Hrvatska danas slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 27. obljetnicu vojno-redarstvene operacije “Oluja”, kojom je u 84 sata oslobođeno 11.000 četvornih kilometara okupiranog područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu.

Središnja svečanost održava se u Kninu na stadionu NK Dinara.

NOVO! 12:51 – Završila je središnja svečanost obilježavanja Dana pobjede i 27. godišnjice VRO “Oluja”, koja je u petak održana na stadionu NK Dinara, a trenutno traje misa ​u crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta, koju predvodi šibenski biskup Tomislav Rogić.

Službeni završetak programa je u 14 sati, nakon čega slijedi drugi dio programa koji organizira Grad Knin, u kojem će u 21 sat početi koncert Doris Dragović, potom vatromet i koncert grupe Opća opasnost. I ove, kao i prethodnih godina, u Kninu je primjetan manji broj ljudi, no nije jasno jesu li uzrok tome visoke temperature, jer je na stadionu NK Dinara na suncu izmjereno nevjerojatnih 43 stupnjeva Celzija, ili nešto drugo.

No, brojni građani s kojima su novinari pričali u Kninu izrazili su negodovanje jer im nije dozvoljeno da uđu na stadion bez akreditacija, pa je dio njih preskakao zid kako bi mogao vidjeti barem dio svečanosti. I nekoliko branitelja je izrazilo razočarenje što ne mogu doći do trga za vrijeme trajanja ceremonije. Kažu, borili su se za Hrvatsku i oslobodili Knin, a danas im ne daju prići trgu, stoga su uvjereni da se to radi “kako bi se branitelje i građane maknulo što dalje”.

Organizacija je ove godine bila gora nego lani pa su se tako brojne novinarske ekipe “pržile” satima na suncu, nisu imale gdje pisati svoja izvješća da bi na kraju, iako su prethodno bile najavljene, ostali bez izjava glavnih govornika na stadionu.

NOVO! 11:17 – Predsjednik Republike Zoran Milanović poručio je kako se često pita “zašto svake godine dolazimo na isto mjesto, a uvijek imamo nešto novo za reći”.

Davor Puklavec/PIXSELL

“Što je to toliko jako? Hrvatska je svoj put prošla teško i ništa nije dobila besplatno, nego skupo uz visoku kamatu. Ova zemlja je jedino bitna nama, jedino je nama stvarno stalo do ove zemlje, dok su svi drugi samo promatrači”, počeo je Milanović, koji se u svojem govoru osvrnuo na dvije teme.

“Kad govorimo o položaju Hrvata u BiH, iza nas je skoro 30 godina gledanja, rada, pokušaja pregovora, uzaludnih vjerovanja, razočaranja, ljutnje. Reći da je Hrvatska jamac Daytona je potrebno u svakom času, ali nije dovoljno da smo jamci i da se zalažemo. Ljudi koji su dali svoje zdravlje i živote za Hrvatsku su očekivali više, da naša država bude instrument za ostvarenje ciljeva kad je potreban. Hrvatski narod u BiH ne samo da je obespravljen nego ga se i vrijeđa. Hrvatsku se prokazuje kao kolijevku zajedničkog zločinačkog pothvata, a to rade oni koji su od hrvatskog predsjednika dobivali odlikovanja za suradnju u ratu. Tome se moramo suprotstaviti. Nismo ušli u EU i NATO da bi bili korisnici europskih fondova, već da bismo našu poziciju koristili u svom interesu i u prkos onima koji nas žele obezvrijediti. To je politika koja nema alternative”, ustvrdio je Milanović.

Druga je tema, kaže, odlazak velikog broja građana srpske nacionalnosti iz ovih krajeva nakon Oluke.

“To je ljudska tragedija, ali je toj tragediji prethodila ljudska pohlepa i glupost, te oholost onih koji nisu htjeli pristati na plan z4. Taj plan za Hrvatsku nije bio povoljan, ali hrvatsko vodstvo ga je tada bilo spremno prihvatiti. No igrom sudbine i tvrdoglavošću, to nisu prihvatili i tad su na djelo stupiti najbolji i i najhrabriji među nama. Operacija je bila veliki rizik i velika neizvjesnost. To danas možda izgleda lagano i rutinski, ali treba biti svjestan i stalno imati na umu činjenicu da hrv vojska tad nije imala streljiva za više od dva tjedna borbe”, dodao je Milanović.

