Nastavnici i učitelji koji će ove školske godine biti proglašeni organizacijskim viškom unatoč ugovoru »na neodređeno« u sekundi će ostati bez posla. Na listi županijskog Povjerenstva za viškove i manjkove Zadarske županije dočekat će ih 17 kolega za koje u posljednjih godinu dana – unatoč formalnoj prednosti pri zapošljavanju – u osnovnim školama nema mjesta.

Usporedbe radi, lani je do kraja školske godine ostalo nezbrinuto »samo« šestero viškova.

Za očekivati je da će uoči početka školske godine osnovne škole početi prijavljivati nove organizacijske viškove, čim bude poznat broj razreda koji se zbog pada broja djece moraju ukinuti. Lani su, tako ukinuta 22 razredna odjela, pa je uoči početka školske godine viškom proglašeno devet učitelja i šest nastavnika.

Njih petnaestero na listi je dočekala šestorka koja je prethodne školske godine proglašena organizacijskim viškom i koja u godinu dana nije uspjela vratili izgubljenu satnicu, a u posljednjih godinu dana od ukupno 21 učitelja/ice i nastavnika/ice – šest starih »viškova« i 15 novih – zbrinuto je samo njih četvero, a na listi je ostalo još šest učitelja/ica i 11 nastavnika/ica.

Puni se lista

U evidenciji organizacijskih viškova za osnovne škole trenutačno se nalazi ukupno 17 djelatnika, a uskoro će škole početi prijavljivati nove viškove i manjkove uoči početka školske godine 2025./26.

Na pitanje može li se očekivati daljnje smanjenje broja razrednih odjela u školskoj godini 2025./26. te koliko bi razreda ove godine mogle ukinuti škole u županiji, županijski pročelnik za obrazovanje, kulturu i šport, Ivan Šimunić, u ovom trenutku ne može konkretno odgovoriti.

Naime, kako objašnjava, u postupku donošenja odluka o broju razrednih odjela sudjeluju škole, Županijski upravni odjel te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, a u ovom su trenutku odluke još u fazi prijedloga.

– Načelno govoreći, sredstva za plaće zaposlenika u sustavu odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj osiguravaju se u državnom proračunu, pa se ustroj odjela u školama mora prethodno uskladiti s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih.

Tek nakon toga se donosi odluka o ustroju za svaku školu pojedinačno, tumači pročelnik pa dodaje da škole ne mogu prijaviti organizacijski višak dok županijski Upravni odjel ne donese odluku o broju razrednih odjela.

– Ukoliko za pojedinu odluku nije potrebno ishoditi suglasnost Ministarstva, odluka bude donesena tijekom srpnja, dok preostale za koje se traži suglasnost MZOM-a donosimo po dobivanju suglasnosti, pojašnjava pročelnik Šimunić.

U evidenciji organizacijskih viškova za srednje škole nalaze se dva djelatnika, a u odvojenoj evidenciji za osnovne škole njih sedamnaest.

– Njih jedanaest je proglašeno organizacijskim viškom u dijelu satnice (predmetna nastava), a njih šest je proglašeno organizacijskim viškom u cijelosti (razredna nastava).

No, s obzirom na to da se djelatnik na listi organizacijskog viška nalazi dok god ne »vrati« izgubljenu satnicu, tu se nalaze i djelatnici proglašeni organizacijskim viškom iz ranijih školskih godina. Trinaest djelatnika proglašeno je viškom 2024. godine, a pet djelatnika 2023. i ranije, navodi pročelnik Šimunić.

Odbijenice

Ako škola iskaže potrebu za zaposlenikom, a koji se nalazi na listi tehnološkog viška, njega županijsko Povjerenstvo obvezno upućuje u tu školu, ali s obzirom na to da se ravnatelji nisu zakonski obvezni zaposliti višak, najčešće to ni ne čine.

Odbijenicu uglavnom pravdaju pedagoškim ili organizacijskim razlozima, poput – »djeca su se već navikla na učiteljicu koja trenutačno radi na zamjeni«. Posebnu rupu u sustavu u ovakvom scenariju predstavlja mogućnost zapošljavanja bez natječaja do 60 dana.

Škole mogu privremeno zaposliti osobu bez ikakve formalne procedure, a tek nakon isteka tog roka raspisuju natječaj. U većini slučajeva, isti kandidat koji je privremeno radio na koncu se i formalno zapošljava, a tehnološki višak dobiva odbijenicu.

Testiranja i intervjui koji bi trebali osigurati pravičan odabir kandidata često se provode samo reda radi – sve se odrađuje prema protokolu, ali su odluke donesene unaprijed.

Ravnatelje osnovnih škola u Zadru i Zadarskoj županiji, koji su u proteklih godinu dana odbili zaposliti upućeni tehnološki višak pitali smo kako su Povjerenstvu pravdali odbijanje upućenih viškova te kako obrazlažu pedagoške ili organizacijske razloge na temelju kojih su ti kandidati odbijeni te smatraju li opravdanim da kandidati koji, duže ili kraće, rade na zamjenama bez pune satnice imaju prednost pred učiteljima s ugovorom na neodređeno koji su proglašeni tehnološkim viškom.

Ravnatelji jedanaest osnovnih škola poslali su gotovo identične odgovore.

– Škola provodi postupak zapošljavanja u skladu s propisima. Uredno prije objave natječaja prijavljujemo potrebu nadležnom tijelu u županiji. U postupku zapošljavanja vodimo računa o zakonskim obavezama, mogućnostima te potrebama škole u svrhu što bolje kvalitete odgojno-obrazovnog rada, odgovorili su iz škola.

Rupe u sustavu

Zaista, zapošljavanje u školskim ustanovama se provodi sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i »Pravilniku o načinu i postupku zapošljavanja te vrednovanja kandidata«, koji sukladno svaka škola donosi pojedinačno za sebe.

Županijska povjerenstva šalju uputnice za viškove, ali nemaju ni alate ni ovlasti da utječu na konačnu odluku škole. Ne postoje ni sankcije za ravnatelje koji ignoriraju preporuke ili propuste zaposliti osobu s pravom prednosti. Sve se svodi na njihovu dobru volju.

Na kraju, ne radi se nužno o zloj namjeri ravnatelja. Oni često samo iskorištavaju rupe u sustavu kako bi zadržali ljude u koje imaju povjerenje. No, posljedice takvih praksi osjećaju učitelji koji postaju kolateralne žrtve, ne samo demografskih promjena i manjka djece, već i loše zakonske regulative, kao i pasivnosti institucija koje bi trebale štititi njihova prava.

Osim toga, valja primijetiti, iako u čitavoj državi vrijedi isti zakon, u nekim se županijama višak doista zbrinjava, u drugima se, poput Zadarske županije, sustavno ignorira.