Iako su predsjednici Hrvatske i Slovenije Ivo Josipović i Borut Pahor željeli da prvi službeni posjet slovenskog predsjednika Hrvatskoj otkako je koncem prošle godine Pahor izabran na tu dužnost prođe u znaku novog poleta u odnosima dviju susjednih država, koje za sobom ostavljaju dugogodišnje teške svađe i nekoliko slovenskih blokada ulaska Hrvatske u EU, čini se da bi Pahorov posjet ipak mogao proteći u sjeni starih problema.

 Pahorov je dolazak odgađan nekoliko mjeseci, kako bi se prethodno riješile i zadnje ucjene iz Ljubljane povezane s ratifikacijom hrvatskog pristupnog ugovora i problemom Ljubljanske banke, no dok Josipović  na Pantovčaku sa svim vojnim počastima bude dočekivao Pahora, na jednom drugom mjestu u Zagrebu, Općinskom sudu, održat će se još jedno ročište povodom tužbe Privredne banke Zagreb protiv Ljubljanske banke. Riječ je o jednom od više od 20 predmeta što se protiv Ljubljanske i Nove ljubljanske banke vode pred hrvatskim sudovima, zbog kojih je Ljubljana sve donedavno odbijala ratificirati hrvatski pristupni ugovor. 

Te tužbe i dalje, iako su Hrvatska i Slovenija početkom ožujka potpisale memorandum iz Mokrica kojim su »riješile« taj problem, podižu tenzije između Zagreba i Ljubljane. Naime, Slovenija očekuje da se primjenom memoranduma iz Mokrica trenutačno obustave svi postupci protiv slovenskih banaka sve dok se u okviru pregovora o sukcesiji ne riješi problem neisplaćene štednje Ljubljanske banke, dok se na hrvatskoj strani o tome odlučuje pojedinačno u svakom predmetu, u skladu s hrvatskim zakonom, prema kojem je zastoj predmeta moguć samo na rok od godinu dana, koji se onda može produljiti na još godinu. Međutim, istekom tog roka, ako se problem ne riješi u sukcesijskim pregovorima – a u to je doista teško povjerovati – suđenja se automatski nastavljaju. 

Slovenska strana to pak smatra pogrešnom interpretacijom memoranduma, iako je o ograničenom trajanju »zastoja« hrvatski premijer Zoran Milanović javno govorio i prije njegova potpisivanja. Očito se radi o dvosmislenoj odredbi koja je namjerno ugrađena u memorandum, kako bi on postao prihvatljiv za jednu i za drugu stranu. 

Pahor i Josipović trebali bi u Zagrebu potpisati predsjedničku deklaraciju, u kojoj će naglasiti dugoročne prijateljske odnose Hrvatske i Slovenije i koja bi trebala otvoriti novu stranicu između dviju zemalja nakon skorog ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Zagreb i Ljubljana, barem tako najavljuju političke elite u jednoj i drugoj zemlji, trebale bi postati partneri i saveznici unutar EU i u stabilizaciji i europeizaciji Balkana. 

Pahor će imati puno tema za razgovor sa svojim starim znancem premijerom Milanovićem. I Slovenija i Hrvatska nalaze se u najdubljim krizama i najvećim iskušenjima od zajedničkog osamostaljenja prije skoro 22 godine, iako se karakteri krize u Hrvatskoj i Sloveniji djelomično razlikuju. Bit će riječi i o poticanju gospodarske suradnje, koja je, ponajprije voljom političara u Ljubljani, ali ne bez odgovornosti i onih u Zagrebu, žrtvovana zbog nacionalističkih mitova i važnijih »nacionalnih« tema. 

Pahor uskoro ponovno dolazi u Hrvatsku: najprije na veliko slavlje povodom ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja, a onda i na godišnji odmor, koji uvijek provodi u Istri.