Najdelikatnijim takvim primjerom ocjenjuje se ukidanje javnih natječaja za članstva u nadzornim odborima poduzeća, pogotovo namjeru da u NO-u Ine sjede ministri Čačić i Linić. »Nije točno da su nas iz Vlade uvjerili u to da je dobro rješenje«, jasno kažu izvori bliski EU diplomaciji. 

    U izvješću o monitoringu bit će sigurno i uvođenje posebnog poreza na mobilne operatere, a za koji se nadaju da će, kako je i najavljeno, biti ukinut polovicom godine. 

    No, za Hrvatsku u kontekstu dovršetka procesa ratifikacije sporazuma s EU u zemljama članicama, najbitnije ostaje ono što će biti napravljeno u narednih šest do sedam mjeseci. U listopadu će se sastaviti godišnje, sveobuhvatno izvješće o monitoringu, a neke od zemalja su već najavile da će tek nakon njega krenuti u ratifikaciju Hrvatskog sporazuma o ulasku u Uniju. 

    Što se tiče brodogradnje, u Uniji pozdravljaju činjenicu da su neke konkretne odluke napokon donesene, ali upozoravaju i da »sat i dalje otkucava«. Odnosno, vremena za rješavanje preostalih problema, prvenstveno sudbine »3. maja« i »Brodotrogira« je sve manje, jer do 1. srpnja naredne godine moraju biti potpisani ugovori o privatizaciji ili dogovorena druga rješenja za provođenje planova restrukturiranja. Inače će se državi morati vratiti milijarde kuna koje su primljene na račun potpora odobrenih mimo EU pravila od 2006. godine naovamo, što bi za brodogradilišta značilo samo jedno – bankrot. Što se tiče planova restrukturiranja kakvi su zapisani u Aneksu ugovora o pristupanju, u EU su spremni i na eventualni razgovor o njihovoj promjeni, ako se pokaže da se situacija značajno promijenila u posljednjih 12 mjeseci. 

    Za Bruxelles i dalje problematična ostaje investicijska klima, pa je hrvatskoj vladi čak dostavljen i popis konkretnih problema koji priječe strane investore, ne samo europske, već i sve ostale, da jače uđu u Hrvatsku. »Bilo bi idealno kad bi se od ministara iz resora koje te mjere dotiču formirala radna skupina koja bi izvještavala o svom radu«, sugeriraju iz Unije.