ZAGREB – Javna je tajna da banke širom Europe užurbano nabavljaju vlastite generatore struje kako bi u slučaju redukcija energije iduće zime mogle normalno obavljati novčane transakcije i kako bi njihovi bankomati mogli nastavili raditi. To je samo jedan detalj koji ukazuje na to da građane i poduzeća u europskim zemljama idućih mjeseci očekuju nevolje, zbog pogoršavanja energetske krize.

Europa se priprema za jednu od najtežih zima u modernoj povijesti nakon što je Rusija izvela agresiju na Ukrajinu, a članice EU-a na to su odgovorile žestokim sankcijama Moskvi. To je dovelo do ekonomskog rata između Europske unije i Rusije, pri čemu je prva odlučila do kraja godine prestati s uvozom ruske nafte morskim putem, a druga je na to odgovorila postupnim zatvaranjem ventila na cjevovodima kojima ruski plin dolazi u Europu.

Izvanredna situacija

Rezultat toga su nezapamćena poskupljenja plina, nafte, struje i ostalih energenata na tržištu, kao i pogoršavanje energetske krize koja je počela još prošle jeseni. Inflacija je u mnogim zemljama skočila iznad 10 posto, što je građanima smanjilo životni standard, a poduzećima drastično povećalo troškove. Međutim, ono najgore što čeka europske zemlje jesu moguće nestašice energije koje bi dovele do redukcija plina, struje i grijanja za industriju i stanovništvo, osobito ako sljedeća zima bude vrlo hladna.

Rusija postupno zatvara ventile na cjevovodima kojima njihov plin dolazi u Europu / Reuters

Nitko ne krije da se europske države nalaze u izvanrednoj situaciji koja zahtijeva izvanredne mjere kako bi se osigurala redovita opskrba energijom i ublažio udarac na standard građana. Sve europske vlade na to su još proljetos reagirale izradom planova mjera za izvanredne situacije, kao i državnom intervencijom na tržištu – ograničavanjem cijena energenata i donošenjem paketa mjera kojima će stanovništvu i poduzećima smanjti troškove za energiju. Prema procjenama instituta Bruegel, članice EU-a osigurale su do 10. kolovoza čak 280 milijardi eura za subvencije kućanstvima i poduzećima. Od početka rujna države donose nove, jesenske pakete mjera. Samo Njemačka najavila je dodatnih 65 milijardi eura, čime će se ukupna dosadašnja izdvajanja za ublažavanje energetske krize u toj zemlji popeti na vrtoglavih 100 milijardi.

U napore za osiguranje dovoljno energije iduće zime uključila se i Europska komisija, koja je na poticaj Sjedinjenih Država i pokrenula kažnjavanje Rusije zbog napada na Ukrajinu, tako da se članice EU-a odreknu uvoza ruskih energenata i na taj način srežu prihode Moskve za vođenje rata. Europa može rusku naftu i plin zamijeniti onima iz SAD-a i ostatka svijeta, ali ne u potpunosti, pa je suočena s mogućnošću nestašica energije, njezinom skupoćom i nužnom štednjom.

Budući da ponašanje država treba koordinirati na europskoj razini, Komisija je uz suglasnost članica od početka kolovoza do kraja ožujka iduće godine uvela dobrovoljnu štednju energije, kojom se potrošnja plina u državama treba smanjiti za 15 posto. Kako su dosad članice provodile dobrovoljnu štednju – koja uključuje rjeđe korištenje automobila u korist javnog prijevoza i vožnje biciklom te manju potrošnju struje u klimatizacijskim uređajima i bojlerima – teško je reći. Međutim, Komisija će u slučaju dodatnog pogoršanja energetske krize – a ono je izvjesno – dobrovoljnu štednju pretvoriti u obaveznu, ako to odobri kvalificirana većina članica EU-a.

Čini se kako se trenutak prisilne štednje energije u Uniji približava. Komisija je prošlog tjedna predložila nove, agresivne mjere za ublažavanje energetske krize da bi zemlje lakše prebrodile neizvjesnu zimu. One imaju za cilj nametnuti ne samo smanjenje potrošnje energije, nego i ograničiti galopirajuće cijene energenata te pomoći kućanstvima i poduzećima u plaćanju sve viših mjesečnih računa za plin, struju ili grijanje. Primjerice, Komisija je predložila da se za 5 posto smanji potrošnja energije u doba vršnih dnevnih opterećenja.

Golemi profiti

– Mjerama se želi pomoći najranjivijim građanima i poduzećima. Što god učinili, morat ćemo štedjeti, ali na pametan način. Struja koja se troši u vršnim razdobljima je najskuplja i stoga je potrebna strategija za izjednačavanje potrošnje tijekom dana, rekla je Ursula von der Leyen, predsjednica Komisije.

Ursula von der Leyen / Reuters

Na pritisak članica, Bruxelles je istodobno predložio da se razdvoje cijene plina od cijena električne energije, što znači da bi se poskupljivanje struje moglo ublažiti. Sada je cijena struje na europskom tržištu dramatično visoka jer je vezana uz kretanje cijena najskupljeg goriva za njezinu proizvodnju, a to je najčešće plin. Takav aranžman omogućuje goleme profite za tvrtke koje proizvode energiju iz znatno jeftinijih obnovljivih izvora, kao što su vjetar i sunce. Prema prijedlogu, treba se uvesti ograničenje na prihode kompanija koje struju proizvode uz niže troškove, a njihove izvanredne profite države će preusmjeriti za pomoć ugroženim kućanstvima i tvrtkama.

Na sastanku u petak, ministri energetike članica EU-a, među njima i Hrvatske, načelno su podržali prijedloge Komisije, ali su je istodobno obvezali da ih razradi do utorka. Moguće je da članice EU-a neće prihvatiti sve Komisijine prijedloge. Najmanje deset država, primjerice, protivi se uvođenju ograničenja cijena na ruski plin, jer se boje da će Moskva na to reagirati potpunim zatvaranjem preostalih plinovoda za EU. Tako bi bez plina ostala ne samo Njemačka, nego i zemlje poput Češke, Slovačke, Mađarske, Rumunjske, koje plin još dobivaju cjevovodima putem Ukrajine i Turske. Međutim, nema sumnje da će zbog neizvjesne zime članice Unije morati usklađivati svoje napore za ublažavanje energetske krize. U to je uvjerena i predsjednica Komisije.

– Suočavamo se s ekstremnom situacijom, ne samo zato što je Rusija nepouzdan opskrbljivač, u što smo se uvjerili posljednjih dana, tjedana i mjeseci, već i zato što Rusija aktivno manipulira trižištem plina, rekla je Von der Leyen. »Duboko sam uvjerena da ćemo to prevladati zajedništvom, odlučnošću i solidarnošću, kao što smo to činili i proteklih mjeseci smanjujući ovisnost naše ekonomije o Rusiji. Nije nam iznenađenje da Putin prijeti potpunom obustavom opskrbe plinom jer je u međuvremenu u 13 zemalja članica djelomično ili čak potpuno obustavio isporuke. Bilo je samo pitanje vremena kada će to učiniti i zato smo smanjivali ovisnost o ruskom plinu«, dodala je šefica Komisije.