Još se jednom vratio na stanje u BiH.

“Bez Hrvatske vojske ne bi bilo Daytona, srpska vojska nije bila razbijena NATO-vim bombarderima već čizmama hrvatskih vojnika. Nikakvi američki i britanski leteći strojevi. Neprijatelj se nije bio predao, slomila ga je Hrvatska vojska. Ni hvala za to nije rečeno, nego nas se i dan danas proziva kao okupatore. Argumenti su na našoj strani. Instrumenti su na našoj strani. Mi smo članica EU i NATO-a. Oni se prave kao da nas nema, ali hrvatska prava se imaju poštivati. To je zadaća ove generacije političara”, kazao je još Milanović.

“Srbija? To je zemlja u kojoj vlast i 80 posto naroda misle isto. Misle li dobro? To ne znam, to je njihova stvar. Je li dobro da se ne priznaje Kosovo, da se otvoreno stoji na strani Rusije? Ako je to put Srbije, to je put koji su sami odabrali”, dodao je Milanović.

NOVO! 10:55 – Traje govor predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jadrokovića. I on je spomenuo rat u Ukrajini, stanje u BiH, te odnose sa Srbijom.

NOVO! 10:43 – Obratio se i premijer Andrej Plenković.

“Mnogi branitelji su svoju budućnost žrtvovali za budućnost domovine i slobodu svog naroda i pravo da Hrvatska izbori samostalnost. Gotovo 900 godina Hrvati su bili potčinjeni stranim vladarima, sve dok uz viziju predsjednika Tuđmana, hrabrost branitelja i jedinstvo cijelog hrvatskog naroda nismo ostvarili pravo na slobodu i svoju državu. Upravo su hrvatski branitelji tu dali najveći doprinos, oni su kamen temeljac naše demokracije.

Davor Puklavec/PIXSELL

Veličanstvena pobjeda u Oluji bila je odlučujuća, to nam je kasnije omogućilo i mirnu reintegraciju Podunavlja, čime smo iz rata izašli kao pobjednici. Oluja je ujedno omogućila i mir u BiH, u Bihaću je spriječen genocid kao u Srebrenici, omogućen je Daytonsko-pariški sporazum, čiji smo bili potpusnik. U okolnostima osvačake ruske agresije na Ukrajinu još jednom vidimo koliko je visoka cijena slobode. Upravo zato što znamo kako je biti žrtvom agresije dali smo potporu Ukrajini diplomatski, financijski i vojno”, rekao je Plenković, dodajući i da će Hrvatska ustrajati u zaštiti ustavnih prava Hrvata u BiH kao ravnopravnog konstitutivnog naroda.

“Nema europske BiH sve dok svi njeni građani ne budu legitimno i demokratsko predstavljeni u tijelima te zemlje. Preduvjet za to je praveden izborni zakon kao i bolje funkcionranje Federacije BiH”, dodao je.

Plenković se pohvalio i sve većim ulaganjima u vojsku.

“Ponovno svjedočimo jalovim, jadnim i lažnim optužbama za protjerivanje srpskog stanovništva 1995. godine, iako je poznato da ih je njihovo političko vodstvo u dogovoru s Beogradom natjeralo da napuste domove. Najnovije optužbe iz Beograda protiv hrvatskih pilota su neprihvatljive, štoviše što dolaze iz države iz koje je i pokrenuta velikosrpska agresija na Hrvatsku i koja još ne želi prihvatiti svoju odgovornost za zločinački Miloševićev režim. Vlada će čvrsto štititi hrvatske branitelje i neće dopustiti da se u pitanje dovede pravedan i legitiman karakter Domovinskog rata, niti će prihvatiti optuživanje naših heroja”, rekao je Plenković.

Kaže da se Hrvatska ponosi što štiti prava svih nacionalnih manjina, uključujući i srpsku, koja daje doprinos i kroz članstvo u hrvatskoj Vladi.

