Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama objavio je najnovije izvješće, a podaci kažu: droga je sve dostupnija, a na tržištu se mogu pronaći sve psihoaktivne supstancije.

O europskom izvješću o drogama te stanju u Hrvatskoj, u središnjem Dnevniku HTV-a govorio je Željko Petković, pomoćnik ravnatelja HZJZ-a Krunoslava Capaka za suzbijanje zlouporabe droga.

“Imamo enormnu ponudu droge”

Droga je široko dostupna i vrlo čista, lanci krijumčarenja ulaze u legalne trgovačke puteve.

– Situacija je vrlo alarmantna, imamo jednu enormnu ponudu droge, uvoze se različitim kanalima na europsko tržište, isto tako Europa proizvodi enormne količine droga, rekao je Željko Petković, pomoćnik ravnatelja HZJZ-a za suzbijanje zloupotrebe droga.

– Osim te velike ponude imamo različit spektar droga koje se nude, s time da treba kazati da sama potražnja za drogama raste. Imamo jednu izazovnu situaciju što se tiče javnog zdravstva budući da su trovanja i smrtni slučajevi sve češći i češći. Stvaraju se određeni izazovi za policiju i za zdravstveni sustav, nastavio je.

3.000 tona čistog kokaina

Na pitanje koliko još droge ima na tržištu, Petković je odgovorio kako je te droge otprilike tri puta više u odnosu na zaplijenjenu te da proizvodnja droge raste.

– Nekad se govorilo da dobre policije zaplijene 10%. Ono što se sada događa da se zaplijeni više, da se zaplijeni između 20 i 30% proizvedene droge, s tim da se količina proizvedene droge povećava.

Količina kokaina možemo govoriti oko 3.000 proizvedenih tona čistog kokaina. S tim da samo je u Europskoj policiji se u 2021. zaplijenilo više od 10.000, rekao je.

Petković je istaknuo podatke o heroinu, naglasio je ulogu Turske u presretanju ove droge i političke promjene u Afganistanu.

– Ono što je možda još zanimljiviji podatak za heroin, ovo je Europska unija, a samo Turska je 22 tone zaplijenila. Turska zadnjih desetak, 20 godina je u biti na neki način brana ulaska heroina u Europu. Turska zaplijeni između, znači, 2021. Turska je zaplijenila više od 22 tone heroina, rekao je.

– S time da sad, što se tiče Afganistana, bit će jedna specifična situacija, Talibani su na neki način zabranili uzgoj opijuma maka.

I ono što je bilo naglašeno u uvodu, postoje velike prijetnje od sintetskih opijata koji će zamijeniti, znači opijate, budući da je heroin, ako gledamo opijatima, primarni opijat, tako da kažem sintetski opijati, poput fentanila, su jedna od velikih prijetnji što se tiče Europskog tržišta drogama, otkrio je.

Kakva je situacija u Hrvatskoj?

Osvrnuo se i na situaciju u Hrvatskoj te govorio o analizi otpadnih voda u Zagrebu koje je ove godine povoljnije u odnosu na prošlu godinu.

– Generalno, gledajući od 2015. što se tiče kokaina, imamo jedan kontinuirani rast konzumacije kokaina, što je na neki način prati i ono, enormna ponuda kokaina, ali jednostavno, Europsko tržište je najbogatije tržište na svijetu.

Znači, prije desetak, petnaest, dvadeset godina kokain je primarno bio orijentiran na tržište Sjedinjenih i Američkih država, ustvrdio je.

– Ono, koji dolazi u Europu, vrlo je jeftin, znači, cijena mu je u principu, znači, kvaliteta kokaina na neki način da raste, dok cjenovno ostaje isti i kažu, da takve su količine kokaina da jednostavno se tržište bombardira time, zaključio je.

Kada se radi o situaciji u Hrvatskoj, Petković je ustvrdio kako je ona slična situaciji u ostatku Europe.

– Situacija u Hrvatskoj odgovara situaciji u Europi. S time da je na neki način možda malo bolja. Mi smo ako gledamo prosječnu konzumaciju kokaina, odnosno potrošnju i tako dalje, ispod nekog europskog prosjeka.

S time da imamo rast, isto tako imamo rast i sintetike. Znači rast sintetskih droga, konkretno amfetamina i MDMA, odnosno ecstasy, koje isto tako bilježi rast od 2015. do 2016, rekao je.

Na tržište dolaze nove supstance

Naglasio je kako su kokain i sintetske droge dva najveća problema u ovom trenutku.

– U ovom izvješću su sintetske droge i kokain na neki način naglašeni kao dva najveća problema koja postoje u ovom trenutku. Posebna opasnost su nove supstance koje dolaze na tržište. Njih svakodnevno tako reći ima i ne zna se točno njihov sastav, koja je kemikalija baš iza njih, dodao je.

Dodao je kako je i nepoznat sastav velik problem kada se radi o utjecaju na zdravlje.

– Europski centar za praćenje droga prati više od 930 različitih tvari koje podrazumijevaju one psihoaktivne tvari. Ono što je tu problem, vi ne znate njihov sastav.

Oni često puta izgledaju identično kao nešto drugo što ste uzeli prije. Uzmete nešto, nema reakcije, a uzmete još jedno i na kraju se to sve skupa pomiješa i može doći do predoziranja, kazao je.

– Isto tako, te tvari nisu nigdje ispitane. Oni koji vam prodaju ne znaju što vam prodaju. Vi ne znate što konzumirate i ne znate kako će vaše tijelo uopće reagirati na takvu supstanciju, otkrio je.

Naznačio je kako bi djecu trebalo podučiti životu i izazovima kada su u pitanju droge.

– Gledajte, ono što je najvažnije, jednostavno djecu treba na neki način podučiti kako da žive okruženi svim tim izazovima. Droge će uvijek biti prisutne, ali jednostavno treba mladima omogućiti da žive, a jednostavno da nađu nekakav modus da se othrvaju svim tim izazovima i problemima, zaključio je Željko Petković u razgovoru za HTV.