Damir Miletić: Kraće liste čekanja u KBC-u Rijeka mogu nas vratiti korak unatrag

Foto M. GRACIN

Činjenica da smo u KBC-u Rijeka dobri kad su liste čekanja u pitanju, može nas vratiti korak unatrag budući da bilježimo izrazit porast zahtjeva pacijenata iz drugih hrvatskih regija. Dakle, cilj bi bio da se u čitavoj Hrvatskoj napravi optimizacija sustava. Uređaja danas ima dovoljno, makar nisu optimalno raspoređeni

Specijalisti Kliničke radiologije su često prvi na udaru kad je u pitanju duljina lista čekanja u zdravstvenom sustavu i još uvijek nedovoljno prepoznati kad su u pitanju intervencije koje spašavaju živote.

Radiolozi su struka koja izravno ovisi o uređenom sustavu naručivanja, a može pomoći uspostavljanju njegove stručne i ekonomske učinkovitosti.Za Klinički zavod za radiologiju u Kliničkom bolničkom centru Rijeka ovo je bila dobra godina na tom putu – resorno je ministarstvo posredstvom EU fondova nabavilo dva nova uređaja: digitalni mamografski uređaj s tomosintezom i uređaj za magnetsku rezonanciju, a polovicom godine riječki su radiolozi počeli izvoditi neurointervencijske zahvate kojima se odstranjuju ugrušci u arterijama mozga kod moždanog udara.

Stupanj hitnoće

Prema nedavnom istraživanju jedne udruge pacijenata, KBC Rijeka jedna je od malobrojnih ustanova od kojih se na najtraženije dijagnostičke pretrage poput MR-a i CT-a dolazi u razumnom roku.

S druge strane, za najtraženiju, najdugotrajniju i jednu od najskupljih radioloških pretraga snimanja magnetskom rezonancijom, termin ove godine u riječkoj bolnici nije iskoristilo 290 pacijenata.

– Dakle oni se nisu javili, niti odjavili. Dan prije pretrage redovito zovemo pacijente da potvrde dolazak.

No, ima slučajeva gdje se ljudi ne jave na telefon i ne dođu, ili što je još gore, potvrde da će doći, a sutradan se ne pojave. Svaki pacijent treba dobiti pretragu prema stupnju hitnoće.

Naravno da svatko za sebe misli da je najhitniji, no mora se gledati sustavno i mislim da to u KBC-u Rijeka radimo na zadovoljavajućoj razini. Naši radiolozi već godinama pregledavaju dokumentaciju za svaki CT, MR pregled i ultrazvuk dojke.

Riječka škola intervencijske radiologije koju organizira riječki Klinički zavod za radiologiju održava se svake godine i namijenjena je studentima završnih godina medicine svih hrvatskih fakulteta uz sudjelovanje studenata iz regije.– To je put da zainteresirate mlade ljude za ovu struku. Predavači su specijalisti različitih struka koji rade minimalno invazivne zahvate na tijelu, primjerice radiolozi, kardiolozi, pedijatri, gastroenterolozi. Velik interes izaziva tečaj pozicioniranja dojke u mamografiji. Mamografija je još uvijek jedina dijagnostička slikovna metoda koja dokazano smanjuje smrtnost od raka dojke. Svake godine održavamo tečaj MR i CT dijagnostike toraksa, abdomena i zdjelice, a od 2020. godine tečaj će ići na engleskom jeziku, kako bismo postigli internacionalizaciju s obzirom na interes u široj regiji. Tu je i naša izuzetno dobra suradnja s fizičarima koji bitno podižu našu kvalitetu. Puno se radi na smanjenju doza zračenja na CT-u, a upravo smo angažirali i jednog fizičara za MR koji će se posvetiti kvaliteti slike, stvaranju vlastitih sekvenci i istraživanju, ističe Miletić.

