Predsjednik Zoran Milanović će, doznajemo, ovaj tjedan zatražiti mišljenja saborskog Odbora za pravosuđe i Opće sjednice Vrhovnog suda o troje kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, Aleksandri Maganić, Mirti Matić i Šimi Saviću. Bit će to prvi konkretan znak da će ovaj put Milanović nekoga od prijavljenih predložiti Hrvatskom saboru.

U prethodnom, drugom javnom pozivu sudjelovala je samo Aleksandra Maganić, koja je ponovo poslala svoju kandidaturu, a Milanović je odlučio je da neće o njoj tražiti dva mišljenja jer je ionako nije namjeravao predložiti za predsjednicu Vrhovnog suda.

Odluka donesena

Malo je vjerojatno da će predsjednik sada postupiti drukčije zbog prigovora da je u slučaju profesorice na zagrebačkom Pravnom fakultetu prekršio Zakon o sudovima, koji ga je obvezivao da pribavi mišljenja Odbora za pravosuđe i Opće sjednice Vrhovnog suda. Državno sudbeno vijeće nije uvažilo te tvrdnje visokih dužnosnika Vlade i HDZ-a i poništilo je drugi javni poziv unatoč činjenici da se dva tijela nisu očitovala o Aleksandri Maganić. Dakle, to što će Milanović idućih dana napraviti ovaj proceduralni korak signalizira da će, nakon Sandre Artuković Kunšt, opet nekog predložiti za predsjednika Vrhovnog suda.

On je o tome odluku sigurno već donio i ne zanimaju ga mišljenja, koja to zapravo i nisu. Neće predsjednik Republike dobiti na svoj stol nikakva pisana pojašnjenja zašto suci Vrhovnog suda smatraju da bi bilo dobro da im netko od navedene trojke bude šef, odnosno zbog čega bi neki bili jako loše rješenje. Stići će mu tek suhe brojke rezultata glasovanja, prije kojeg se suci niti neće previše baviti ljudima o kojima se moraju izjasniti. Tako su, kako se ističe u mišljenju Opće sjednice Vrhovnog suda koja se 28. svibnja sastala u vezi kandidature Sandre Artuković Kunšt, Šime Savića i Silvija Sunčane Stubičar, suci uoči tajnog glasovanja održali »kraću raspravu«. U tom je mišljenju još broj glasova svakog kandidata, recimo Sandra Artuković Kunšt najbolje je tada prošla, i zaključak da nitko od njih nije dobio podršku. Odbor za pravosuđe ipak je temeljitiji, zastupnici imaju pravo na javnoj sjednicu postavljati pitanja kandidatima, pa je i predsjedniku Republike omogućen bolji uvid u njihovu kompetentnost za posao za koji su se prijavili. Naposljetku se i u ovom mišljenju nalaze isključivo podaci o glasovanju, kojeg ishod ovisi o volji većine u Saboru.

Ako članovi Odbora koji pripadaju HDZ-ovoj koaliciji ne dignu ruku za nekog kandidata, jasno je da je taj bez šanse za prolazak prilikom glasovanja u parlamentu. Milanović je to ignorirao, pa je ipak 2021. za predsjednicu Vrhovnog suda predložio Zlatu Đurđević, a prije nekoliko mjeseci Sandru Artuković Kunšt, ali nije time utjecao na promjenu negativnog stava HDZ-a o njih dvije. S druge strane, većina u Odboru za pravosuđe može dati pozitivno mišljenje o više kandidata, što se i dogodilo 2021., kada je HDZ sa svojim partnerima podržao i Milanovićevog kandidata Radovana Dobronića i Marina Mrčelu.

Ozbiljno proučavanje

Čini se da sada na pozitivno mišljenje ovog odbora može računati Aleksandra Maganić. HDZ je toliko inzistirao tijekom drugog javnog poziva da predsjednik Republike treba zatražiti mišljenje o njoj i valjda neće glasovati protiv Aleksandre Maganić kada mu se uskoro za to pruži prilika. No, ona nije prihvatljiva Milanoviću i neće je predložiti. Preostaje mu Mirta Matić jer i kandidaturu Šime Savića je predsjednik već ranije jednom odbacio.

Kada je HDZ objavio da Sandra Artuković Kunšt nema njegovu podršku, nije joj zamjerio to što je na saslušanju u Saboru kao kandidatkinja za Ustavni sud govorila da Milanović sudjelovanjem u prošlogodišnjoj kampanji za parlamentarne izbore nije postupao protuustavano. Premijer Andrej Plenković i njegovi kolege tvrdili su da je njezin problem slab program rada koji je napisala za javni poziv. Proglasili su je neimpresivnom kandidatkinjom koja nije ponudila rješenja za glavne izazove hrvatskog pravosuđa. Stoga u vodstvu HDZ-a vjerojatno trenutačno ozbiljno proučavaju program Mirte Matić, ne bi li u njemu pronašli ono što je nedostajalo kandidaturi Sandre Artuković Kunšt. Nema nekih krupnih razlika između ta dva programa, ali Mirta Matić koncipirala je svoj na način koji bi mogao impresionirati HDZ. Detaljnije je, naime, razradila poglavlja koja je naslovila »Mjere za unaprjeđenje stanja na Vrhovnom sudu« i »Mjere za unaprjeđenje stanja na ostalim sudovima«.

Pozitivno mišljenje

Mirta Matić dosta je opširno opisala kako bi kao predsjednica Vrhovnog suda provodila nadzor na sudovima i odgovornijima učinila njihove predsjednike. K tome je i u završno poglavlje unijela rezultate očekivane temeljem mjera koje bi uvela, recimo trajanje prvostupanjskih parničnih postupaka do dvije godine. Možda će i Mirta Matić dobiti pozitivno mišljenje Odbora za pravosuđe, a to znači i da bi zastupnici parlamentarne većine mogli glasovati za nju ukoliko bi je Milanović predložio za predsjednicu Vrhovnog suda. U suprotnom bi se moglo pomisliti i da je HDZ načelno protiv dolaska žene na čelo Vrhovnog suda, s obzirom na to da mu ni Zlata Đurđević ni Sandra Artuković Kunšt nisu valjale.