Cijeli Knin za Haag meta zbog samo pedeset projektila

Broj civilnih objekata koji su gađani u Kninu čini se ograničenim u odnosu na najmanje 900 ispaljenih projektila 4. i 5. kolovoza, ali sudsko vijeće smatra da i mali broj projektila može imati veliki efekt na civile u blizini

 Artiljerijski napadi na gradove Knin, Benkovac, Gračac i Obrovac ključna su radnja zajedničkog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio smanjiti broj Srba na okupiranom dijelu Hrvatske na minimum. Međutim, iako priznaje da su u tim gradovima ciljani uglavnom vojni ciljevi, Haag navodi da i mali broj projektila ispaljenih na civilne ciljeve može izazvati paniku kod stanovništva. Tako u presudi trojici generala navodi vijeće Haškog suda pod predsjedanjem suca Alphonsa Orieja. Središnji cilj zajedničkog zločinačkog pothvata, kako ga je shvatilo sudsko vijeće, bio je progon, odnosno deportacija srpskog stanovništva iz Hrvatske. Mjere iz zločinačkog pothvata usmjerene na protjerivanje Srba bile su nezakoniti napadi na civile i civilne objekte, te restriktrivne prema njihovoj imovini i povratku, dok su pljačka i uništavanje imovine za Haag prirodna i predvidljiva posljedica zločinačkog pothvata, zbog čega također potpadaju pod odgovornost osuđenih zapovjednika.

Gađanje Martićevog stana dokazalo nebrigu za civileIako je utvrdio da je stan Milana Martića legitiman vojni cilj, sudac Orie je zaključio da je gađanje Martićevog stana pokazatelj nebrige HV-a za civilno stanovništvo. Naime, Martić je živio u civilnom naselju, pa iako se ograničavanjem njegovog kretanja može dobiti vojna prednost, sud smatra da je 12 projektila ispaljenih prema tom cilju 4. kolovoza 1995. između 7.30 i 8 ujutro predstavljalo značajan rizik za civile i civilne objekte.– Sud smatra da je rizik za civile bio pretjeran u odnosu na očekivanu vojnu prednost koja se mogla postići gađanjem dviju lokacija za koje se vjerovalo da koristi Martić. Nesrazmjernost napada pokazuje da je HV imala malo ili ništa obzira prema riziku od civilnih žrtava i oštećenju civilnih objekata, navodi se u presudi.

Haag je zaključio i da je hrvatsko vodstvo te 1995. godine bilo svjesno da neće moći istjerati baš sve Srbe s okupiranih prostora.   – Svrha zajedničkog zločinačkog pothvata zahtijevala je da broj Srba bude sveden na minimum, ali ne i da cijela civilna populacija bude potpuno istjerana, zaključilo je sudsko vijeće. U ostvarivanju tog cilja, granatiranje gore navedenih gradova bilo je ključno. Kako procjenjuje sud, najmanje 20 tisuća Srba izbjeglo je s okupiranih prostora u najvećem dijelu baš zbog panike izazvane granatiranjem. A kako je sudsko vijeće vidjelo granatiranje okupiranih gradova? Obrane optuženih generala prilično su se potrudile uvjeriti sud da su gađani samo legitimni vojni ciljevi, te da nije bilo ni prekomjernog, niti neselektivnog granatiranja. Sud je, međutim, saslušavajući eksperte iz Nizozemske i Engleske, te topničkog zapovjednika iz zbornog područja Split Marka Rajčića, došao do zaključka da je razumna margina promašaja topništva tijekom Oluje bila radijus od 200 metara, te je uredno pobrojao projektile koji su iznad te margine promašili ono što se smatralo legitimnim vojnim ciljem. Između ostalog, sud je utvrdio da je tijekom Oluje HV ispalio oko 40 projektila koji su završili u blizini zgrade europskih promatrača, jedan projektil koji je oštetio civilnu kuću, tri projektila na polje kraj UN-ovih struktura, te najmanje jedan projektil na istočni dio Knina gdje nije bilo vojnih ciljeva. Tih pedesetak projektila, smatra sud, nisu bili rezultat ljudske pogreške, već su namjerno ispaljeni.   – Broj civilnih objekata koji su gađani u Kninu može se činiti ograničenim u odnosu na najmanje 900 ispaljenih projektila 4. i 5. kolovoza. Sudsko vijeće uspjelo je utvrditi preciznu lokaciju udara samo za neke od tih projektila. Među utvrđenim lokacijama, značajan dio su civilni objekti i područja. Premda sud nije uspio utvrditi točno koliko je projektila pogodilo civilne objekte i ciljeve, vijeće smatra da čak i mali broj projektila može imati veliki efekt na civile u blizini, navodi se u presudi, u kojoj se isti zaključak ponavlja i za Benkovac, Obrovac i Gračac. Pri ocjeni da su civilni ciljevi gađani namjerno, sud je uzeo u obzir i da je jedna od topničkih bitnica u dva navrata tijekom Oluje izvijestila da gađa Knin, bez specifikacije ciljeva. Potonji izvještaj topničke bitnice sud nalazi u skladu s Gotovininom naredbom od 2. kolovoza da se puca po Drvaru, Kninu, Benkovcu, Obrovcu i Gračacu, premda priznaje i ekspertno mišljenje da se na najvišoj razini zapovjedništva ne mora točno navoditi pojedine ciljeve detaljno razrađene u nižim zapovijedima.   – Sudsko vijeće smatra da namjerno gađanje područja u Kninu u kojima nije bilo vojnih ciljeva nije u skladu s objašnjenjem koje je Marko Rajčić dao o zapovijedima topništvu. Naprotiv, u skladu je s običnim rječnikom naredbi da se puca po gradovima, sa značenjem da se prijeti cijelim gradovima kao metama, uključujući i Knin, zaključilo je vijeće suca Alphonsa Orieja.   Pri potonjem zaključku, sud je uzeo u obzir i svjedočenje nekolicine inozemnih svjedoka, koji su za vrijeme Oluje boravili u Kninu kao djelatnici međunarodnih organizacija.  

Cijeli Knin za Haag meta zbog samo pedeset projektila

Lidlova super ponuda