ZAGREB » Građani, obrti ili tvrtke koji koriste 1.028 poslovnih prostora u vlasništvu države, samo u 34 slučaja čine to na zakonit način uz važeće ugovore o zakupu. To znači da čak 96,7 posto građana koji koriste državne poslovne prostore za to nema ugovore, a što se tiče plaćanja svoje obveze ne podmiruje njih 23 posto, odnosno gotovo svaki četvrti. Pokazuje to izvješće o poslovnim prostorima koje je u sklopu godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom za Vladu pripremio Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), koji je te prostore preuzeo sredinom ožujka ove godine. 

   Činjenica da država ima regulirane odnose, odnosno potpisane ugovore o zakupu, samo za 3,3 posto svojih prostora koje netko koristi, najbolji je pokazatelj kako se godinama brinula o svojoj imovini. Godinama, ističe DUUDI u svom izvješću, država niti je sklapala ugovore sa zatečenim korisnicima, niti je obnavljala istekle ugovore, niti je pokušavala dati u zakup prazne poslovne prostore. 

  Zakonske izmjene

Iz DUUDI-ja kažu da račune za zakupninu ispostavljaju svim korisnicima poslovnih prostora, te da njih 77 posto plaća svoje obveze. Ipak, to znači i da gotovo svaki četvrti građanin koji ima posao u državnom prostoru za to državi ne plaća ni kune. 

   Kako bi se regulirali odnosi s onima koji nemaju ugovore, ali uredno plaćaju svoje obveze, država priprema zakonske izmjene koji će takvim zakupcima omogućiti brzo sklapanje ugovora. 

   Neplatišama je DUUDI početkom 2014. godine, kad je preuzeo prostore, počeo slati opomene i dio je dužnika umanjio svoje dugove, a dio se s državom nastoji dogovoriti o načinu podmirenja dugova. 

   Tamo gdje nema volje za dogovor država žurno pokreće tužbu za naplatu, ali i za iseljenje, ističe se u Planu upravljanja državnom imovinom, u kojem DUUDI priznaje i to da su dosadašnji postupci pred sudom, gdje Hrvatsku zastupa DORH, pokazali da je taj postupak dugotrajan i s upitnim ishodima. 

   – Tome su razlozi predstečajne nagodbe, otvoreni stečajevi, zatvaranje tvrtki dužnika te dokazni postupci koji su vrlo upitni, navodi DUUDI i prepreke koje stoje pred državom u pokušaju da naplati dugove od onih koji godinama nisu plaćali zakup. 

  Obračun s podzakupom

Odlučila se država obračunati i s podzakupom. Desetke prostora su ljudi koji su ih nekada iznajmili od države dali dalje u podzakup s ciljem da na tome zarade podižući cijene podzakupa. Iako se u Planu ne govori o detaljima, doznajemo da ima situacija da zakupci državi prostor plaćaju po 200 eura, a da oni sami podzakup obračunavaju i po pet puta većoj cijeni. Nije rijetkost da pojedini građani imaju u zakupu više prostora te da tako zarađuju pristojnu mjesečnu svotu nudeći ih dalje u podzakup. 

   Najavljuje se i da će se poslovni prostori davati u u zakup pojačanim intenzitetom, kako ne bi stajali prazni i stvarali daljnji trošak. Tijekom veljače i ožujka ove godine objavljena su dva natječaja za zakup poslovnih prostora od čega samo u Zagrebu ukupno 58 prostora. Objavljen je i natječaj za zakup 20 poslovnih prostora u Rijeci, a u pripremi su i natječaji za zakup poslovnih prostora na području Dalmacije.