas donijeti, pojašnjavajući da je i u trenutku dok je on davao izjavu ministar unutarnjih poslova Davor Božinović sa županima dogovarao nove mjere.


Na pitanja hoće li kafići i restorani biti u potpunosti zatvoreni ili će moći imati otvorene terase te na pitanja što će biti s ostalim djelatnostima, primjerice hoće li kina ostati otvorena, premijer je nudio isti odgovor – da će se sve znati danas. Rekao je da će mjere trajati do Božića, ali da, ako to epidemiolozi budu smatrali potrebnim, mogu trajati i duže. Na pitanje jesu li nove strože mjere dokaz da su ranije odluke bile loše jer su posljednji put mjere postrožene prije tjedan dana, a ne čeka se protek od dva tjedna da se vidi njihov učinak, Plenković je odgovorio da nije tako jer je i tada rečeno da će se prema potrebi donositi nove, strože mjere.


Kako o novim mjerama nitko iz Vlade nije bio spreman govoriti, onda je to bilo plodno tlo za neslužbene informacije, pa su se one mijenjale iz sata u sat. No, čini se da se to nije događalo zato što su pojedine informacije bile neslužbene, nego zato što se sinoć do posljednjeg trenutka o tim mjerama raspravljalo, pa tako treba uzeti s rezervom i one da će hoteli i kampovi ostati otvoreni, a da će se primjerice dozvoliti samo profesionalna sportska natjecanja.


Rad od kuće




Ono što većinu građana zanima jest kako će u sljedećim tjednima biti organizirane škole, a ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs po tom je pitanju ipak bio nešto jasniji od svog šefa. Tako je poručio da će škole ostati decentralizirane u odnosu na mjere koje će Vlada donijeti u četvrtak jer su u njihovu radu već predviđene sve blaže i oštrije mjere. Odluke o radu škola donosile su se i donosit će se i dalje u izravnoj suradnji lokalnih stožera i epidemiologa s Ministarstvom obrazovanja i u suradnji toga ministarstva s Nacionalnim stožerom. Do daljnjeg nastava u osnovnim i srednjim školama, objasnio je ministar, ostaje kako je zapisano u uputama koje su od samoga starta predviđale sva tri oblika nastave, klasični, online i kombinirani, ovisno o situaciji.


Na Vladinu je užem kabinetu, otkrio je Fuchs, zaključeno da je prioritetno održavanje nastave »licem u lice«. To znači da će se i dalje s lokalnim stožerima na lokalnoj razini procjenjivati situacija. Tako su primjerice u Varaždinu, nakon zatvaranja i ostalih institucija, restorana i kafića, srednje škole prešle na C model, odnosno na nastavu na daljinu. Ministar odlučivanje od slučaja do slučaja i prilagodbu situaciji smatra puno boljom varijantom nego da se u cijeloj Hrvatskoj prijeđe na online nastavu. Istaknuo je da bi se takva odluka morala donijeti na razini Vlade, a upozorio je i da bi to imalo ozbiljne implikacije i na provođenje državne mature i kvalitetu nastave. Što se tiče fakulteta, ministar kaže da se 70 posto nastave održava online, ali da postoji niz studijskih programa koji se ne mogu u potpunosti izvoditi tako, poput biomedicinskih područja.


Ekonomske protumjere

Pomoć poduzetnicima čiji će poslovi dodatno stradati zbog novih epidemioloških mjera najavio je i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović. On kaže da će Vlada ubrzo predstaviti mjere za pomoć, ali napominje i to da one ne mogu biti određene zaradom ugostitelja, odnosno da ne mogu biti određeni postotcima njihovih izgubljenih prihoda, što dio ugostitelja traži.


– Imamo situacije kada se vodimo za ekonomski snažnijim europskim zemljama. Zahtjeve koji idu u kontekstu određenog postotka prihoda prošle godine naša ekonomija ne može izdržati. I sadašnje su mjere bile svojevrsno obeštećenje. Svaka će mjera sadržavati i ekonomsku protumjeru, tako postupamo od prvog dana epidemije i nastavit ćemo tako, poručio je Aladrović.

Što se tiče rada državne uprave i mogućnosti da se on najvećim dijelom pretvori u rad od kuće, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica podsjetio je da od 2. studenoga postoji uputa po kojoj čelnik tijela može odrediti rad od kuće te je najavio da će se ta uputa dodatno dopuniti. Na pitanje hoće li se zaposlenicima koji rade od kuće osigurati informatička oprema i internet, ministar kaže da je pojedini čelnik koji odlučuje o radu od kuće dužan osigurati određene uvjete, ali da to ne mora značiti da se svakom službeniku osigura propisna informatička oprema, odnosno da ipak može koristiti i svoju privatnu opremu.


Obnoviti moratorij


Nove su oštrije mjere, koje bi vlada trebala objaviti, natjerale na akciju i Hrvatsku udrugu poslodavaca (HUP) iz koje najavljuju da će Vladi poslati i svoj prijedlog kompenzacijskih mjera kojima bi se amortizirao dio financijske štete koja će nastati. Iz HUP-a upozoravaju da su ugostitelji već sada ozbiljno ugroženi krizom, a njihove zalihe su u potpunosti iscrpljene te se radi o jednom od sektora koji je najviše pogođen utjecajem pandemije, a podsjećaju i na to da su upozoravali da do novog zatvaranja kafića i restorana ne smije doći i da bi se trebalo pribjeći drugim metodama suzbijanja pandemije. Uz mjere zabrane rada, traže i nastavak starih mjera pomoći, ali i otpis pripadajućih poreza i doprinosa do najmanje prvog svibnja sljedeće godine, smanjenje PDV-a i moratorij na sve fiksne troškove s lokalne i županijske razine. Kao dobar primjer navode Rijeku i Bjelovar, gradove koji su svoje ugostitelje oslobodili plaćanja najma.


Iako nije želio otkriti hoće li se zatvoriti kafići i restorani, premijer je sinoć na pitanje pomoći i obeštećenja ugostiteljima odgovorio da je Vlada kroz cijelo vrijeme krize pokazala da vodi računa o poduzetništvu te da i sada nastoji naći rješenja.