“Srbija ne surađuje ni po pitanju nestalih, ni po pitanju obeštećenja naših logoraša. Mi ćemo raditi na dobrosusjedskim odnosima i dijalogu, ali to očekujemo i od svih naših susjeda”, zaključio je premijer.

NOVO! 10:20 – “Mnogi se s bojišta nikad nisu vratili, mnogi su nas napustili nakon rata, a mnogi nikad nisu nađeni. Svi su oni u našim mislima. Drage obitelji, vi najviše trpite. S vama smo i uz vas. Ne smijemo dopustiti da se događaji i ljudi iz Domovinskog rata zaborave. Zato se i danas klanjamo žrtvama koji su položili živote za našu neovisnost. Čast se stječe djelima, a mi smo ih u Domovinskom ratu pokazali”, poručio je umirovljeni general pukovnik Mladen Markač.

Sime Zelic/PIXSELL

“Domovinski rat je temelj moderne hrvatske države. Prisjetimo se početaka nametnutog nam rata, od Pakraca do Plitvica. Naš Vukovar i naša Škabrnja simboli su našeg stradanja, a stijeg na kninskoj tvrđavi simbol je naše pobjede”.

“Svima koji se i danas pitaju je li Oluja bila potrebna, poručujem da je Hrvatska vodila politički opravdan, pravedan i oslobodilački rat, a Oluja je bila legitimna i u vojnom smislu savršeno izvedena vojna akcija. To je bila kruna svih naših pobjeda u Domovinskom ratu. Mladima poručuje, čuvajte mir i slobodu koju smo krvlju platili. Danas imamo Hrvatsku, a naša djeca žive u slobodi i miru. Te temeljne vrijednosti posebno dobivaju na važnosti dok na području Europe traje rat i brutalna ruska agresija na Ukrajinu. Mi razumijemo njihovu patnju jače i dublje od drugih. Vrijeme je da ponovo skupimo glave za dobrobit Hrvatske i cijele Europe”, poručio je Markač.

NOVO! 10:14 – Traje čitanja imena poginulih i nestalih hrvatskih branitelja. Ukupno je tijekom VRO Oluja bilo 242 poginulih i još je dvojica nestalih branitelja.

NOVO! 9:46 – Podnesen je prijavak vrhovnom zapovjedniku Zoranu Milanoviću, dok je na Kninskoj tvrđavi podignuta hrvatska državna zastava. Himnu je izvela Barbara Suhodolčan. Premijer Andrej Plenković i predsjednik Milanović stoje jedan uz drugoga, prema protokolu.

Davor Puklavec/PIXSELL

NOVO! 9:08 – Službeni program u Kninu počeo je polaganjem vijenaca kod spomenika Hrvatske pobjede Oluja 95 u Kninu. Vijence su položili ratni vojni zapovjednici i obitelji poginulih, zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, a potom i odvojeno predsjednik Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, te premijer Andrej Plenković u pratnji ministara Tome Medveda, Marija Banožića i Davora Božinovića.

NOVO! 9:07 – Dalibor Škvarić, časnički namjesnik, među prvima je u Oluji ušao u Knin. Za N1 se prisjetio tog dana.

“Bio sam pripadnik 7. gardijske brigade, 2. pješačke bojne koja je među prvima, s ostatkom brigade, ušla u kraljevski grad Knin. Pripadnici naše bojne su sedmorica koja su izvjesila hrvatski stijeg. Imali smo zadaću osiguranja Knina zbog možebitnog protuudara, mi smo to brzo i vrhunski odradili. Nije bilo baš vremena za odmor i opuštanje jer oslobađanjem Knina nije bio kraj rata. Pripremali smo se za daljna oslobađanja”, kazao je Škvarić pa nastavio:

“Prvi trenutak kada smo prilazili Kninu, moram napomenuti da nisam znao u koju operaciju idemo zbog zaštite tajnosti podataka, kada smo vidjeli neki grad, to je Knin, srce je bilo veliko. Dok smo odrađivali zadaće i vidjeli stijeg na Tvrđavi, ma to su neopisivi osjećaji, ali danas su još veći. Tek sada smo svjesni te veličine.”

