Da se pitalo Markić, u Sabor bi ušle 23 stranke i nezavisni

Sve liste koje bi prešle prag imale bi više od tri zastupnika što znači da bi sve mogle formirati vlastite zastupničke klubove. Broj zastupnika dvjema najuspješnijim strankama bio bi smanjen

ZAGREB Strahovi predstavnika velikih stranaka, ali i niza stručnjaka, da bi smanjivanje praga rezultiralo povećanim brojem lista koje bi ulazile u Hrvatski sabor zbog čega bi se teže sastavljala vlada, a posljedično i teže upravljalo Hrvatskom, sasvim je opravdan. »U ime obitelji« predlaže da izborni prag u izbornim jedinicama bude tri posto te da se u svakoj izbornoj jedinici bira najmanje 20 zastupnika. U slučaju da Sabor ne prilagodi tom zahtjevu izborne jedinice (jasno u slučaju da prijedlog »U ime obitelji« bude uspješan te da odredbe o izbornim pravilima postanu dio Ustava), predviđeno je da cijela Hrvatska bude jedna izborna jedinica te da izborni prag za listu bude samo dva posto. Izborni prag u Hrvatskoj nikada nije bio dva posto, na parlamentarnim izborima u kolovozu 1992. godine (tada je cijela Hrvatska bila jedna izborna jedinica u kojoj se biralo 60 zastupnika, a još toliko ih se biralo u jednomandatnim izbornim jedinicama) jedini je put bio tri posto.

Teško usklađivanje

Pokušali smo aplicirati rezultate prošlih parlamentarnih izbora, održanih 4. prosinca 2011. godine, uskladiti ih s tim zahtjevom kako bismo vidjeli koliko bi lista ušlo u Sabor. Podatci se ne mogu do kraja uskladiti sa zahtjevom »U ime obitelji« s obzirom da oni namjeravaju zabraniti predizborne koalicije. Na prošlim izborima svoje je liste istaknulo više koalicija, a nije moguće odrediti koliko je koja stranka iz koalicije dobila glasova. U Sabor bi ušlo devet stranačkih lista, na tim su listama bili kandidati 21 stranke, a parlamentarni status zadržala bi i Nezavisna lista Ivana Grubišića. Sve liste koje bi prešle prag imale bi više od tri zastupnika što znači da bi sve mogle formirati vlastite zastupničke klubove. Dakle, u Saboru bi imali predstavnike 21 stranke, jedne nezavisne liste, a tome treba pridodati i predstavnike nacionalnih manjina koji su Saboru dali predstavnike još dvije stranke SDSS-a i BDSH-a.

Broj zastupnika dvjema najuspješnijim strankama bio bi smanjen. Kukuriku koalicija ne bi imala 80 zastupnika nego 66, odnosno 17,5 posto manje. Prema rezultatima izbora u deset izbornih jedinica, Kukuriku koalicija ima 53 posto od ukupnog broja zastupnika i dovoljnu većinu da samostalno formira vladu. U drugom slučaju udio njihovih zastupnika bio bi 43,5 posto i nedostajalo bi im 10 zastupnika za formiranje parlamentarne većine. Lista HDZ-a (koji je u pojedinim izbornim jedinicama koalirao s DC-om i HGS-om) ne bi imala 44 nego 37 zastupnika, odnosno 15,1 posto manje.

Gube i regionalci

 Na gubitku bi bile i regionalne stranke koje ne osvajaju glasove u cijeloj Hrvatskoj. HDSSB zahvaljujući dobrim rezultatima u IV. i V. izbornoj jedinici ima šest zastupnika, a u slučaju izbornog praga od dva posto imao bi ih četiri. Svi ostali koji bi prešli taj skromni prag bili bi izborni dobitnici. Hrvatski laburisti, treća stranka na prošlim izborima, ne bi imali šest nego osam zastupnika. Nezavisna lista Grubišić četiri, a ne dva. Koalicija HSP Ante Starčević i HČSP bi broj mandata  učevetrostručila – s jednog na četiri, a isto bi napravio i HSS sa svojim koalicijskim partnerima. Tri danas neparlamentarne liste vjerojatno bi ušle u Sabor. Koalicija BUZ, PGS, HRS koja je zajedno izašla u cijeloj zemlji osvojila bi četiri mandata. Četiri mandata osvojio bi i HSP sa svojim partnerom (u jednoj izbornoj jedinici) HSNS-om. Ta je lista po broju osvojenih glasova bila najuspješnija pravaška lista. Najveću razliku osjetili bi u HSLS-u, stranka koja je na prošlim izborima po prvi put postala izvanparlamentarna. Izborni bi status sačuvala i to s čak pet zastupnika.

Iako je jasno da samostalno ne bi sve stranke koalicija prešle prag, izvjesno je da bi broj lista koje bi prešle dvopostotni prag bio blizu 20, a broj parlamentarnih frakcija dovoljno velik da znatno oteža formiranje vlade i poveća poslijeizbornu stranačku trgovinu koja se navodno želi izbjeći.

Da se pitalo Markić, u Sabor bi ušle 23 stranke i nezavisni

Teško usklađivanje

Gube i regionalci

Lidlova super ponuda