Otvoreno

Burno sučeljavanje kandidata za Zagreb: ‘Neki ovdje neće doći na otvorenje žičare, jer će biti u zatvoru’

P. N.

Foto HRT

Foto HRT

Tomislav Tomašević kaže kako je žičara jedan od najsramotnijih projekata koje je Grad imao u zadnjih 10 godina. Inzistirat će da se raščisti gdje je novac otiša



U HTV-ovoj emisiji Otvoreno sučelili su se kandidati i kandidatkinje za zagrebačkog gradonačelnika, odnosno gradonačelnicu.


Na samom početku bilo je govora o financiranju kampanje i prikupljenim donacijama.


Davor Filipović, kandidat za gradonačelnika Zagreba (HDZ, HSLS, HSU), tvrdi da je prikupio 150.000 kuna donacija te da će svi troškovi koji budu u kampanji biti prezentirani u svim izvještajima do kraja. Kampanju financira i HDZ i svaka će kuna biti vidljiva u izvještaju, rekao je. Joško Klisović, kandidat za gradonačelnika Zagreba (SDP), potrošio je 580.000, a većinu novca dala je stranka, donacija je 139.000 kuna. On tvrdi da drugi kandidati nisu točno plasirali svoje račune.




Jelena Pavičić Vukičević, kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba (BM 365 – Stranka rada i solidarnosti) prijavila je trošak od 296.000 kuna. Rekla je da će cijela kampanja biti financirana sredstvima stranke, ali i donacijama. Osim što očekuju donacije, čuvaju se – kaže – za 2. izborni krug. Bit će na polovici dozvoljenog iznosa za kampanju od 800.000 kuna, kazala je.


Vesna Škare Ožbolt, nezavisna kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba potrošila ja na kampanju 235.000 kuna, a skupila je 240.000 kuna. Kampanju financira samo donacijama, a kaže da vodi računa da ne upadne u dug. Miroslav Škoro, kandidat za gradonačelnika Zagreba (Domovinski pokret, Zelena lista), tvrdi, pak, da nema donacija ni troškova. Dodaje da sve rade s računa stranke.


Tomislav Tomašević, kandidat za gradonačelnika Zagreba (Možemo!, Zagreb je naš!, NL, ORaH, Za grad), potrošio je na kampanju 524.000 kuna, ponosi se – kaže – najvećim brojem donacija građana. Imaju preko 5.000 donatora građana. Prosječna donacija je samo 400 kuna, 10 puta manja od HDZ-ove prosječne donacije.


Filipović je, piše HRT, Tomaševiću rekao da je godinama dobivao milijunske iznose iz inozemstva te da ne govori da mu kampanju vodi agencija iz inozemstva. Škare Ožbolt ističe da “Tomašević već godinu dana vodi kampanju, troši novac na FB profilu na reklame, u stotinama eura” za koje, kaže, “nije primijetila da su prikazane u financijskom izvješću”.


Dugovi Grada


Klisović je na pitanje o izravnim i neizravnim dugovima Grada Zagreba rekao da će oni sigurno utjecati na ostvarenje projekata. Kaže da je direktan dug oko 1,5 mlrd. kuna, indirektni oko 2,3 mlrd, a misli ga stabilizirati racionalnim upravljanjem, stavljanjem gradske imovine u funkciju i EU fondovima. Misli da 20 posto proračuna odlazi na – korupciju.


Pavičić Vukičević nije zabrinuta dugovima i kaže da je ukupno zaduženje do 2035. godine 2 mlrd. kuna, što je 20% budžeta Grada.


“To je kao da imate plaću od 8006 kuna i u minusu ste 2000 kuna, što ne dovodi na prag bankrota, nego je to odgovorno upravljanje financijama”, rekla je.


Škare Ožbolt smatra da Zagreb nema problema s prihodima, ali ima s rashodima. Veliki iznosi odlaze, kaže, na netransparentne javne natječaje. Istaknula je slučaj žičare. Škoro je rekao da je Zagreb zadužen 4 mlrd. kuna direktno, a indirektno 2,36 mlrd. kuna.


