S ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem razgovarali smo o velikim infrastrukturnim projektima, onima koji su pri kraju, čija je realizacija u tijeku, ali i onima koji debelo kasne pa su za neke od njih raskinuti ugovori ili se ponavljaju javni natječaji, kao i o provedbi novog Zakona o pomorskom dobru.

Ministar ističe kako su upravo veliki infrastrukturni projekti obilježili ovu i proteklih nekoliko godina, kao i da će biti nastavljeni u narednima.

– Ulaganja u prometnu infrastrukturu iznose oko tri i pol milijarde eura. Nakon Pelješkog mosta koji je obilježio prošlu godinu, kao projekt koji je u simboličnom i funkcionalnom smislu spojio hrvatski teritorij, a obilježio je i prve godine članstva Hrvatske u EU-u, tu je i čitav niz drugih projekata koji su u provedbi, ne samo u cestovnoj, nego i željezničkoj i lučkoj infrastrukturi, kao i u drugim vidovima prometa.

Prije nekoliko dana je probijena druga cijev tunela Učka, za desetak dana će biti otvorena cesta D 403 u Rijeci, bitna ne samo za luku, nego za cijeli zapadni dio grada, tehnički vrlo zahtjevna cesta, otvorena je autocesta do Belog Manastira na 5c koridoru, tu je i gradnja autoceste prema Sisku, niz brzih cesta, velika ulaganja u željezničku infrastrukturu vrijedna više od milijardu eura, uz niz ulaganja u luke, koja me posebno vesele jer sam od početka inzistirao na onome što volim zvati renesansa na hrvatskoj obali. Nije riječ o ulaganjima samo u velike teretne i putničke luke, nego i u velik broj malih, lokalnih luka, kao i u zgrade putničkih terminala, primjerice u Šibeniku i Splitu.

Ulaganja, posebno u male luke, možemo u prvom redu zahvaliti članstvu u Europskoj uniji, a ona će se nastaviti. Puno je infrastrukturnih radova, a mene kao ministra to posebno veseli.

Rezultati rada

U zadnje vrijeme vi, premijer Plenković i drugi članovi Vlade, kao i predstavnici Sabora iz redova vaše stranke intenzivno ste krenuli u obilazak svih tih projekata. Koristite li ih već sada za predizbornu kampanju, za europske, parlamentarne i predsjedničke izbore koji nas očekuju u idućoj godini?

– Približavaju se svi ti izbori, ali to nije intenziviralo naš rad na velikim infrastrukturnim projektima, nego je činjenica da se ti projekti realiziraju i da će, do izbora, puno većih i manjih projekata biti završeno, a bit će započeti i mnogi novi. To je tako, i to je rezultat rada na tim projektima.

Tunel Učka je probijen, Bina Istra samo u taj projekt ulaže 200 milijuna eura, jednako kao i u nastavak gradnje punog profila autoceste od tunela do Matulja, ali je jednako tako dobila i produljenje koncesijskog ugovora na Istarskom ipsilonu, jednoj od najprometnijih autocesta u Hrvatskoj, do 2041. godine, što će koncesionaru omogućiti značajnu zaradu. Koliko je takav model dobar ili loš za Hrvatsku? Kritičari kažu da će koncesionar puno uložiti, ali i više nego dobro zaraditi. Jesu li taj posao mogle odraditi i Hrvatske autoceste?

– Nije riječ samo o izgradnji druge cijevi tunela Učka. Još 2016. godine, kad sam postao ministar, projekt Istarskog ipsilona bio je zaustavljen, od dotadašnje SDP-ove vlade, što je, smatram, bilo pogrešno. Tada smo, zajedno s koncesionarom, krenuli u izgradnju punog profila Istarskog ipsilona. Najprije od Pazina do tunela Učka, što je završeno, u vrijednosti od 170 milijuna eura, a zatim i tunela, s dijelom pristupnih cesta te sada, što je jako važno, punog profila do Matulja te dva vijadukta, preko Mirne i Limske drage.

Zašto je taj model u Istri dobar, a u ostatku Hrvatske nije? Bili ste izričito protiv davanja u koncesiju ostalih autocesta, što je bila ideja Vlade koju je vodio sadašnji predsjednik, tada premijer, Zoran Milanović.