Kod pregleda dokumentacije gleda se indikacija, stupanj hitnoće te određuje optimalan protokol snimanja. Kliničari koji upućuju pacijenta moraju biti svjesni važnosti kvalitetnih kliničkih podataka koje nam dostave jer o tome ovisi kvaliteta dobivene dijagnostičke informacije, ističe prof. dr. Damir Miletić, predstojnik Kliničkog zavoda za radiologiju i predsjednik Hrvatskog društva radiologa.

Racionalizacija pretraga

Samo u riječkoj bolnici broj CT i MR pretraga raste na godišnjoj razini za deset posto. Uzmemo li za primjer CT na kojem se godišnje učini 22 tisuće pretraga, ove se godine ta brojka može povećati na 24 tisuće, dok će broj MR pretraga, prema Miletićevim procjenama s 11 porasti na 12 ili 13 tisuća.

– Racionalizacija ne podrazumijeva linearno smanjivanje broja pretraga, nego procjenu njihove opravdanosti. Često se postavlja pitanje kako procijeniti opravdanost dijagnostičke pretrage. Pojednostavljeno, pretraga nema smisla ukoliko neće utjecati na odabir liječenja, a takvih je još uvijek previše.

Naime, niti jedan sustav financiran državnim novcem, uključujući najbogatije zemlje, ne može podnijeti rast neopravdanih zahtjeva za skupom dijagnostikom.

Potrebno je sustavno educirati pacijente i liječnike. Kroz medije se uglavnom bavimo iznimkama, ekscesnim situacijama, a moramo početi razgovarati o tome kako urediti sustav da bude učinkovit, održiv i da pacijent u konačnici bude zadovoljan. S pacijentima treba više razgovarati i ne obećavati im ono što se objektivno ne može izvršiti.

Nama se broj stanovnika kontinuirano smanjuje, tako da ne treba povećavati broj, nego opravdanost i kvalitetu pretraga. Hrvatske bolnice su danas solidno opremljene, ozbiljan problem postaju kadrovi.

Fluktuacija liječnika danas je bitno drugačija nego prije 20 godina. Nije problem ako mladi liječnik ode u inozemstvo i vrati se obogaćen novim iskustvom.

Na nama je da stvorimo uvjete u kojima će takvi ljudi pronaći svoj interes za povratak, ističe Miletić, uzimajući za primjer zemlje koje su prije nas ušle u EU i sada vraćaju svoje stručne kadrove, poput Češke, Poljske i Estonije.

Paleta mogućnosti

KBC Rijeka je od ove godine uključen u projekt provjere opravdanosti slanja bolesnika na skupe radiološke pretrage koji se provodi koristeći softversku platformu koju je razvilo Europsko radiološko društva.

Princip je da se sustav platforme permanentno ažurira novim spoznajama, a liječnicima je koristan jer za različite kliničke scenarije nudi najučinkovitiju radiološku pretragu.

– To nam je potrebno jer je radiologija toliko uznapredovala da brojni kliničari, pa čak ni radiolozi, ne mogu detaljno pratiti čitavu paletu dijagnostičkih i terapijskih mogućnosti koje se neprestano pojavljuju u kliničkoj praksi.

Uređaja danas ima dovoljno, makar nisu optimalno raspoređeni. Treba inzistirati da uređaji rade u dvije smjene i to utvrditi već prije nego se odluči na nabavku. Najskuplji je uređaj onaj koji radi značajno ispod svojih kapaciteta, upozorava Miletić.

Intervencijska radiologija

Tijekom protekle godine Klinički zavod za radiologiju proširio je svoju djelatnost, ponajviše na području intervencijske radiologije.

Polovicom godine pod vodstvom stručnjaka iz KBC-a Zagreb riječki radiolozi počeli su s uvođenjem programa mehaničkog odstranjivanja tromba iz arterija mozga kod bolesnika s moždanim udarom.

Radi se o mehaničkoj trombektomiji, intervencijskom zahvatu koji se obavlja u angiosali kod selekcioniranih bolesnika uz suradnju s neurolozima i anesteziolozima. Riječka bolnica kod ovakvih zahvata, kao regionalni centar, uz PGŽ pokriva i susjedne županije, Istarsku te Ličko-senjsku županiju.