“To su garancije koje je davao Holdingu, koji je kratkoročno zadužen 4,3 mlrd., dodatno 2,7 dugoročno, a kada dodate ZET ukupan dug iznosi više od 12 mlrd. kuna. Veći problem je gubitak od 1,3 mlrd. kuna, što su i HDZ i Stranka rada i solidarnosti provlačili svake godine”, rekao je.


Tomašević najavljuje stabiliziranje duga, koji je, kako kaže, prema podacima Instituta za javne financije s kraja prošle godine iznosio 1,6 mlrd. kuna direktnog duga, a indirektan 2,7 mlrd. kuna. Najavio je da će naručiti neovisnu vanjsku reviziju da vide koja su skrivena dugovanja, koja će stabilizirati kompetitivnim javnim nabavama.


Razbacivanje brojevima


Pavičić Vukičević odgovorila je Škori je da je kreditna agencija Standard i Poor’s ponovno potvrdila kreditni rejting Zagreba, a Filipović iznio podatak od 31. prosinca 2019., prema kojem je dug prema bankama bio 1,6 mlrd. kuna, a indirektni dug preko 2,3 milijarde kuna. Namjerava ga riješiti odgovornim upravljanjem gradskim financijama i podizanjem transparentnosti na najveću moguću razinu.


“O tome forenzičar Škoro ne može govoriti jer nije utvrdio milijunske poslove sa Zagrebom koje su njegove informatičke firme sklapale”, dodao je Filipović, a Škoro odgovorio da su do podataka o dugu Zagreba došli na osnovu dostupnih dokumenata, ali i da je veći problem od duga gubitak.


Tomašević je Pavičić Vukičević odgovorio da mu je nevjerojatno da ona kaže da se razbacuju velikim brojevima, dok se vlast Zagreba razbacuje novcem građana.


“Da je to privatno poduzeće, bili bi davno otpušteni”, rekao joj je.


Klisović je Pavičić Vukičević poručio da je dug nastao zbog pogodovanja i korupcije, a za sljemensku žičaru naglasio je da je duplo preplaćena.


“Ne pričamo o istim stvarima. Dug je 530 milijuna kuna, a zaduženje 2 mlrd. kuna. Mi smo likvidni i izvršavamo svoje obveze”, rekla je. Tomašević joj je poručio da je proračun za 2021. napuhan na 14 mlrd. kuna, te da ga u projekciji za 2022. vraćaju za milijardu kuna dolje.


“Napuhali ste ga s fiktivnom prodajom imovine, jer ste očajni, znate da gubite”, kazao je.


Otkazi i revizije ugovora


Na pitanje hoće li u restrukturiranju gradske uprave i poduzeća dijeliti otkaze i hoće li doći do dublje revizije ugovora s privatnim poduzećima, Pavičić Vukičević rekla je da su svi ugovori dostupni u registru ugovora, i da cijela priča o transparentnosti ima drugu pozadinu, a to je politička borba. Naglasila je da u Holdingu i ostalim ustanovama Grada Zagreba nema suvišnih ljudi. Škare Ožbolt kazala je da je zanima ima li Pavičić Vukičević 241 osobu u uredu, je li žičara i dalje sigurna i kada misli objaviti izvješće nadzornog inženjera.


” Žičara je sigurna. Imamo osam uporabnih dozvola, u procesu je dobivanje devete, samo nam nedostaje certifikat za buku”, odgovorila je Pavičić Vukičević, a Miroslavu Škori poručila je da ju je optužio za dizanje automobila u zrak te da će nakon emisije pozvati policiju da uzme izjavu od Škore.


Škare Ožbolt nema namjeru davati otkaze, misli organizirati upravu tako da radi u dvije smjene i bude efikasna.


– Nema potrebe generirati nove probleme Gradu Zagrebu, ali treba prekontrolirati ugovore, rekao je Škoro. Zanima ga kako Zagrebačke otpadne vode mogu prihodovati 11 milijardi kuna, a potrošiti na održavanje 700 milijuna kuna. Pavičić Vukičević rekla je da bi Škoro trebao odgovoriti o svojim poslovnim aktivnostima u odnosu na Zagreb i Holding.


Uz napomenu da je “Škoro imao kućice na Adventu, dobivao milijunske poslove s Gradim Zagrebom, naplaćivao pjevanje za Zagreb”, Filipović je ustvrdio da je “to jedna klasična priča šefa domovinskog parkinga, koji je naplaćivao najskuplji parking u Zagrebu”. Škoro mu je kazao da ne zna što mu se promijenilo u glavi, jer vrlo dobro zna da je za njega glasovao na predsjedničkim izborima.


