Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović komentirao je danas informaciju da je bivša predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović i dalje pod policijskom zaštitom rekavši kako je to procedura u kojoj se zna kako to ide.

Odgovarajuće službe rade procjenu, predlažu Vladi koja donosi odluku. Dakle, ništa novo i ništa neuobičajeno, rekao je.

MUP provodi tu zadaću, a ta vrsta zaštite nije rezervirana samo za bivše ili aktualne dužnosnike, nego se temeljem procjene može odrediti i drugim osobama za koje se procijeni da je njihova sigurnost upitna ili da im prijeti nekakva ugroza, podsjetio je.

Povećanje kazni

Rekao je i kako se ide u povećanje prekršajnih kazni za primjerice kršenje javnog reda, osobito širenje mržnje u javnom prostoru do čak 4000 eura, budući dosadašnje nisu ispunjavale svoju svrhu.

Božinović je u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada” pojasnio kako se radi o zakonu koji je na snazi još od 1977. i da su prva Vlada koja je krenula u izmjene radi povećanje kazni kako bi se sprječavali prekršaji i osuvremenio zakon koji je nastao u drugom vremenskom i ideološkom kontekstu.

Napomenuo je kako je uspostavljena međuresorna skupina, jer zakona zahtijeva temeljitu reviziju, odnosno treba donijeti potpuno novi zakon o javnom redu i miru koji je jedna od temeljnih policijskih alata s obzirom na to da se tiče sigurnosti svih građana na javnom prostoru.

Stručna međuresorna rasprava treba dati odgovore na brojna pitanja, rekao je Božinović i dodao kako se pojedini prekršaji ne mogu sankcionirati tako da više košta policijsko postupanje, nego kazna koja se uplati u Državni proračun. S tom praksom se prestaje, osobito za recidiviste. poručio je Božinović.

Upitan zašto u zakonu nije navedeno i isticanje fašističkih simbola pa i specificiranje ustaškog pozdrava, Božinović je rekao kako se zakon u tom dijelu nije mijenjao, jer je za to potrebna opsežnija zakonska izmjena.

Vezano uz primjenu schengenskog graničnog režima, Božinović je istaknuo kako funkcionira kako je i pripremljen, podsjetivši da je su 26. ožujka granične kontrole za schengensko područje ukinute i u zračnim lukama.

Vidi se kako je Hrvatska potvrdila da je spremna za granicu Schengena i svi podaci govore da se radi o velikom iskoraku kada su u pitanju sigurnost i protočnost kroz hrvatske granice. Policijski službenici su raspoređeni prema vanjskim granicama Srbiji i BiH, a dio njih, oko 500, radi na kompenzacijskim mjerama koje, prije svega uključuju borbu protiv krijumčarenja migranata i takve slučajeve imamo svakodnevno, rekao je ministar.

Ocijenio je kako smo tu vrlo uspješni i izvijestio da je ove godine dosad uhićeno oko 250 krijumčara. Taj posao nije jako vidljiv, ali je itekako važan za sigurnost RH i EU. Stoga je, istaknuo je, hrvatska policija na razini EU prepoznata kao jedna od najaktivnijh.