NOVO! 8:25 – Potpredsjednik Vlade Davor Božinović i glavni ravnatelj policije Nikola Milina istaknuli su na 27. obljetnicu Oluje da je ta znamenita i čuvena pobjeda hrvatske vojske i policije svojom snagom, silovitošću i brzinom djelovanja postala dio hrvatskog identiteta te istoznačnica snage i zajedništva hrvatskog naroda.

Put ka slobodi, u samom početku samostalno, a kasnije rame uz rame s hrvatskom vojskom, krčila je i hrvatska policija, svi njeni rodovi, a posebice pripadnici Specijalne policije, podsjetili su u čestitki u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 27. obljetnice Vojno redarstvena operacija Oluja potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i glavni ravnatelj policije Nikola Milina. Hrvatski redarstvenici aktivno su sudjelovali u svim ratnim akcijama i operacijama tijekom Domovinskog rata, pa tako i u završnoj, virtuozno izvedenoj, Vojno redarstvenoj operaciji Oluja. Istovjetnu doraslost u zaštiti sigurnosti pokazuju i danas, vješto se prilagođavajući suvremenim izazovima sigurnosti, a njihovo ratno iskustvo od neprocjenjive je važnosti za nove policijske generacije.
Ponosni na veličinu hrvatske ratne policije, danas u našim mislima posebno mjesto imaju svi redarstvenici i svi hrvatski branitelji bez kojih smo ostali te njihove obitelji koje svaki dan u tišini nose svoju bol i tugu, poručili su Božinović i Milina.

Zbog svih njih, zbog njihove ljubavi spram Domovine i drugog čovjeka, 5. kolovoza trajno je urezan među nama kao najslavniji datum u povijesti naše neovisne Domovine.

Stoga svim hrvatskim braniteljima, pripadnicima hrvatske policije i vojske, a posebice sudionicima vojno redarstvene operacije Oluja, hrvatskom narodu i svima koji Lijepu Našu vole kao svoju domovinu, čestitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja te 27. obljetnicu VRO Oluja, stoji na kraju čestitke potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića i glavnog ravnatelja policije Nikole Miline.

NOVO! 8:24 – Obilježavanje je i ove godine započelobudnicom ulicama Knina u ranim jutarnjim satima, čime se simbolično obilježava ulazak Hrvatske vojske u Knin tijekom “Oluje”. Nakon toga će na pomoćnom igralištu stadiona NK Dinara biti organiziran taktičko-tehnički zbor opreme i naoružanja Hrvatske vojske, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva hrvatskih branitelja, koji će građani moći razgledati od 8 do 16 sati. Izaslanstva će polagati vijence kod spomenika hrvatske pobjede “Oluja 95” na Trgu Ante Starčevića od 9 sati.

Središnja svečanost na stadionu započet će u 9,40 sati, a u isto vrijeme na Kninskoj tvrđavi predviđeno je podizanje zastave Republike Hrvatske. Uslijedit će čitanje povjesnice o Oluji te imena poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, tijekom kojeg će 122 kadeta HV-a i 122 kadeta policije na Kninskoj tvrđavi istupiti u postroj u spomen na 244 hrvatska branitelja, od kojih su 242 smrtno stradala i dva nestala.

Ove su godine predviđena četiri prigodna obraćanja, a govorit će umirovljeni general pukovnik Mladen Markač, premijer Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović.

Na kraju svečanosti, oko 11 sati, predviđen je nastup akrobatske grupe “Krila Oluje” i prelet helikoptera Oružanih snaga RH i policije.

Misno slavlje održat će se u crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta, koje će u 11,45 sati predvoditi šibenski biskup Tomislav Rogić.

U akciji oslobođena gotovo petina države

VRO “Oluja” započela je 4. kolovoza 1995. u ranim jutarnjim satima. Već iduće jutro postignut je najveći uspjeh kada je oslobođen Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj tvrđavi zavijorila se 20-metarska hrvatska zastava. Akcija je ubrzo završena 7. kolovoza.

Hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su brojne gradove i prometnice te su izbile na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.

Akcijom je nakon četiri godine okupacije u samo 84 sata oslobođeno gotovo 11.000 četvornih kilometara okupiranih područja i gradova u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, odnosno gotovo petina države, što je utjecalo i na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.