Loše prognoze

Član Znanstvenog savjeta: “Krajem travnja više od 4000 slučajeva dnevno, u dva tjedna moglo bi biti 400 umrlih”

Portal Novi list

Reuters

Reuters

Dobra je vijest da broj onih koji će trebati bolničko liječenje te onih na respiratoru neće ni izbliza rasti kao u drugom valu, kad je dnevni broj preminulih znao premašiti i 90, kaže Ozren Polašek



Nacionalni stožer i Vlada danas će odlučivati o produljenju, ublažavanju ili pooštravanju epidemioloških mjera, u čemu će važnu ulogu igrati i stav Znanstvenog vijeća koje će se danas, nakon dva mjeseca stanke, sastati s premijeromAndrejom Plenkovićem, javlja Jutarnji list.


Brojevi temeljem kojih će se donositi odluke nisu dobri: jučer smo imali 3099 novih slučajeva, u bolnici je bilo 1955 pacijenata, od toga njih 185 na respiratoru, a preminula je 41 osoba.


Iako dio analitičara upozorava da se nalazimo na vrhuncu trećeg vala, projekcije dr. Ozrena Polašeka s Medicinskog fakulteta u Splitu, člana Znanstvenog savjeta koji od samog početka pandemije izrađuje projekcije za Vladu, pokazuju da se situacija, ostanu li svi ostali faktori isti, neće smiriti: za dva tjedna, odnosno 28. travnja, dnevni broj zaraženih premašit će 4000, odnosno u odnosu na jučer narast će za trećinu.




Dobra je vijest da broj onih koji će trebati bolničko liječenje te onih na respiratoru neće ni izbliza rasti kao u drugom valu, kad je dnevni broj preminulih znao premašiti i 90. No, u naredna dva tjedna broj preminulih ukupno bi se mogao povećati za gotovo 400, a broj hospitaliziranih za 300, na ukupno oko 2300.


Riječ je, ističe dr. Polašek, o modelu koji ovisi o nizu faktora te konačna slika ne mora nužno biti ovakva.


– Jedan od alata koje koristimo u praćenju epidemije je modeliranje podataka. Pri tome koristimo četiri pokazatelja, a to su broj zaraženih, broj bolesnika u bolnicama, bolesnika na respiratoru i broj preminulih.


Koristimo vrlo jednostavan model, koji predviđa ova četiri pokazatelja u razdoblju od dva tjedna, na temelju analize trenda, tjednih oscilacija i slučajnih varijacija – pojašnjava model dr. Polašek.


Predviđanje se temelji, govori nam, na brojevima iz prethodnih tjedana, a model prikazuje očekivane brojeve u uvjetima u kojima se obrasci epidemije nisu znatnije promijenili.


– U ovoj rečenici nalazi se glavni problem predviđanja, a to je da se gotovo stalno mijenjaju obrasci epidemije, zbog čega nam je ovaj model samo informativan i služi za određivanje obrasca epidemije, tj. pruža nam odgovor je li epidemija u uzlaznom, stabilnom ili silaznom obrascu – kaže Polašek.


Primjerice, u nekim županijama su mjere strože, tako da već sada, govori, kršimo prvi preduvjet korištenja ovakvog modela, jer su uvedene strože mjere nego u prethodnim tjednima. Uz očekivani broj za svaki dan, smatra Polašek, model daje i raspon unutar kojeg je očekivana stvarna vrijednost u uvjetima ponovnog modeliranja, koji se naziva raspon pouzdanosti.


– Ovaj raspon je od presudne važnosti, jer nikad nije moguće potpuno točno predvidjeti neku pojavu. Nažalost, u ovom trenutku su nam rasponi pouzdanosti jako široki, što nam govori o manjoj vrijednosti predviđanja. Tako u predviđanju broja zaraženih očekujemo gotovo 20% pogreške, a za druga je predviđanja očekivana pogreška puno manja, do 4% – kaže Polašek za Jutarnji list.