Hrvatska je od početka godine do 28. lipnja »upisala« 15 posto više dolazaka i 10 posto više noćenja nego lani u istom razdoblju. Podaci Ministarstva turizma i sporta, naime, ukazuju na to da je od početka godine u našoj zemlji boravilo oko 6,4 milijuna gostiju koji su ostvarili oko 25,1 milijun noćenja. U odnosu na prijepandemijsku 2019. dolasci su na istoj razini, a noćenja čak i nešto veća, i to za tri posto, što ukazuje na nešto dulji boravak gostiju. U lipnju je prema podacima resornog Ministarstva ostvareno 2,5 milijuna dolazaka i 12,8 milijuna noćenja, što je na razini lipnja 2019. Trenutačno u Hrvatskoj boravi oko 640.000 gostiju, od čega 570.000 stranih.

Aktualne podatke o tijeku sezone za naš je list prokomentirala ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

– Situacija je stabilna, a naš je strateški cilj i kroz Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. upravo razvoj cjelogodišnjeg i regionalno ravnomjernijeg turizma, a što se upravo i događa, odnosno na što ukazuju i ovi podaci. Dosad imamo odlične rezultate, istaknula je resorna ministrica istaknuvši da bude li se se dogodila »rupa«, a vjerojatno će je biti zbog rasporeda praznika na emitivnim tržištima, Hrvatska u vršnoj sezoni ni ne treba više gostiju, već je cilj da se turistički promet ravnomjernije rasporedi tijekom čitave godine.

Apartmanski boom

Ovogodišnja glavna sezona ustvari je sezona povratka u nekakve normalne okvire. Naime, lanjska je turistička godina Hrvatskoj u svemu išla naruku, no ruku na srce, ubralo se i rezultate odgovornog ponašanja u pandemiji, čemu je sigurno uvelike donio i projekt Safe stay in Croatia. Na krilima, rekli bi neki, povijesno velike potražnje koja se neće tako skoro dogoditi, koja se dogodila pod nizom utjecaja, hrvatski turistički subjekti očekivali su da će i ova godina ići glatko bez da se pita za cijenu.

Ove godine problema s punjenjem u glavnoj sezoni imaju prije svega iznajmljivači, dakle, privatni smještaj. Prema podacima Ministarstva o tome koliko kapaciteta imamo u privatnom smještaju, naveli su da Hrvatska raspolaže s nešto više od 1,85 milijuna turističkih kreveta, od čega je u objektima u domaćinstvu registrirano 635.580 ležajeva, odnosno 631.263 ležaja u nekomercijalnom smještaju, odnosno vikendicama. U 2019. dakle, prije pandemije, Hrvatska je imala 1,68 milijuna registriranih kreveta, a od toga u objektima u domaćinstvu 617.732 ležaja odnosno 504.737 ležajeva u nekomercijalnom smještaju, odnosno vikendicama.

Apartmanizacija je uzela maha, šalju se otvorena pisma prema državi da to spriječi jer, eto, i to utječe na postignute cijene na tržištu, a rast kapaciteta takav je da očito ni potražnja ne može pratiti.

Komentirajući što država planira kako bi se taj trend stavilo pod kontrolu, ministrica Brnjac podsjetila je na novi Zakon o turizmu, prvi ovakav zakonski dokument o turizmu, a koji bi uskoro trebao u javno savjetovanje.

– Budućim zakonom o turizmu implementirat ćemo smjernice razvoja održivog turizma koji se bazira na održivosti resursa, bilo da se radi o vršnom opterećenju potrošnje vode u destinaciji, potrošnje električne energije, ali i pokazatelja kao što je kakvoća mora… Bitno nam je pravilno upravljanje i očuvati te naše resurse na kojima turizam u konačnici počiva. Sada kroz Zakon definiramo kompletnu metodologiju da bi se upravljalo turističkim razvojem. To znači da ćemo prvi put imati konkretne alate putem kojih će sve destinacije moći dobiti kompletnu sliku o tome koliko im je resursna osnova opterećena i u skladu s time upravljati razvojem putem Plana upravljanja destinacijom, kaže ministrica. Planovi razvoja ići će na usvajanje u županijske skupštine te na gradska i općinska Vijeća. Temeljem Plana, kao i pokazatelja koji će, dakle, plastično pokazati gdje su »uska« grla, odnosno koji resursi su pretjerano opterećeni, lokalne samouprave moći će donijeti odluke gdje se i što od objekata može graditi, ili da u određenom razdoblju nema izdavanja rješenja o iznajmljivanju na njihovom području. Sada za to nemaju zakonske osnove. Podloga za to će im uz ostalo biti izračun nosivog kapaciteta destinacije, odnosno imat će broj koliko uopće turista istovremeno destinacija može prihvatiti. Isto tako, praćenjem svih parametara koji će biti definirani Zakonom o turizmu, a koji OECD ističe kao ogledni primjer zakonskog rješenja za održivost turizma, moći će pratiti gdje su danas i gdje će biti za dvije ili tri godine što se tiče turističkog razvoja.

Dizanje cijena

Na pitanje jesmo li ove godine pretjerali s cijenama, ministrica je odgovorila da će tržište regulirati eventualne poremećaje, ali i da gosti i dalje traže adekvatnu kvalitetu za ono što su platili.

– Činjenica je da u Hrvatskoj imamo visokokvalitetnih destinacija, ali ne mogu sve destinacije, a to i nisu, biti u toj niši visoke kvalitete. Izuzetno važno je da cijenu mora pratiti kvaliteta i sada se vidi da, primjerice, hoteli koji imaju kategorije 4 i 5 zvjezdica nemaju problema s punjenjem kapaciteta, puni su.

Dizanje cijene bez kvalitete regulirat će tržište. Trendovi su takvi da nam se glavna sezona pomiče, tako da imamo odličnu popunjenost i u rujnu, kao i u listopadu, a kao što smo vidjeli, rezultati su bili jako dobri i u travnju i svibnju, dodaje Brnjac podsjećajući i na sredstva koja se u turizam plasiraju putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. NPOO-om se što u privatnom, što u javnom sektoru financiraju investicije koje služe produljenju turističke sezone, proizvodi zdravstvenog, aktivnog turizma i ostalo, kao i zelena i digitalna tranzicija turističkih subjekata. Sve to u cilju jačanja cjelogodišnjeg poslovanja turističkog sektora.

Zasad svi osim hotela u plusu u odnosu na 2019. godinu

Kad je riječ o pojedinim segmentima ponude, primjerice čarter je dva posto bolji u dolascima i jedan posto bolji u noćenjima u odnosu na 2019. Morske županije su od početka godine u plusu od tri posto, a kontinentalne sedam posto u odnosu na rekordnu prijepandemijsku godinu. Podaci pokazuju i da su hoteli zasad u minusu noćenja od osam posto, kampovi su u plusu od 22 posto, a privatni smještaj 10 posto je bolji od 2019. Bolji rezultati bilježe se i na autocestama, ali i u obalnom linijskom prijevozu.