– Ne, tadašnja Vlada nije namjeravala dati koncesiju za gradnju novih autocesta, nego su htjeli monetizirati, odnosno prodati već izgrađene autoceste. Htjeli su riješiti dugove cestarskog sektora na način da zapravo prodaju izgrađene autoceste. To nije bio dobar model i mi smo rekli da nećemo prodavati autoceste, nego restrukturirati cijeli sustav.

Zbog tog restrukturiranja samo na kamatama smo uštedjeli pedeset milijuna eura godišnje i danas HAC, nakon restrukturiranja i refinanciranja duga idu u novi ciklus ulaganja, izgradnju autoceste Križišće – Žuta Lokva i Doli – Dubrovnik, za što smo osigurali milijardu i 400 milijuna eura.

Treba znati i da je Bina-Istra koncesionar od devedesetih godina, kada je netko donio političku odluku da će se autoceste u Istri dati u koncesiju, a kasnije se, po njenom isteku, integrirati u sustav hrvatskih autocesta. Mi smo 2016. već imali ugovorni odnos, mislim da smo dobro napravili s produljenjem koncesije, a cijeli taj sustav će 2041. godine preuzeti Hrvatske autoceste i bit će vlasništvo Republike Hrvatske.

Ulaganja od Pazina do Matulja ukupno će iznositi 570 milijuna eura, a na gradnji je bila angažirana domaća građevinska operativa, pri čemu je u nekim trenucima na gradilištu bilo zaposleno više od tisuću radnika. Što se tiče partnerstva s Bina – Istrom, stvari su vrlo transparentne, a da je tome tako, ukazuje i činjenica da nam je za svako produljenje koncesije zeleno svjetlo dala i Europska komisija. Napravili smo dobar posao i u konačnici će sve što je izgrađeno ostati u vlasništvu Republike Hrvatske.

Ako je takav model dobar, zašto se po istom modelu ne grade i dvije buduće autoceste koje ste spomenuli, Križišće – Žuta Lokva i Doli – Dubrovnik, nego je HAC išao u novo veliko zaduženje koje je nedavno odobrila vaša Vlada?

– Nije bilo potrebe za tim. Nakon stabiliziranja HAC-a kojemu prihod stalno raste, a samo ove godine će imati preko 400 milijuna naplaćene cestarine, naš sustav autocesta je postao održiv. Zašto bismo davali koncesije, kad smo u mogućnosti da te autoceste sami izgradimo.

U Istri smo imali koncesionara i za pokretanje gradnje punog profila, uključujući i tunel Učka, morali bismo čekati istek koncesije 2035. godine. Bolje je da su oni već sad te projekte realizirali ili pokrenuli, a ponavljam, sve će to po isteku koncesije biti vraćeno na upravljanje Hrvatskoj.

Faza projektiranja

Autocesta Križišće – Žuta Lokva gradit će se po fazama, odnosno dionicama, a prva je od Križišća do Selca, uz obilaznicu Novog Vinodolskog koja je u izgradnji. Rekli ste da je projektna dokumentacija za tu dionicu spremna, kada će biti raspisan natječaj za odabir izvođača radova?

– Ta dionica gradi se u dvije faze, istovremeno; Križišće – Jadranovo i Jadranovo – Selce, a natječaj će biti raspisan do kraja ove godine. Točnije, riječ je o dva odvojena natječaja, za svaku dionicu posebno, a u idućoj godini možemo očekivati početak radova.

Kako je obilaznica Novog u izgradnji, ostatak autoceste, od Novog Vinodolskog do Žute Lokve, je u fazi projektiranja, a također će se graditi u nekoliko faza, kao i autocesta do Dubrovnika. Za te dvije autoceste osigurano je milijardu i 320 milijuna eura, ali naravno, koliki će troškovi biti, pokazat će se na natječajima, jer kako smo vidjeli u zadnjih nekoliko godina, uvijek su mogući poremećaji na tržištu.

Obilaznica Novog Vinodolskog koju ste spomenuli prilično kasni s ozbiljnijim radovima, poput probijanja više od 800 metara dugog tunela Zagori i izgradnje gotovo kilometar i pol dugog vijadukta preko Vinodola. Riječ je o vašem gradu pa vjerojatno znate u čemu je problem? Hoće li izvođač stići izgraditi autocestu u ugovorenom roku, jer za sad se ne čini da će biti tako?