“Nikada ne bih glasovao za čovjeka o kojem sam čitao izvještaje o izvršenju gradskog proračuna Grada Zagreba i njegovim milijunskim poslovima”, replicirao je Filipović, a Škoro odgovorio da mora znati razliku između suvlasništva i vlasništva.


Tomašević kaže da će ljudi zaposleni u Holdingu i upravi Grada morati raditi svoj posao, a ako neće, riješit će to.


“U gradskoj upravi grada radi 3.100 ljudi, a kako su organizirani je sporedno u odnosu na kvalitetu usluge koju Zagreb daje. Na 1000 stanovnika 3,6 je zaposlenika u gradskoj upravi, kaže Pavičić Vukičević, piše HRT.


Filipović je rekao da svi koji rade u gradskoj upravi i poduzećima mogu biti sigurni na svojim radnim mjestima. Planira uvesti sustav nagrađivanja, pravo napredovanja i većih plaća najboljima, a svi su ugovori podložni revidiranju.


“Svi ljudi koji rade profesionalno i kvalitetno svoj posao ostat će na svom poslu i nastaviti ga raditi i dalje. Svi oni koji su na izmišljenim radnim mjestima, na koje je gradonačelnik Bandić zapošljavao ljude kako bi plaćao svoje političke dugove, oni neće više moći tamo raditi. Kao i oni koji su nezakonito zaposleni”, rekao je Joško Klisović, najavivši sistematizaciju s optimizacijom radnih procesa.


Komentirao je i žičaru i izjavu Pavičić Vukičević da je ona sigurna.


“A jesu li ljudi koji žive u blizini žičare sigurni?, pitao ju je, rekavši da su nekima automobili zapaljeni. Pitao ju je prijeti li njoj netko zbog neisplate novca investitorima, odnosno izvođačima radova.


“Ja nisam primila nikada niti jednu prijetnju, a da sam je primila, ja bih je prijavila”, odgovorila mu je.


Obnova nakon potresa


Oko 80 posto višestambenih zgrada u Zagrebu još nije podnijelo zahtjeve za obnovom nakon potresa. Vesna Škare Ožbolt kaže da je to isključiva odgovornost Grada Zagreba. Da administracija koči obnovu, smatra Miroslav Škoro. Smatra i da je Zagreb mogao puno toga učiniti – primjerice osloboditi komunalne i vodne naknade, prireza, odvesti glomazni otpad, no ništa se od toga, kaže, nije napravilo. On to kani promijeniti.


“Grad i država su ostavili na cjedilu građane”, kaže Tomislav Tomašević, koji najavljuje osnivanje Ureda za obnovu, gdje će prebaciti sve administrativce i pravnike koji trenutno možda nemaju posla. Predfinancirat će iz proračuna projektnu dokumentaciju tako da građani točno znaju koliko će koštati projekt obnove za svaku zgradu.


“Što se tiče obnove, donesen je kvalitetan, dugoročno dobar zakon koji je podržao i gospodin Tomašević. Osigurana su 683,7 milijuna eura iz Fonda solidarnosti. Poražavajuće je kad gospodin Tomašević govori o obnovi, jer on je plašio ljude da se neće povući tih 683 milijuna eura. On je prosvjedovao protiv svake gradnje u našem gradu, prosvjedovao je protiv izgradnje Crkve na Savici. On i njegova ekipa stignu prije organizirati prosvjed, prije nego što dođu kola Hitne pomoći, kad netko izvadi lopatu da bi nešto gradio”, odgovorio mu je Filipović.


Klisović kaže da će, ako postane gradonačelnik, dislocirati relevantan broj službenika da pomognu građanima u obnovi. Sufinancirat će im otplatu kredita, dijela kamata koje moraju otplaćivati zbog obnove svojih kuća, rekao je između ostalog.


Pavičić Vukičević kazala je kako s 50 tisuća kuna već u trećem pozivu pozivaju sugrađane čija je nekretnina oštećena 30 posto.


