Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba je u javnoj raspravi, a predviđa da krajem 2028. s probnim radom krene Centar za gospodarenje otpadom u Resniku, dok će postojeće kompostane na Jakuševcu i Markuševcu postati “rezervne” za slučaj prirodnih nepogoda i neće se zatvarati.

Javna rasprava traje od 5. siječnja do 4. veljače, a radi se o ključnom strateškom dokumentu koji će odrediti daljnji razvoj sustava gospodarenja otpadom u Zagrebu. Grad najavljuje i javno izlaganje u Lisinskom 22. siječnja te poziva građane da prijedlozima doprinesu oblikovanju dokumenta koji će, kako kažu, dugoročno utjecati na način na koji se u Zagrebu gospodari otpadom i štiti okoliš.

“Novi plan predviđa daljnje smanjenje količine otpada koji završava na odlagalištima, povećanje odvojenog prikupljanja i recikliranja te postupno zatvaranje odlagališta Jakuševec, čiji se kapacitet može koristiti još do 2029. godine. Istodobno se planira uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, usklađenog s nacionalnim i europskim ciljevima kružnog gospodarstva”, kažu u Gradu.

Jedan od središnjih projekata predviđenih Planom je izgradnja Centra za gospodarenje otpadom (CGO) u Resniku, koji će omogućiti obradu miješanog komunalnog otpada, biootpada i odvojeno prikupljenog reciklabilnog otpada.

“Izgradnja CGO-a ključna je kako za zatvaranje odlagališta Jakuševec, tako i za prestanak ovisnosti Zagreba o privatnim poduzećima u gospodarenju otpadom. Predviđeno je da CGO krene s probnim radom krajem 2028.“, rekao je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.

Plan uključuje i širenje mreže podzemnih i polupodzemnih spremnika te uspostavu centra za ponovnu uporabu kao središnje točke za sakupljanje i redistribuciju materijala koji se može ponovno iskoristiti.

Poseban naglasak stavljen je na smanjenje onečišćenja tla i voda, borbu protiv nepropisno odbačenog otpada, smanjenje otpada od hrane, poticanje ponovne uporabe, kao i na uključivanje djece i mladih kroz odvajanje otpada u školama i edukativne programe.

Postojeće kompostane se neće zatvoriti, bit će rezervne

Plan predviđa da se postojeće kompostane na odlagalištu otpada Jakuševec/Prudinec i u Markuševcu ne zatvaraju već da budu “rezervne, operativno spremne infrastrukture”.

“Analiza trenutnog sustava ukazuje da, iako je planirano da se obrada biorazgradivog otpada preseli u Centar za gospodarenje otpadom krajem 2028., postojeći kapaciteti kompostana ostaju rezervna opcija za hitne intervencije u kontekstu nepredvidivih vremenskih uvjeta i klimatskih nepogoda”, ističu u Planu.

Također se predviđa da se privremeno reciklažno dvorište za građevinski otpad koje se nalazi u Resniku, u blizini budućeg centra za gospodarenje otpadom, prilagodi za dugoročnu namjenu.

U Planu je predviđeno i da se na Jakuševcu, na Sajmišnoj cesti te u Heinzelovoj ulici na području bivše klaonice, otvore centri za ponovnu uporabu.

Centar na Jakuševcu omogućit će centralizirano prikupljanje i redistribuciju upotrebljivih materijala, s mogućnosti i reciklažnog dvorišta.

Manji centar u Heinzelovoj ulici bit će uz uličnu regulaciju čime se građanima omogućuje prometna dostupnost, a zamišljen je kao centralizirano mjesto za prikupljanje, pregled, pripremu za ponovnu uporabu i redistribuciju ispravnih i upotrebljivih predmeta, poput namještaja, kućanskih i električnih uređaja, tekstila, opreme za dom, igračaka i drugih proizvoda koji bi inače postali otpad.

U Planu se navodi i da Vodoopskrba i odvodnja preuzimanjem upravljanja Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Resniku, u blizini budućeg centra za gospodarenje otpadom, ostaje ključna zbog upravljanja neopasnim otpadom nastalim u procesu pročišćavanja otpadnih voda, uključujući mulj.

Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba je krovni dokument koji propisuje aktivnosti Grada do 2029. u rješavanju gorućeg problema otpada, a zbog njegovog nedonošenja gradonačelnika Tomaševića prozivali su oporbeni zastupnici u prošlom mandatu.

U Planu se navodi da unatoč značajnim naporima i ulaganju u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom posljednjih godina, pojedini ključni kvalitativni i kvantitativni ciljevi još uvijek nisu dostignuti.

Posebno važnim smatraju se mjere Europskog zelenog plana o ispunjavanju nacionalnih obveza koje proizlaze iz direktiva EU-a o otpadu, a posebice ciljeva do 2035. – povećanje odvajanja i recikliranja otpada na 65 posto i smanjenje odlaganja otpada na 10 posto.

“Usklađenost s europskim standardima, dostupnost fondova i učinkovito planiranje ključni su preduvjeti za ostvarivanje ciljeva do 2029. godine”, ističe se u Planu.

Piše: Marina Bujan