Foto Davor Kovačević
Ukoliko u 2021. ne bismo ostvarili proračunski deficit do 3 posto BDP-a, ne bismo se kvalificirali za euro, poručio je guverner Vujčić. U tom slučaju, euro dakle ne bismo uveli 2023. godine, što je najraniji mogući datum, nego se sve pomiče za godinu dana
povezane vijesti
Jača pozitivan sentiment prema uvođenju eura, objavila je Hrvatska narodna banka, pozivajući se na zadnju anketu Eurobarometra, prema kojoj je u 2020. u Hrvatskoj za uvođenje eura 56 posto građana. Protiv je 42 posto, a ne zna preostalih 2 posto.
Riječ je o povećanju potpore u odnosu na lani kada je za uvođenje eura bilo manje od 50 posto građana, odnosno podržavalo ga je 49 posto.
– Potpora euru raste, ona je nešto viša 2020., tijekom krize, nego što je bila prije krize. To nije čudno, vidi se kako je dobro, kada je vani loše vrijeme i vrlo hladno, biti unutra gdje je toplije i imati više potpore, prvenstveno ECB-a i drugih europskih mehanizama. Tako da sada vidimo da većina ljudi u Hrvatskoj podržava uvođenje eura, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić, komentirajući podatke.
Utjecaj kampanje
Sve to, navode u HNB-u, potvrđuje i ranija njihova anketa (Ipsos, ožujak 2020.), koja je razotkrila uz koje uvjete bi potpora bila još snažnija. U toj anketi je naime 41 posto ispitanika bilo bezuvjetno »za« euro, dok je baš protiv bilo njih 18 posto. Tih 18 posto je, dodao je ovdje Vujčić, otprilike i postotak koji je protiv participacije Hrvatske u Europskoj uniji.
Euro je međutim također spremno podržati, ali uz određene uvjete, još čak 31 posto ispitanika. Na dodatno pitanje njima, koji su to uvjeti, čak ih je 60 posto spomenulo životni standard, da se on zadrži ili poboljša, a htjeli bi biti i bolje informirani, spominjali su gospodarski rast itd.
Plan već detaljno razrađenI HNB i Vlada se pripremaju za uvođenje eura unatoč pandemijskim uvjetima koji sve otežavaju, pa je tako, naglasio je guverner, Nacionalni plan zamjene kune eurom prošao javnu raspravu, a nakon što prođe Vladu, očekuje se da počnu pripreme. Guverner je ukratko opisao tijek zamjene gotovog novca. Obavit će se, veli, unutar relativno kratkog razdoblja, s tim da će se novčanice kuna za euro u HNB-u moći zamjenjivati zauvijek. Četiri mjeseca prije same promjene valute, HNB će početi opskrbu banaka novčanicama eura, tri mjeseca prije će im početi isporučivati kovanice, a mjesec dana prije kreće posebna predopskrba Fine i Hrvatske pošte eurima, te trgovina i poduzeća, kao i prodaja kompleta kovanog novca građanima koji će ih htjeti imati. Dva tjedna ćemo imati razdoblje dvojnog opticaja, odnosno nakon uvođenja eura moći će se plaćati s obje valute, a provodit će se i neizravna razmjena gotovog novca u trgovinama (kad se plati kunama, ostatak će se dobivati u eurima). Nakon šest mjeseci po uvođenju, Fina i Hrvatska pošta prestat će mijenjati gotov novac, dok će ga banke i dalje mijenjati još šest mjeseci, s tim da u prvih šest mjeseci neće naplaćivati naknadu, a drugih šest mjeseci imaju to pravo. Nakon tog razdoblja samo HNB mijenja novce, opisao je Vujčić. |
Što se tiče potpore u drugim zemljama, Vujčić je rekao da je ona porasla upravo tijelom kampanje. Dan je primjer Latvije i Litve, koje su imale potporu ispod 50 posto prije samog uvođenja eura. Kampanjom je potpora dignuta, nakon ulaska u eurozonu još se i povećala, te ostala na visokim razinama od 75 do 85 posto. Očekujemo da bi se slično moglo dogoditi i u Hrvatskoj, poručio je Vujčić.