Zatvaranje Jakuševca


Miroslav Škoro kaže kako smatraju da mogu u razdoblju od četiri godine zatvoriti Jakuševac. Smatraju i da umjesto troška od 25 milijuna kuna za zbrinjavanje PVC-a mogu ostvariti prihod od 100 milijuna kuna te da ne treba biootpad voziti u Novsku, nego ga po načelu blizine zbrinuti u Zagrebu. Tomislav Tomašević bi promijenio sustav naplate tako da će se plaćati odvoz otpada prema količini neodvojenog otpada u kućanstvu. Davor Filipović kaže kako je ključ zbrinjavanja otpada zatvaranje Jakuševca. Da bi se Jakuševac zatvorio, potrebno je izgraditi centar za gospodarenje otpadom koji, ako postane gradonačelnik, planira graditi izvan Zagreba.


Joško Klisović kaže da će građani pod njegovom palicom plaćati manje za odvoz otpada kada uvedu ono što misle – da građani plaćaju prema količini otpada koji bace. I on obećava zatvaranje Jakuševca.


“Na Jakuševcu je jedino sanirano odlagalište otpada u RH, odlagalište na kojem se dnevno proizvede struje za 10 tisuća kućanstava, odlagalište koje će se zatvoriti 2025.”, komentirala je Pavičić Vukičević. Filipoviću je poručila kako “nitko neće preuzeti naš otpad koji smo mi proizveli i mi smo ga dužni zbrinuti”. Vesna Škare Ožbolt upozorila je kako nitko ne priča o malim eko-bombama po cijelom gradu.


Sljemenska žičara


Tomislav Tomašević kaže kako je žičara jedan od najsramotnijih projekata koje je Grad imao u zadnjih 10 godina. Inzistirat će da se raščisti gdje je novac otišao. Predao je kaznenu prijavu prije šest mjeseci DORH-u i Uskoku.


“Sljemenska žičara je projekt koji treba Gradu Zagrebu. Međutim nikada više u našem Gradu ne može funkcionirati da nešto s 300 ode na 750 milijuna kuna. To je apsolutno neprihvatljivo”, kazao je Davor Filipović, koji smatra da treba oporbu uključiti u nadzor natječaja velike vrijednosti. Transparentnost bi se podigla uvođenjem imovinskih kartica pročelnika i direktora gradskih poduzeća, uvođenjem antikorupcijskog standarda po uzoru na Prag, uvidom u svaku kunu na internetu.


Kada je već izgrađena, građani žičaru trebaju koristiti, ali treba utvrditi i odgovornost za to što je preplaćena u odnosu na originalni iznos za koji je ugovor sklopljen, smatra Joško Klisović. Želi znati i ima li automobil koji je zapaljen vlasniku ili vlasnici koji su kritizirali projekt žičare, veze s tom žičarom. Pita upravlja li projektom Grad ili mafija.


Jelena Pavičić Vukičević vezano uz žičaru kazala je kako je problem nastao u samom procesu projektiranja. Slaže se da treba utvrditi odgovornost, “pa ako treba i podići kaznenu prijavu protiv onih koji su obmanuli i zagrebačku Gradsku upravu i zagrebačku javnost”. Grad je naručio nezavisne revizije o čijim će rezultatima izvijestiti kada oni dođu, kazala je. Smatra da žičaru treba što prije pustiti u pogon.


Vesna Škare Ožbolt bi kao gradonačelnica došla na otvorenje žičare.


“Doći ću na otvorenje, ali mislim da neki koji ovdje sjede vjerojatno neće biti u mogućnosti doći na otvorenje jer će biti u zatvoru. Posebno oni koji su 2019. podigli iznos troška žičare s 300 na 750 milijuna, koliko sada košta. A tu sjedi gospodin koji je bio isključivo i jedino zadužen za financije u Gradskoj skupštini, a sada izigrava poštenjačinu”, kazala je. Filipović joj odgovara kako “nitko zapravo ne zna tko Vesni Škare Ožbolt od osmog mjeseca financira kampanju”.


“Ali svi znaju da je prepisala program, pa da je najavila otvaranje doma zdravlja koji je već otvoren. I svi znaju kako ste vi tu samo kako bi razbijali biračko tijelo od centra na desno, odnosno kako bi naštetili HDZ-u. A u jednom od prošlih sučeljavanja rekli ste da podržavate gospodina Tomaševića u drugom krugu”, rekao je Filipović. Škare Ožbolt mu je odgovorila da je od nje zaradio kazneni postupak “jer laže”.