– Hoće, još uvijek je unutar ugovorenih rokova. Izvođač je kasnio u početnom dijelu, pri čemu je bilo problema i s izdavanjem građevinskih dozvola. Radovi su se sad intenzivirali i vjerujem da će biti završeni u roku. Riječ je o ozbiljnom izvođaču koji je radio na drugim velikim projektima u Hrvatskoj i Rijeci i s njim do sad nismo imali problema.

Na projektima u cestogradnji redovita su kašnjenja i poteškoće s dozvolama i slično, međutim, riječ je o kašnjenjima koja su, u usporedbi s kašnjenjima i problemima s projektima na željeznici gotovo zanemariva.

O tome ne govorite puno u javnosti, ali na gotovo svim dionicama koje su u izgradnji postoje problemi, ponegdje i ogromnih razmjera, poput dionice Dugo Selo – Križevci, gdje izgradnja kasni već pet-šest godina. Što je uzrok takvom stanju?

– Nisu stvari tako loše kao što se čini, ali točno je da na određenim dionicama ima kašnjenja. Projekt Dugo Selo – Križevci koji gradi domaći konzorcij značajno kasni i on neće biti završen do kraja ove financijske perspektive, kako je trebalo biti.

Građevinske dozvole

Što to znači po pitanju sufinanciranja tog projekta iz sredstava EU-a? Hoće li Hrvatska ostati bez tih sredstava?

– To znači da će se sredstva iskoristiti proporcionalno odrađenom dijelu posla. Ostatak će se iskoristiti za neke druge projekte tako da novac neće propasti. Ostatak ćemo financirati iz vlastitih sredstava, odnosno sredstava HŽ-a.

O kolikom je iznosu riječ?

– Trenutno je završeno oko sedamdeset pet posto projekta, a do kraja godine bit će osamdeset posto i toliko će se i isplatiti iz sredstava sufinanciranja EU-a. Što se ostalih projekata tiče, projekt od Koprivnice do Križevaca ide jako dobro, tu je kašnjenje minimalno. Završili smo dionice Zaprešić – Zabok, kao i dio od Zagreba do slovenske granice, odnosno od Savskog Marofa do Zapadnog kolodvora. Do kraja godine bit će završen projekt Vinkovci – Vukovar, sada radimo od Zapadnog do Glavnog i to bi trebalo biti gotovo na ljeto sljedeće godine, tako da nije svugdje problem.

Ali su problemi na najvećim i naskupljim dionicama. Primjerice na onoj od Hrvatskog Leskovca do Karlovca, dionici dvokolosiječne pruge od Zagreba do Rijeke, gdje je Strabag tražio poništenje ugovora jer nije dobio potrebnu dokumentaciju. Što je s tom dionicom?

– Ta je dionica ostala aktivna u jednom dijelu, ali u drugom će se ponovo raspisivati natječaj.

Što to znači za dinamiku izvođenja radova, koliko će projekt kasniti?

– Kašnjenja će sigurno biti. Koliko će kasniti, teško je reći u ovom trenutku, ali za dio objekata većina građevinskih dozvola ostaje aktivna, a za dio će se raspisati novi natječaj.

Zašto je do problema uopće došlo. Strabag tvrdi da nije dobio kompletnu projektnu dokumentaciju, da nije bilo svih potrebnih dozvola i tako dalje. Zašto se to događa? Kako je moguće da u državi čija tvrtka je investitor nisu na vrijeme izdane dozvole i izrađena dokumentacija?

– Strabag je bio upoznat s tim. Ne mogu ulaziti u sve pravne detalje, ali znali su, ulazeći u taj projekt, da nisu izdane sve dozvole, kao što je često slučaj kod ovakvih projekata. M

islim da je eskalacija cijena i činjenica da su ponude predavane prije rata u Ukrajini i poremećaja na tržištu utjecala na njihove odluke. Riječ je bila o dugotrajnom procesu, od podnošenja ponuda, do ugovaranja, protekle su dvije godine, a za to vrijeme su se okolnosti na tržištu bitno promijenile. Mislim da su odluke Strabaga imale puno više veze s tim, nego s građevinskim dozvolama. Nisu one bile razlog njihovog odustajanja od tog posla.

