Građani Hrvatske u srijedu izlaze na parlamentarne izbore. Birališta će biti otvorena od sedam do 19 sati. Prve rezultate izbora za 11. saziv Hrvatskog sabora, Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavit će u srijedu u 21 sat, bit će to privremeni rezultati koje će ažurirati svakih 15 minuta. Podatke o odazivu objavit će u dva navrata, u podne i 17 sati. Na parlamentarnim izborima bira se ukupno 151 saborski zastupnik. Nakon toga njih najmanje 76, natpolovična većina, određuje tko će biti mandatar za sastavljanje Vlade, a potom glasuju i o samoj Vladi.

Za razliku od gotovo svih drugih demokratskih zemalja, Hrvatska ima vrlo specifičan model za parlamentarne izbore u kojem postoje čak tri vrste birača. Prvi, ogromna većina, glasuju u deset izbornih jedinica u kojima se bira po 14 zastupnika razmjernim sustavom D’Hondtovom metodom. Tako se dakle bira 140 saborskih zastupnika. Ali to nije sve.

Minimum pet posto

Pripadnici nacionalnih manjina biraju još osam svojih zastupnika u posebnim izbornim jedinicama. Oni mogu birati hoće li svoj glas dati u tim jedinicama ili u nekoj od općih deset. Ne mogu glasovati dva puta, odnosno i za liste i za manjinske zastupnike. Tako se dolazi do ukupno 148 zastupnika, a dodatna tri do ukupnog broja od 151 biraju se u takozvanoj dijaspori. To je pogrešan naziv jer u toj jedinici ne glasuju svi Hrvati koji žive bilo gdje u svijetu, već samo oni koji imaju hrvatsko državljanstvo, ali u Hrvatskoj nemaju prijavljeno prebivalište.

Što se tiče deset izbornih jedinica, one se sastoje od spojenih županija ili njihovih dijelova. Prva jedinica sastoji se od središta Zagreba, Novog Zagreba i južnog dijela Zagrebačke županije. Druga se sastoji od istočnog dijela Zagreba i Zagrebačke županije, te cijele Bjelovarsko-bilogorske županije. Treća izborna jedinica sastoji se od sjeverozapadnog dijela Zagrebačke županije te u cijelosti Krapinsko-zagorske, Varaždinske i Međimurske županije. U četvrtoj izbornoj jedinici nalaze se dio Koprivničko-križevačke županije te u cijelosti Virovitičko-podravska i Osječko-baranjska županija. U petoj jedinici nalaze se dio Sisačko-moslavačke županije te Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska županija. Šesta izborna jedinica sastoji se od zapadnog i južnog dijela Zagreba te zapadnog dijela Zagrebačke županije. U devetoj jedinici nalaze se dijelovi Zadarske i Splitsko-dalmatinske županije, te u cijelosti Šibensko-kninska županija. Deseta se jedinica sastoji od dijela Splitsko-dalmatinske županije i cijele Dubrovačko-neretvanske županije.

Da bi neka neovisna ili stranačka lista došla u obzir da dobije mandat u nekoj od ovih izbornih jedinica kao prvo mora u njoj dobiti barem pet posto glasova. To je nužan, ali ponekad i nedovoljan uvjet. Naime, pet posto je uvjet za ulazak u izračun mandata. Međutim, ponekad, istina jako rijetko, može se dogoditi da neka stranka ili lista u tom izračunu ostane bez mandata iako je dobila više od pet posto glasova. To se dosad dogodilo nekoliko puta.

Foto SANJIN STRUKIĆ/PIXSELL

Susjedna BiH

Svaki birač ima pravo i na jedan takozvani preferencijalni glas. To znači da kada glasujete za neku listu i stranku, osim zaokruživanja njenog broja na izbornom listiću, možete zaokružiti i jednog od 14 kandidata na toj listi. Ne može se glasati za jednu listu, a za kandidata na nekoj drugoj. Sa stranačke ili neovisne liste u Sabor ulazi onoliko kandidata koliko im pripada mandata razmjerno broju glasova i to redom od prvog na listi pa nadolje. Međutim, ako neki kandidat koji se nalazi na nekim nižim mjestima dobije dovoljno preferencijalnih glasova, on će prilikom određivanja tko će ući u Sabor preskočiti one koji su na listi ispred njega. Da bi to mogao, mora dobiti više od deset posto glasova koliko je njegova lista dobila u toj izbornoj jedinici. Moguće je da više kandidata pomoću preferencijalnih glasova prilikom ulaska u Sabor preskoče one koji su na listi bili ispred njih.

U 11. izbornoj jedinici biraju se saborski zastupnici koji će predstavljati hrvatske državljane koji nemaju prijavljeno prebivalište na području Republike Hrvatske. U najvećem dijelu u ovoj jedinici glasuju hrvatski državljani koji žive u susjednoj Bosni i Hercegovini, ali u njoj glasuju i oni koji žive u cijelom svijetu. Glasovanje u ovoj izbornoj jedinici započet će već danas. Iz nje će u Sabor ući ukupno tri zastupnika uporabom takozvane fiksne kvote. To znači da će taj broj zastupnika biti izabran bez obzira na to koliko će birača izaći na birališta. Oni će moći birati između osam ponuđenih stranačkih i nezavisnih lista.

U 12. izbornoj jedinici bira se osam zastupnika nacionalnih manjina. Od njih tri će birati pripadnici srpske nacionalne manjine kojima je ponuđeno pet kandidata i njihovih zamjenika. Svog će kandidata birati i pripadnici talijanske nacionalne manjine između dva kandidata. Prije četiri godine bio je samo jedan. Takav je slučaj 2020. bio i za mađarsku manjinu, a kojoj je i ove godine ponuđen samo jedan kandidat. Pripadnici češke i slovačke nacionalne manjine birat će jednog od dva ponuđena kandidata. Pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine birat će jednog od tri ponuđena kandidata. Pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine na ponudi imaju četiri kandidata od kojih će izabrati jednog.