ZAGREB – U cijeloj prošloj godini kroz mjeru Biram Hrvatsku iz inozemstva se vratilo 111 hrvatskih državljana kako bi u Hrvatskoj pokrenulo posao. Uz to, 25 građana je odlučilo iskoristiti dodatne poticaje države i u sklopu mjere samozapošljavanja preseliti se iz razvijenih u nerazvijenije krajeve Hrvatske.

U oba slučaja radi se o mjeri Biram Hrvatsku kojom Vlada nastoji poticati povratak građana iz inozemstva ili njihovo preseljenje unutar Hrvatske u krajeve koji su nerazvijeniji i koji su demografski opustjeli, za što se na potporu za samozapošljavanje odobrava i dodatni poticaj. No, ako je suditi po prošlogodišnjim rezultatima, zasad ta mjera nije potaknula građane na povratak, niti na preseljenje u nerazvijene krajeve u kojima bi trebali razvijati svoj posao.

U prošloj je godini tako ukupno odobreno 136 zahtjeva za mjeru Biram Hrvatsku, od ukupno pristigla 184 zahtjeva. Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje otkrivaju da je još 14 zahtjeva trenutno u obradi, a da je na 34 odgovor bio negativan.

Skromni rezultati

Mjera Biram Hrvatsku nadogradnja je mjere samozapošljavanja, pa je korisnik u prošloj godini na osnovnu potporu za samozapošljavanje mogao dobiti još 50 tisuća kuna za povratak u Hrvatsku ili 25 tisuća kuna za preseljenje iz razvijenijeg u nerazvijeniji dio Hrvatske, primjerice u ruralna područja Slavonije, zaleđa dalmatinskih županija, Banije, Korduna, Like, Gorskog kotara. Za 136 odobrenih zahtjeva kroz mjeru Biram Hrvatsku država je osigurala ukupno 19,78 milijuna kuna, otkriva nam Zavod za zapošljavanje, od čega za mjeru samozapošljavanja 13,6 milijuna kuna te dodatno za povratak ili preseljenje unutar Hrvatske 6,17 milijuna kuna.

– Od ukupnog broja obrađenih zahtjeva, veći dio odnosi se na povratnike iz država Europskog gospodarskog prostora, Švicarske Konfederacije, Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Manji dio odnosi se na podnositelje zahtjeva koji su izvršili promjenu prebivališta iz područja višeg indeksa razvijenosti u područje nižeg indeksa razvijenosti (unutar Republike Hrvatske) te na podnositelje zahtjeva koji ne udovoljavaju niti jednoj ciljanoj skupini, pojašnjavaju iz HZZ-a.

Iz toga se zaključuje da se ipak puno više onih koji su stekli poslovna iskustva i odlučili pokrenuti svoj posao odlučilo za povratak iz inozemstva nego za preseljenje unutar Hrvatske, iako je u oba slučaja riječ o jako malom broju građana. Brojke su u Primorsko-goranskoj županiji još mizernije.

Prekomorsko iseljeništvo

U sklopu mjere Biram Hrvatsku lani su odobrena tek tri zahtjeva, od toga se dvoje građana odlučilo vratiti iz inozemstva, dok je samo jedan odlučio promijeniti prebivalište iz područja većeg u područje manjeg indeksa razvijenosti.

Iz Zavoda za zapošljavanje poručuju da će se mjera provoditi i u ovoj godini te da je došlo do njezinog proširenja, odnosno da je povećana ciljana skupina. Sada se za mjeru Biram Hrvatsku mogu prijaviti i građani Hrvatske koji planiraju povratak iz Argentine, Australije, Brazila, SAD-a, Čilea, Kanade i Novog Zelanda.

Potpora za mjeru Biram Hrvatsku dio je Potpore za samozapošljavanje, koja još obuhvaća potporu za samozapošljavanje, potporu za samozapošljavanje zeleno/digitalno, potporu za proširenje poslovanja i za nju je u 2023. godini planiran iznos od oko 46,5 mil EUR.

Odgovarajući nedavno na zastupničko pitanje SDP-ovog Peđe Grbina, Vlada je iznijela podatak da su u 2022. godini za mjeru samozapošljavanja odobrena 5.532 zahtjeva, za što je isplaćeno više od 498 milijuna kuna kuna.

To znači da je tek dva posto onih koji su dobili mjeru samozapošljavanja, ujedno tražilo i potporu za povratak iz inozemstva kako bi pokrenuli posao u Hrvatskoj, dok je njih samo 0,45 posto nakon dobivanja subvencije za samozapošljavanje odlučilo svoju egzistenciju pronaći u krajevima s manjim indeksom razvijenosti.

Mjera bez većeg utjecaja

S obzirom na to da se godišnje iz Hrvatske isele deseci tisuća građana, ali da se deseci tisuća i vrate, čini se da mjera Biram Hrvatsku zasad nije privlačna ni onima koji su se odlučili na odlazak, niti je presudna u slučaju povratka. Tako je primjerice od oko 36 tisuća doseljenih u Hrvatsku u 2021. godini, oko 30 posto, ili oko 10,8 tisuća bilo hrvatskih građana, a sličan je trend nastavljen i lani, pa broj onih koji koriste mjeru Biram Hrvatsku doista nije značajan u ukupnom broju povratnika.

Unutar Hrvatske 2021. godine preselilo se više od 71 tisuće građana, pa ako su slične brojke i lani, broj onih koji su se preselili u nerazvijenije krajeve uz državnu potporu za zapošljavanje doista je zanemariv.