Vladina odluka

Brodarski institut ide u likvidaciju: Propast tvrtke koja se 73 godine bavila projektiranjem brodova

Jagoda Marić

Brodarski institut Zagreb prošao je tri stečaja / Foto MARKO PRPIĆ/PIXSELL

Brodarski institut Zagreb prošao je tri stečaja / Foto MARKO PRPIĆ/PIXSELL

Država će Institutu dati 60 milijuna kuna kako bi pokrio obveze prije likvidacije, čime će se sačuvati nekretnine



ZAGREB – Brodarski institut Zagreb nakon 73 godine postojanja ide u likvidaciju, odlučila je na jučerašnjoj sjednici Vlada. Tvrtka koja se, među ostalima, bavila i projektiranjem brodova tako slijedi put pojedinih domaćih brodogradilišta koja su u međuvremenu nestala, dok se većina ostalih više ili manje uspješno bori sa stečajem. I Brodarski institut je prošao tri stečaja, ali Vlada je jučer neuspješnim pokušajima donošenja plana restrukturiranja rekla dosta i odlučila je da se Institut likvidira. No, i taj će postupak poprilično koštati državu koja će Institutu dati 60 milijuna kuna kako bi pokrio svoje obveze prije likvidacije. Ne čini to država iz brige za vjerovnike, nego zato što ne želi izgubiti vrijedne nekretnine što ih Institut ima, a čija se vrijednost procjenjuje na oko 300 milijuna kuna.



Novcem koji će Vlada doznačiti Brodarskom institutu platit će se dugovi vjerovnicima i time će se izbjeći mogućnost da netko od vjerovnika aktivira založna prava na nekretninama. Plan je države nakon podmirenja duga, odluke o prestanku rada instituta i imenovanju likvidatora prodati nekretnine koje ima Institut, osnovan 1948. godine kao znanstveno-istraživačka potpora brodogradnji, ali je bio dio vojnog programa bivše Jugoslavije. Prije 30 godina Brodarski je institut postao trgovačko društvo u vlasništvu države i trebao je za svoj opstanak zarađivati na tržištu jer je izgubio novac iz proračuna. Iako je 40 posto prihoda ostvarivao na inozemnom tržištu, institut očito nije mogao preživjeti, pa se urušio kao i domaća industrija na koju je bio vezan.


Vlada je izmjenama zakona o sudovima odlučila precizirati postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda, kojeg na prijedlog predsjednika republike bira Sabor. Na taj potez očito su je motivirala događanja koja su prethodila izboru Radovana Dobronića za predsjednika Vrhovnog suda i sukob s predsjednikom Zoranom Milanovićem u prvom neuspješnom pokušaju kad je on za tu dužnost predlagao Zlatu Đurđević.




Tako se u prijedlogu zakona navodi da Državno sudbeno vijeće (DSV) samo pravodobne i potpune prijave za dužnost predsjednika Vrhovnog suda dostavlja predsjedniku RH. On nakon toga o svim kandidatima traži mišljenja nadležnih tijela, odnosno Opće sjednice Vrhovnog suda i nadležnog saborskog odbora. Ako predsjednik RH u roku od 15 dana od dana zaprimanja posljednjeg mišljenja nadležnih tijela nijednog od kandidata ne predloži za predsjednika Vrhovnog suda, onda se javni poziv poništava. Nakon toga se najkasnije u roku od osam dana ponovo pokreće postupak izbora predsjednika tog suda objavom novog javnog poziva. U slučaju da predsjednik Vrhovnog suda prestane obnašati dužnost prije izbora novog, što se nedavno i dogodilo, sadašnje zakonske odredbe predviđaju da do izbora novog predsjednika tu dužnost obnaša njegov zamjenik. Vlada je i to odlučila promijeniti pa će tako DSV-u, u slučaju prestanka obnašanja dužnosti predsjednika Vrhovnog suda, odrediti vršitelja dužnosti predsjednika do njegovog izbora.