Novo zakonsko rješenje

Danas će u Saboru biti izglasan Zakon o hrvatskom jeziku. Je li nam stvarno bio potreban?

Dražen Ciglenečki

Patrik Macek/PIXSELL

Patrik Macek/PIXSELL

Zašto 2024. ovaj zakon? Samo za jačanje mišića, za pokazivanje tko je veći Hrvat i tko više voli Hrvatsku, kaže Mrak Taritaš



U Saboru će danas biti izglasan Zakon o hrvatskom jeziku, koji će, kako je jučer u saborskoj raspravi najavio ministar Radovan Fuchs, »biti uključiv i tolerantan, ali i osigurati pravne temelje za upotrebu hrvatskog jezika i razvoj te promicati kulturu jezika u službenoj i javnoj uporabi«. Oporbeni zastupnici ili su tvrdili da je takav zakon potpuno nepotreban, ili su se žalili što predloženim rješenjem nisu predviđene nikakve sankcije, pa će stoga biti tek deklaratornog karaktera.


– Zašto 2024. ovaj zakon? Samo za jačanje mišića, za pokazivanje tko je veći Hrvat i tko više voli Hrvatsku. Ne mogu se oteti dojmu da ćemo dobiti još jedno tijelo, Vijeće za hrvatski jezik, s još desetak i više uhljeba koji će raspravljati o tko zna čemu’, ocijenila je Anka Mrak Taritaš.


Mostovac Nino Raspudić bio je među onima koji su smatrali da Zakon o hrvatskom jeziku neće izazvati nikakve učinke.




– Treba biti i kaznenih i prekršajnih odredbi, prije svega jer umirovljenik u poslovnim prostorima u Radničkoj ulici u Zagrebu ima sve natpise na engleskom jeziku, a možda ne zna engleski, rekao je Raspudić, koji se zalaže za oštriju varijantu ovog zakona. Saveznici HDZ-a, zastupnici nacionalnih manjina, nemaju ništa protiv toga što je predložila Vlada, oni su jučerašnju raspravu iskoristili da bi upozorili na jedan drugi zakon.


– Ne samo što se Zakon o upotrebi jezika i pisma manjina ne ostvaruje, nego je to zakon koji je napravljen da bi se ograničavala uporaba jezika, a ne poticala. Ali, niti u tom ograničavanju on nije proveden kako treba, što smo vidjeli u Vukovaru i u nekim drugim mjestima’, istaknuo je Furio Radin. I Milorad Pupovac, koji podržava Zakon o hrvatskom jeziku, govorio je slično.


– Zašto je problem registrirati manjinske srpske škole? Zašto je problem postaviti dvopismene table, kad u Ustavu isto stoji da je u službenoj upotrebi i ćirilično pismo tamo gdje žive oni kojima je to nacionalno pismo? Bismo li time bili manje Hrvati, manje voljeli hrvatski jezik? Ili bismo stvarali jedno integrirajuće, slobodnije i tolerantnije društvo’, zapitao se predsjednik SDSS-a.