RIJEKA – S obzirom da će trend kretanja kamatnih stopa u idućim godinama biti uzlazan, Erste banka je, s ciljem osiguravanja od rasta referentne kamatne stope u budućnosti, nedavno započela sa slanjem osobnih obavijesti klijentima, korisnicima stambenih kredita s promjenjivom kamatnom stopom vezanom uz euribor, u kojoj im je ponuđena promjena kamatne stope iz sadašnje promjenjive u fiksnu.

Izvijestili su to iz Erste banke, odgovarajući na naš upit, što će biti s kamatama, priprema li se i kod nas njihov drastičan rast, s obzirom da središnje banke SAD-a, eurozone i Velike Britanije, ključne stope dižu sve agresivnije, zbog inflacije i obrane valuta. Kao posljedica odluka ECB-a, euribor raste, a on je u bazi dijela kamata s promjenjivim stopama, pa klijenti koji otplaćuju te kredite rast kamata već osjećaju. ECB je međutim najavio i daljnja povećanja. Zasad su kod nas naviše krenule kamate na kredite poduzećima, dok su građanima blago uzlazne, što je naša središnja banka nedavno benigno protumačila time da je istekao APN, pa se, navodno, samo zbog toga povećao prosjek.

Kombinirana stopa

Ovaj potez Erstea nije usamljen jer je još ljetos i Privredna banka Zagreb svojim klijentima s promjenjivim stopama također poslala dopis s ponudom za prijelaz na fiksnu, a moguće da to čine i druge banke, pri čemu smo neke veće jučer također kontaktirali, no reagirala je samo Erste. Kako bilo da bilo, potez je to koji jasno govori što ovdašnje banke misle, očekuju i na što se pripremaju, a to je da je samo pitanje vremena kada će se ovaj snažan rast kamatnih stopa preliti i na naše tržište.

Ovakvim se ponudama de facto pokušavaju prevenirati mogući problemi u kreditnom portfelju jer, podsjetimo, poveća li se kamata na prosječni stambeni kredit za samo 1 postotni bod, rata kredita, izračunao je svojevremeno HNB, diže se za 1.800 kuna godišnje. Rast kamate pak od 2 postotna boda (pri čemu je ECB već na tom tragu), povećava godišnje opterećenje po ratama kredita za čak 3.600 kuna. Jasno je dakle da bi toliki rast rate mnoge opteretio do razine da ne bi mogli vraćati kredite što bi naravno bilo loše za njih, klijente, građane, ali i za samu banku. Nisu dakle banke ovdje neki dobri Samaritanci, već prije svega misle na sebe, kako da unaprijed spriječe moguću otežanu naplatu i kvarenje kreditnog portfelja. Ali, misleć’ na sebe, ovdje vjerojatno pomažu i klijentu. Sigurno je samo da to ne rade “bez veze”, već se vjerojatno očekuje eksplozija kamatnih stopa. No, da vidimo što je Erste ustvari ponudila.

Dakle, klijentima koji otplaćuju kredite uz varijabilne kamate u Erste banci, ponuđena je “promjena kamatne stope po trenutno važećim kamatama, odnosno fiksna kamatna stopa od 2,8 posto za rokove otplate kredita do 10 godina te kombinirana kamatna stopa uz promjenu referentne kamatne stope, za preostale rokove oplate preko 10 godina, i to po sljedećim uvjetima: fiksna kamatna stopa koja bi se primjenjivala tijekom narednih 10 godina otplate kredita i koja iznosi od 2,8 posto godišnje te potom promjenjiva kamatna stopa koja bi se primjenjivala nakon 10 godina, pa sve do kraja otplate kredita, a koja predstavlja zbroj šestomjesečne nacionalne referentne stope za euro i fiksnog ugovorenog broja postotnih bodova, a koji trenutačno iznosi od 2,8 posto godišnje”.

Reuters

Ovisi o ECB-u

Riječ je dakle o ponudi koja uključuje kombiniranu stopu, uz koju se trenutno odobrava većina dugoročnih, stambenih kredita na hrvatskom bankarskom tržištu, gdje je u prvih deset godina kamata fiksna, a potom se prebacuje na promjenjivi režim. Što se pak tiče visine kamate, iz Erstea su potvrdili da će za veliki dio klijenata ovih 2,8 posto fiksno biti niže od onoga što sada imaju jer već tri godine nemaju u ponudi stambene kredite s varijabilnom stopom, a kada su ih imali, samo je fiksni dio bio 2,85, plus varijabilni od 0,2 posto, koji više i nije imao kamo padati. Znači, ovo bi trebao biti prijelaz na bolje, i po visini kamate, i naravno rastućeg rizika koji se očekuje. Iz Erstea još poručuju da je nakon dužeg perioda pada kamata, “bilo izgledno očekivati stabilizaciju toga trenda tijekom 2022.” Spominju niži regulatorni trošak zbog ulaska u eurozonu, čime bi očekivani rast kamatnih stopa u Hrvatskoj trebao biti ublažen, međutim, prije svega će, kažu, ovisiti o potezima ECB-a. Navode da je “transmisija očekivanog rasta referentnih kamatnih stopa brža kod klijenata s kreditom vezanim uz euribor, dok s druge strane raširena upotreba NRS-a u formiranju kamatnih stopa smanjuje izloženost kamatnom riziku, odnosno rast tereta otplate bit će postupan i uz vremenski odmak u skladu s prirodom određivanja NRS stope”. Kažu i da prijelaz načelno nude već neko vrijeme, no sada očito šalju i individualne dopise.