Znači li to da prijeti i sudski epilog cijele priče?

– Ne, do toga neće doći.

Još jedan ogroman, na sva zvona najavljivan projekt je izgradnja dvokolosiječne pruge kroz Rijeku. Potkraj prošle trebao je biti raspisan natječaj za izvođača, a vi, predsjednik uprave HŽ Infratsrukture Ivan Kršić i riječki gradonačelnik Marko Filipović najavljivali ste početak gradnje u ovoj godini. Ova je godina pri kraju, ne samo da natječaj još nije raspisan, nego ni projektna dokumentacija nije gotova. Što se događa s ovim projektom?

– Problem je u kašnjenju projektanta, hrvatske tvrtke, koja projekt nije isporučila jer je došla u vrlo ozbiljne poteškoće. HŽ Infrastruktura je raskinula taj ugovor za projektiranje i sad će po hitnom postupku raspisati natječaj za završetak projektiranja. Preuzet će do sad izrađenu dokumentaciju tako da projektiranje neće ići od početka.

Kada možemo očekivati barem izradu projektne dokumentacije? I kad će biti raspisan natječaj te započeti radovi?

– Projekt bi trebao biti gotov najkasnije za godinu dana. A nakon toga ide postupak odabira izvođača.

Komunalni vezovi

Što je s nizinskom prugom. O njoj pričamo već godinama, a ozbiljnijih pomaka nema. U kojoj je fazi tu izrada projekta?

– Izrada projektne dokumentacije je u tijeku, ne mogu reći kada će točno biti završena, ali na tome se intenzivno radi.

Dojam je i da su zastali lučki projekti, barem na sjevernom dijelu Jadrana, u jednom trenutku je čitav niz bio u realizaciji, ali vidimo da su neki i zaustavljeni, poput Mrtvaške i luke u gradu Krku. Hoće li biti novih i kada?

– Trenutno imamo 25 projekata lučke infrastrukture diljem obale, a nastavljamo s ulaganjima i dalje i bit će novih projekata. Do sad je fokus bio na projektima za povezivanje otoka, a sada se on prebacuje na komunalne vezove. Do kraja godine bit će objavljen javni poziv za nove projekte u vrijednosti od sto milijuna eura. Lučke uprave su spremne i počet će ugovaranje novih projekata.

Kad smo kod povezivanja otoka, većinu njih s kopnom povezuje nacionalna brodarska kompanija Jadrolinija. S jedne strane tamo je konačno postignut dogovor oko kolektivnog ugovora između uprave i sindikata, ali s druge strane stalno se priča o obnovi flote, izgradnji novih brodova, no vidimo da se uglavnom nabavljaju rabljeni brodovi, a novogradnji još nema. Zašto?

– U uvjetima pandemije svi su otežano poslovali pa i Jadrolinija radi čega su imali i manje prihode u odnosu na vrijeme prije pandemije, ali su tom periodu redovito obavljali pomorski promet.

Ali je dobila potpore iz državnog proračuna.

– To je istina. Više puta sam naglašavao potrebu moderniziranja flote i ove godine su nabavljena dva brza broda, jedan trajekt i putnički brod. Ide se u nabavu još jednog većeg putničkog broda, izašao je natječaj za tri nova broda na električni pogon te za nabavu još tri katamarana. Ove godine su zaista pokrenuli taj proces. Grade se i novi brodovi, ali morali su, sukladno rastu potreba, brzo reagirati i nabaviti brodove na tržištu. Nikog ne opravdavam i mislim da je proces obnove mogao biti puno brži nego što jest. To zaista mislim i u tom dijelu preuzimam dio odgovornosti, kao predsjednik skupštine Jadrolinije ne mogu reći da je jedina odgovornost na Upravi. Ali stvari se kreću naprijed, osigurali smo sredstva, između ostalog i za nova tri električna broda, vrijedna 45 milijuna eura, od čega je 65 posto iz sredstava EU-a. Napravljeno je puno dobrih pomaka u Jadroliniji.

Dva nova koridora

U tijeku je revizija europske prometne mreže, takozvanih TEN-T koridora. Naši europarlamentarci imali su puno amandmana i prijedloga za njeno proširenje u Hrvatskoj, od spajanja Rijeke na Baltičko – Jadranski koridor, preko proširenja postojećog koridora do Splita, do spajanja na novi koridor Istočni Mediteran – Zapadni Balkan.

