Novac

Danas kreće novi krug upisa trezoraca, ovaj put ih ulagatelji mogu kupiti uz popust

Dražen Katalinić

Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Vlada ovim izdanjem trezorskih zapisa planira prikupiti 1,2 milijarde eura



Danas počinje novi krug upisa trezorskih zapisa u kojemu mogu sudjelovati i građani, a trajat će do 15. rujna do 11 sati. Trezorce ročnosti 91 dan, uz godišnju stopu prinosa od 2,60 posto i dospijeća 18. prosinca, zainteresirani građani mogu upisati putem poslovnica Fine, zatim putem digitalne platforme Ministarstva financija za vrijednosne papire preko web aplikacije e-Riznica i mobitelom putem mobilne aplikacije m-Riznica.


Vlada ovim izdanjem trezorskih zapisa planira prikupiti 1,2 milijarde eura. Minimalni iznos upisa po ulagatelju je 1.000 eura, pri čemu se trezorci kupuju uz popust, pa je minimalni iznos ulaganja 993,56 eura. Građani će tako po dospijeću dobiti tisuću eura za jedan zapis, što znači da će na jednom trezorskom zapisu, s obzirom na prinos od 2,6 posto, moći zaraditi 6,44 eura.


I u ovom izdanju trezorskih zapisa omogućena je funkcionalnost »Reinvestiranje« kojom imatelji trezorskih zapisa upisanih u lipnju ove godine, a koji dospijevaju 18. rujna, za plaćanje nove emisije mogu koristiti nominalni iznos trezorskih zapisa kojim raspolažu. Reinvestiranje raspoloživog iznosa provest će se automatizmom, odnosno bez potrebe provođenja platnih transakcija, ali je mogućnost reinvestiranja potrebno iskoristiti tijekom razdoblja upisa nove emisije, odnosno do 15. rujna 2025. do 11 sati, podsjećaju u Ministarstvu financija i napominju da to znači da građani koji žele ponovno uložiti novac u trezorske zapise to ne čine čekajući isplatu na svoj transakcijski račun u banci i ponovnom uplatom, jer će se odabirom opcije »Reinvestiranje« to obaviti automatski na dan 18. rujna 2025. U nešto više od dvije godine, ovo će biti 16. izdanje vrijednosnih papira države koje će moći kupiti građani, od toga 13. serija trezorskih zapisa.




Građani tako trenutno drže više od 7,5 posto javnog duga, pri čemu je više od 313 tisuća ulagatelja upisalo vrijednosne papire vrijednosti veće od 9,9 milijardu eura. Izdanjima »narodnih« vrijednosnih papira, građanima je tako usmjereno više od 315 milijuna eura kamata umjesto bankama.