“Za istinu se ne može zarađivati kazneni postupak”, rekao joj je Filipović.


“Ako ikad dobije uporabnu dozvolu, naravno da ću doći na otvorenje”, rekao je Miroslav Škoro. Smatra da je projekt napravljen tako da je neprimjeren prostoru.


Trg maršala Tita i Trg Milana Bandića


Na pitanje bi li podržao inicijativu za vraćanjem Trga maršala Tita ili možda inicijativu za imenovanje trga po pokojnom dugovječnom gradonačelniku Milanu Bandiću, Joško Klisović odgovara kako smatra da svaka osoba koja je zaslužna i koja je dala doprinos da imamo danas slobodnu zemlju je zaslužila da taj doprinos bude verificiran, priznat kroz ime ulice ili trga.


“S obzirom na to da je njegov vladavina obilježena korupcijskim aferama, pogodovanjima, raznim političkim trgovinama, smatram da to nije nešto što Grad Zagreb stvarno želi i treba obilježiti spomenikom”, dodao je Klisović.


“Josip Broz Tito imao je svoj trg u Gradu Zagrebu, ali ga je izgubio. to je stvar prošlosti i ja se tim temama uopće ne bih bavila, kazala je Jelena Pavičić Vukičević. Što se pak tiče gradonačelnika Bandića, vrijeme će također, kazala je, revalorizirati njegov angažman u Gradu Zagrebu.


“Činjenicu da je od sedam mostova izgradio dva, da je izgradio Arenu, da je kupio niskopodne tramvaje, da je u potpunosti promijenio vizuru Grada Zagreba, izgradio trećinu vrtića i škola u Gradu Zagrebu, mislim da će to građani itekako cijeniti i vrednovati i kada dođe taj trenutak, on će sasvim sigurno dobiti svoju ulicu, dodala je. Osobno tu inicijativu, kaže, neće pokretati.


Vesna Škare Ožbolt, kaže, nema namjeru vraćati Trg maršala Tita. Što se tiče Milana Bandića, 20 godina je vladao, napravio neke stvari, “u posljednja dva mandata otklizao jako i praktički uništio Zagreb”, kazala je. To, zaključuje, prepušta vremenu, a možda i sudskim postupcima koji su još uvijek u tijeku.


Miroslav Škoro niti bi vratio Trg maršala Tita, niti bi trg nazivao po Milanu Bandiću. Tomislav Tomašević je glasovao protiv preimenovanja Trga maršala Tita, ali ne misli se baviti imenima ulica i trgova u situaciji kada Grad još nije obnovljen, rekao je.


Davor Filipović nikada ne bi podržao inicijativu za povratak trga maršala Tita, prenosi HRT.


Sporne SMS poruke


Kandidati su upitani i koji projekt mogu ostvariti u roku od dvije godine.


“Sve ono što smo naveli u programu jer je naš program doista realan”, odgovara Pavičić Vukičević.


Vesna Škare Ožbolt pokazala je telefonski broj s kojeg građanima, kaže, stižu pozivi s pitanjem za koga će glasovati.


“I kada netko da odgovor “za Vesnu Škare Ožbolt”, onda vam s tog broja kažu: “Ona vam surađuje sa Srbima, ja ću vam dati najmanje četiri razloga zašto ne glasati za Vesnu Škare Ožbolt”, kazala je, dodavši da će tvrtka koja stoji iza poziva sutra dobiti kaznenu prijavu. Iznijela je i optužbu da je netko od prisutnih naručio tu anketnu agenciju.


Miroslav Škoro najavljuje da će u naredne dvije godine napraviti financijsku forenziku, a Tomašević da je nulta točka od koje treba krenuti promjena modela upravljanja Gradom – da se upravlja odgovorno, transparentno i demokratski.


“Konsolidacija gradskih financija je preduvjet da bi se realizirali svi kapitalni projekti u Gradu”, rekao je Davor Filipović.


“Zaustavljanje pljačke iz gradskog proračuna i zaustavljanje divlje urbanizacije”, odgovara na pitanje o projektima koje može realizirati u roku od dvije godine Joško Klisović.