Što je od toga realno očekivati i koliko je to značajno u smislu povećanja dostupnih europskih sredstava za nove infrastrukturne projekte?

– Trenutno smo na dva koridora, Mediteranskom s autocestama i željezničkom mrežom te na koridoru Rajna Dunav s riječnim lukama. Prema prijedlogu koji je prošao Europski parlament i Vijeće Europe trebali bi biti na dva nova koridora, Baltik – Jadran i Istočni Mediteran – Zapadni Balkan. To nam otvara nove velike mogućnosti financiranja. Tu smo svi na istoj strani.

Vlada je tu s Europskom komisijom pripremala prijedloge, priključili su se i europarlamentarci, neki od njih, poput Valtera Flege i Karla Resslera vrlo intenzivno. Situacija oko toga je vrlo dobra, imam dobre informacije i poruke sa svih strana. Radi se i na proširenju Mediteranskog koridora prema Splitu, nakon što je EU od Mađarske tražio da se taj koridor proširi prema Ukrajini, koji je to u konačnici i prihvatio pa smo tada zatražili da se proširi i do Splita. Za sve to traje trijalog, svih 28 država članica se mora složiti, ali za sad stvari stoje dobro na europskoj razini.

Ali ima puno politikantstva u Hrvatskoj, gdje si neke stranke i pojedinci pokušavaju pripisati zasluge i izlaze s novim prijedlozima, a riječ je o osjetljivim stvarima pa neka nama u Vladi prepuste da završimo taj posao, jer vjerujem da je većina političkih opcija tu na istoj strani. Postupak bi mogao biti gotov do kraja ove ili početkom iduće godine.

Ove je godine svjetlo dana napokon ugledao i dugo najavljivani Zakon o pomorskom dobru. Jedna od njegovih najznačajnijih stavki je uklanjanje bespravno izgrađenih objekata ili drugih zahvata kojim se devastira i uzurpira pomorsko dobro. Međutim, još nismo vidjeli niti jedan slučaj uklanjanja takvih objekata, a duž obale ih je sigurno na desetke tisuća, od mulića i izbetoniranih prilaza moru koje pojedinci svojataju, do nelegalnih privezišta za brodove, nasipa i čega sve ne. Kada ćemo vidjeti konkretnu akciju uklanjanja tih objekata? Svakodnevno vidimo dojave građana medijima o katastrofalnim primjerima uzurpacije i devastacije pomorskog dobra, a i dalje se ne poduzima ništa.

– Donijeli smo dobar zakon, puno bolji od starog. Dali smo određene rokove, u prvom redu lokalnim samoupravama koje moraju snimiti stanje na svojim područjima, za što imaju 18 mjeseci, a nakon toga se kreće u rješavanje. Uskoro ćemo ići u javno savjetovanje s dijelom podzakonskih akata, a cilj nam ostaje što brže i kvalitetnije uspostaviti novi red na pomorskom dobru.

Kako će snimiti stanje, kad na dobrom dijelu obale nisu ucrtane granice pomorskog dobra?

– I taj smo postupak ubrzali, ali mnoge stvari se mogu već sada rješavati. Sve što je bilo na digitalnim orto-foto mapama do 2011. godine, a može se legalizirati sukladno postojećim prostornim planovima, bit će legalizirano, a sve ostalo, kao i ono izgrađeno prije te godine, a ne uklapa se u prostorne planove, bit će uklonjeno.

O čijem trošku?

– Onoga tko je to napravio.

Kako će se dokazati tko je gradio? U mnogim slučajevima prošlo je deset, dvadeset i više godina, neki od prekršitelja već su i preminuli, a i u drugim slučajevima tko će i kako dokazati da je baš konkretna osoba počinitelj prekršaja? Imaju li jedinice lokalne samouprave kadrovskih kapaciteta za sav taj posao?

– Postoje vlasnici parcela uz more, lokalni stanovnici znaju tko je što gradio, a lokalne samouprave to trebaju utvrditi. Uključit će se i država, jer ako zbilja ne budemo mogli utvrditi tko je počinitelj, svejedno će objekti biti uklonjeni. Ako je netko preminuo, nećemo zbog toga odustati od uklanjanja nelegalnih objekata. Sve će biti učinjeno prema Zakonu.