– Nažalost, svi bolesnici još uvijek ne mogu biti podvrgnuti takvom zahvatu, ali dobra vijest je da se indikacije šire za različite oblike moždanog udara. Dosad smo napravili 48 zahvata. U budućnosti sa širenjem indikacija možemo očekivati porast broja takvih zahvata, isto kao što se dogodilo s infarktom miokarda.

Klinički radiolozi imaju još jedan zadatak koji nije prepoznat, a to su interdisciplinarni sastanci s liječnicima drugih specijalnosti na kojima se raspravljaju konkretni bolesnici.– To je bit sveučilišne bolnice, o složenim pacijentima se mora razgovarati s različitih aspekata. Svi naši radiolozi su raspoređeni u nekom od timova. Tako se napokon, barem dio najsloženijih pacijenata, ne šeta od šaltera do šaltera, već zaključno mišljenje dobiva na jednom mjestu, kaže Miletić.

Kod moždanog udara još uvijek je problem njegovo prepoznavanje, što znači da moramo osvijestiti stanovništvo o važnosti njegova pravodobnog liječenja. Pola sata kod moždanog udara znači jako puno, toga moramo biti svjesni svi u sustavu.

Kad je indikacija odgovarajuća, govorimo o vremenskom prozoru u kojem protok vremena od pojavljivanja simptoma do same intervencije mora biti unutar šest sati.

To nije lako postići, kada imamo u vidu sve probleme kod prepoznavanja simptoma, transporta iz udaljenih mjesta te organizacije svih karika unutar bolnice.

S proširenim indikacijama širit će se i vremenski prozor u kojem se može izvoditi ovaj zahvat koji je usko je povezan s intravenskom trombolizom koja je u domeni neurologa. Ukratko, mi smo tim koji zajedno radi, a tu su još hitna služba i anesteziologija, kaže Miletić.

Prvi u Hrvatskoj

Osim vaskularnih intervencija, radiolozi obavljaju i brojne nevaskularne intervencije, na probavnom sustavu, jetri, plućima, bubrezima ili dojci, i to bilo da je riječ o invazivnoj dijagnostici ili minimalno invazivnoj terapiji.

– Niz je mogućnosti da se i na drugim organima, a ne samo krvožilnom sustavu, napravi minimalno-invazivni zahvat, da se pacijent ne treba podvrgavati kirurškom zahvatu.

Na godišnjoj razini radimo oko 350 terapijskih intervencijskih postupka na krvnim žilama, kojima smanjujemo broj amputacija širenjem suženih krvnih žila i postavljanjem stentova, spašavamo pristup krvotoku kod dijaliziranih bolesnika, pri čemu smo prvi u Hrvatskoj po broju zahvata, a možemo i zaustaviti krvarenje ciljano zatvarajući, točnije embolizirajući žilu koja krvari, kao i direktno u tumor aplicirati citostatik i embolizirati arteriju koja ga hrani. Na tragu liječenja tumora, protekli smo tjedan napravili prvu termoablaciju perkutanim putem s ciljem izazivanja nekroze tumora jetre. To su zahvati koji su u porastu u pacijenata koji nisu kandidati za klasičan kirurški zahvat.

Na ovaj način postižu se dobri rezultati kod solitarnih metastaza i tumora na jetri, plućima, bubrezima i dojci, gdje se termičkom ablacijom lokalno odstrani tumor.

Inače, radiološka angiosala u KBC-u Rijeka stara je deset godina i sve manje zadovoljava potrebe riječke radiologije. Najnoviju riječku angiosalu koja je smještena u endovaskularnom laboratoriju na Kardiologiji, koriste i radiolozi, no s obzirom na povećanje opsega posla svih intervencijskih struka, Miletić smatra da KBC-u Rijeka treba nova radiološka angiosala koja će pokrivati sve indikacije.