Podsjetio je da su usprkos krizi, odnosno uz rješavanje krizne situacije na tržištima, paralelno ove godine uspjeli postići cilj ulaska u Europski tečajni mehanizam 2.
Različita tumačenja
– Iako su nam na proljeće praktički rekli da to više nije realno zbog pandemije, inzistirali smo, i u srpnju uspjeli ući u ERM2, što nas je stavilo u proceduru za ulazak u eurozonu. Prvi mogući datum uvođenja eura tako je 1. siječnja 2023., ako u 2021. zadovoljimo pet nominalnih kriterija konvergencije i provedemo osam reformski mjera u četiri područja na koje smo se obvezali. Kada bismo dakle iduće godine to ispunili, onda bi u srpnju 2022. Vijeće EU-a ustanovilo da ispunjavamo uvjete, pa bi uveli euro u tom roku. Ako ne, onda se sve pomiče za godinu dana, upozorio je guverner.
Kriteriji konvergencije odnose se, kao što je poznato, na stopu inflacije, razinu kamata, ali i javni dug i deficit, pri čemu su ovi fiskalni parametri, naravno, posebno pogođeni pandemijom. Na pitanje novinara, što ako se u 2021. ipak probije kriterijima zacrtana razina deficita od 3 posto BDP-a (pri čemu Vlada planira proračunski deficit od 2,9 posto, uz uvjet rasta BDP-a od 5 posto), odnosno koliko je onda realno da ostanemo na ovoj putanji najbržeg mogućeg uvođenja eura, Vujčić je odgovorio decidirano.
– Kriteriji su vrlo jasni, oni su kvantitativni i ako se ne ispune, te se godine zemlja ne kvalificira za euro. Drugim riječima, ukoliko u 2021. ne bismo ostvarili proračunski deficit do 3 posto BDP-a, ne bismo se u 2021. kvalificirali za euro. Nema tu prostora ni za raspravu, ni za tumačenje, ni za političke odluke, niti išta drugo, poručio je Vujčić.
Naime, iako se govori da će se, budući da je pandemija ionako poremetila fiskalne parametre vjerojatno svih zemalja EU-a (jer se zemlje masovno zadužuju da bi mogle provoditi mjere pomoći gospodarstvu uslijed pandemije), više gledati trend, a ne striktno nominalni parametri kad će se odlučivati o pristupanju eurozoni, naši izvori vele da to možda vrijedi kada je u pitanju javni dug. On bi naime morao biti 60 posto BDP-a, no bit će navodno dovoljno pokazati trud, odnosno trend smanjenja, budući da ove godine javni dug svima raste iz opravdanih razloga. Kada je, međutim, u pitanju baš proračunski deficit, tu kriterij nije toliko podložan fleksibilnom tumačenju. To je sada potvrdio i Vujčić.
(Ne)planirani lockdown
Ipak, tvrde neki poznavatelji prilika, s obzirom na izvanredne pandemijske uvjete te novi val lockdownova, ne znači da se još poneko pravilo neće mijenjati u hodu. Hoće li se i tu gledati kroz prste, pitanje je, no iz središnje banke stiže poruka da to nije tako, te se bolje ne oslanjati na takve interpretacije, već učiniti što god se može da se kriterij ispuni. Sve naravno ovisi o epidemiološkim uvjetima, ali i odlukama Vlade kojima ona na te uvjete odgovara. Kako smo čuli u projekcijama središnje banke, ali i drugih aktera na tržištu, ako se pandemija stavi pod kontrolu u prvom kvartalu, onda se ostvaruje bazni (a neki ga već zovu i optimistični scenarij) po kojem oporavak počinje vrlo brzo, a u 2021. uistinu i rastemo po zacrtanih 5 posto. To onda omogućava i ispunjavanje planirane Vladine fiskalne projekcije i projekcije brzog uvođenja eura. Ako se pak problemi nastave, pandemija ne obuzda, te mjere i lockdowni »zagaze« dublje u 2021., prolongiraju se oporavak, rast, a onda, čini se, i euro.