Lokalna samouprava će neke zahvate sigurno i legalizirati, ako su od javnog interesa i uklapaju se u prostorne planove. Što se tiče odgovornosti jedinica lokalne samouprave, ako oni ne budu radili svoj posao, i tu će se uključiti država. Ako oni to ne odrade, preuzet će država. A mnogi od njih morat će zaposliti dodatne komunalne redare.

Hoće li sve skupa zapeti na hrvatskom sudstvu i desetljetnim sudskim procesima?

– Ne možemo nikome oduzeti pravo na sudsku zaštitu njegovih prava, jer ne živimo u totalitarnoj državi. Međutim, Zakon je jasan po tim pitanjima i očekujem da sudskih postupaka neće biti puno, a ako ih i bude da će biti brzo završeni.

Ostvareni su svi strateški ciljevi Vlade u ovom mandatu

Iduće godine očekuju nas izbori, i to europski, parlamentarni i predsjednički. Imate li kandidata za predsjednika?

– Koncentrirani smo na realizaciju programa. Ostvareni su svi strateški ciljevi Vlade u ovom mandatu, od Pelješkog mosta, ulaska u Schengen i eurozonu, nabave borbenih aviona, i rast makroekonomskih pokazatelja, uz poboljšanje kreditnog rejtinga i međunarodnog položaja Hrvatske. I dalje smo koncentrirani na to, nismo u izborima, ali znamo da nam se približavaju.

Najbitniji su parlamentarni izbori, jer na njima se pobjeđuje ili gubi vlast pa ćemo najviše biti koncentrirani na njih. Predsjednički dolaze krajem iduće godine, nismo još razgovarali o kandidatu, ali HDZ će kandidata imati.

Na koga računate od sadašnjih partnera?

– Otvoreni smo za razgovor sa svim sadašnjim partnerima. Vjerujem da ćemo i po treći put sastaviti vladu.

Ne mislite da će sve silne afere koje su obilježile dosadašnje mandate ove Vlade utjecati na izborni rezultat?

– Postignuća Vlade su velika. Sve što je učinjeno u ova dva mandata nam omogućava da izađemo pred birače s konkretnim rezultatima koje smo postigli. Naravno, gledamo u budućnost, na još bolju ekonomsku situaciju, demografiju i sve što će učiniti da građanima bude bolje. U tom smislu očekujemo podršku građana, ali oni su ti koji će na izborima reći svoje.

Ali imali ste i velikih, prilično ozbiljnih afera.

-Što je ozbiljno, a što nije relativan je pojam. Oporbi je svaka stvar ozbiljna, konstruiraju afere.

Kako mislite da je relativan pojam? Neki od vaših bivših kolega ministara završili su u pritvoru zbog različitih malverzacija, u nekim aferama riječ je o milijunskim iznosima, zar vam to ne zvuči ozbiljno?

– Na prvu izgleda ozbiljno. Morate znati da nitko od njih još nije osuđen.

To možda govori više o neučinkovitosti hrvatskog pravosuđa nego o njihovoj nevinosti?

– Ne možemo nikoga osuditi prije suda. Ako netko bude osuđen, ja ga sigurno neću opravdavati, jer se to opravdati ne može. Ali nemojmo ljude prijevremeno osuđivati, prije nego sud kaže svoje. Tu treba biti oprezan.

S druge strane, sami ste, za aferu oko prodaje HEP-ovog plina u bescjenje, rekli da to ne može završiti bez krivaca. Jesu li krivci pronađeni i kakve će sankcije snositi?

– Nemojte misliti da mi o tome što se dogodilo ne razgovaramo, činjenica je da je ovo nešto što se nije trebalo dogoditi i vodimo računa o tome. Do sada se nije događalo da imamo viškove plina i da su ti viškovi prodavani na tržištu tako da, riječ je o složenoj situaciji i pričekajmo da se sve analizira pa se onda mogu donositi odluke. Ali ne treba zaboraviti ni tadašnje okolnosti u kojima je Vlada donijela uredbu i omogućila da građani i gospodarstvenici ne osjete razmjere energetske krize u onoj mjeri u kojoj je to moglo biti.