Krajnje je vrijeme da premijerka Kosor prekine ovo stanje ili da nađe nekoga tko zna barem osnove o onome što radi, kaže tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Predrag Brazzoduro pred današnji sastanak u Ministarstvu mora
Taman kad se činilo da će dva desetljeća pregovaranja o primjeni beneficiranog staža za pomorce uroditi plodom pojavio se ministar gospodarstva, rada i poduzetništva, Đuro Popijač i sve vratio na početak. Prijedlog izmjena i dopuna Pomorskog zakonika, koji bi trebao omogućiti da svaki pomorac za 12 mjeseci boravka na brodu ima 15 mjeseci staža postao je upitan prošle jeseni kada je stiglo mišljenje državnog tajnika Krešimira Rožmana iz Ministarstva gospodarstva u kojem se između ostalog konstatiralo kako bi staž s produženim trajanjem za pomorce ugrozio program gospodarskog oporavka hrvatske Vlade.
Valjda da bi bilo uvjerljivije, 8. prosinca prošle godine ministar je osobno potpisao mišljenje i obrazloženje vlastitog neslaganja s beneficiranim stažom za pomorce sa otprilike istim argumentom.
Stvari su naoko vraćene na početak, pa je danas u 10 sati u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture zakazan još jedan u nizu sastanaka o izmjenama Pomorskog zakonika u kojem je najvažnija tema beneficirani staž. Obećanje da će isti biti realiziran u mandatu ove Vlade potpisano je u koalicijskom sporazumu, kojeg je sklopio bivši premijer, Ivo Sanader, a onda naslijedila Jadranka Kosor kao temelj opstojnosti Vlade.
Najgori ministar
Tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske, Predrag Brazzoduro već desetljećima sudjeluje u uzaludnim pokušajima rješenja problema, te stoga izrazito kritično gleda na nastalu situaciju, koja je tim gora kad se zna da već više od 10 godina Hrvatska ima Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, koji se ne primjenjuje, jer nikada nisu usvojeni provedbeni akti. Problem je što ne postoji administrativni propis koji bi omogućio pomorcima kao samostalnim platišama doprinosa za mirovinsko osiguranje, da dodatno uplate iznos za beneficirani radni staž.
Upravo taj pravilnik trebao bi usvojiti ministar gospodarstva, rada i poduzetništva, te tako omogućiti poštivanje Zakona.
– Umjesto toga mi imamo Vladu koja ne zna što radi i ministre koji u njoj namjeravaju raditi godinu dana i ništa ne napraviti. Od njih je najgori Đuro Popijač, jer se odjednom pojavljuje i nikoga ne pita za mišljenje. Ako sve ostane ovako Popijač će u pomorstvu napraviti nesagledivu štetu, koju ništa neće moći nadoknaditi.
Nadam se da ćemo naći rješenje. Danas ćemo još jednom razgovarati o beneficiranom stažu sa predstavnicima sindikata, brodara i ostalima, uključujući Ministarstvo gospodarstva, ističe Mario Babić, državni tajnik za more.
Krajnje je vrijeme da premijerka Kosor prekine ovo stanje ili da nađe nekoga tko zna barem osnove o onome što radi. Sam program gospodarskog oporavka ima za cilj otvaranje novih radnih mjesta, a za to je potreban kapital, kojega između ostalog mogu osigurati upravo pomorci svojim uplatama za beneficirani radni staž. Taj staž je neophodan, s tim se struka nedvojbeno slaže, te bi to i Popijač trebao znati, ističe Brazzoduro, koji kao poseban kuriozitet ističe činjenicu da je Vlada sama naručila i platila izradu elaborata o opravdanosti uvođenja beneficiranog staža za pomorce.
Ispada da taj elaborat nikome nije ni trebao. Bilo je dovoljno pitati Popijača što misli o tome.
Pitanje Đurđe Adlešić
Na odredbe koalicijskog sporazuma podsjetila je i Đurđa Adlešić, koja je u Hrvatskom saboru uputila zastupničko pitanje i podsjetila na jednu rečenicu upisanu u Sporazumu koja glasi:»Potrebno je je uvesti beneficirani radni staž za pomorce.« Zatim je postavila i pitanje kada će ta odredba biti provedena, a odgovor je stigao pismenim dopisom 21. siječnja iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u kojem se navodi kako bi to pitanje trebalo biti riješeno u Pomorskom zakoniku, te potvrđuje da isto rješenje osporava Ministarstvo gospodarstva s kojim se moraju »uskladiti mišljenja«.
Vjerojatno bi kod beneficiranog staža za pomorce mogla biti važna i iskustva nekih od zemalja Europske unije, zemalja sa značajnom pomorskom tradicijom.
U Norveškoj se odlazi u mirovinu sa 67 godina života, ali pomorci mogu i nakon navršenih 60 godina uz uvjet da su zarađivali minimalno 150 mjeseci na brodovima u norveškom upisniku. Italija pomorcima koji nisu kontinuirano zaposleni nudi beneficiju u obliku povećanja razdoblja provedenog na brodu za subote, nedjelje, godišnji odmor i blagdane, pa se za 10 mjeseci na brodu obračunava mirovina na 14 mjeseci.
Belgijski pomorci nakon 14 godina efektivne navigacije zarađuju pravo na punu mirovinu nakon navršenih 60 godina života. Francuski pomorci odlaze u mirovinu sa navršenih 55 godina, a pravo na punu mirovinu stječu s najmanje 15 godina navigacije. Mirovina se obračunava po posebnom ključu u 20 kategorija, gdje godina navigacije donosi pravo na povećanje od 2 posto plaće.
Dakle, Europska unija itekako poznaje i primjenjuje beneficirani staž za pomorce, kojeg je i Hrvatska zakonski riješila, ali samo na papiru.
Stanje na terenu
Koliko je stvar dovedena do apsurda potvrđuje i stanje na terenu, jer pomorci moraju kontinuirano dokazivati stalnu fizičku i psihičku spremnost za obavljanje poslova na brodu, koja se utvrđuje zdravstvenim pregledima.
Prema službenim statistikama Ministarstva mora oko 70 posto pomoraca starijih od 55 godina više ne može dobiti zdravstvenu svjedodžbu potrebnu za produženje pomorske knjižice, pa stoga više ne mogu ploviti i zarađivati, te tako postaju socijalni problem. Isto se na kraju mora negativno odraziti i na državni proračun zbog dodatnih izdvajanja u socijali, pa je krajnji rezultat upravo obrnut od onoga što je intencija Programa gospodarskog oporavka hrvatske Vlade.
Umjesto dodatnih proračunskih prihoda stvaraju se troškovi i nezadovoljni ljudi u zemlji koja se voli pohvaliti epitetom pomorske zemlje. Doista, Hrvatska tradicija tu jest neupitna, jednako kao što je neupitno da pomoračka zanimanja imaju značajan udio u ukupnom broju zaposlenih u RH.
Ukupan broj pomoraca procjenjuje se na 30.000 od čega je oko 20.000 uposleno u međunarodnoj plovidbi, veliki dio kod stranih brodara, ali s jednakim poreznim obvezama, izdacima za socijalno, mirovinsko i zdravstveno.
Zaključak je jednostavan. Ako Hrvatska doista želi ući u Europsku uniju onda bi trebala prihvatiti bolje zakonske norme iz radnog prava koje postoje u EU. Beneficirani staž za pomorce je nužan i apsolutno opravdan i treba ga uvesti što prije.
