Na zatvorenom dijelu jučerašnje sjednice Vlade donesena je odluka kojom se guverner HNB-a dr. Boris Vujčić predlaže za kandidata Republike Hrvatske za potpredsjednika Europske središnje banke. Radi se o vrlo lukrativnoj poziciji koja bi Hrvatskoj donijela dodatan utjecaj i vidljivost, a samom Vujčiću izuzetno visoku plaću, a odluka o izboru očekuje se do kraja siječnja.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković naglasio je kako je Vlada podržala guvernera u ovoj kandidaturi na njegov zahtjev. Inače, predsjednica ECB-a Christine Legarde zarađuje godišnje oko 466.000 eura bruto pa se procjenjuje da bi godišnja plaća potpredsjednika bila najmanje 350.000 eura bruto – naime, 20 posto svake plaće u ECB-u se izdvaja u mirovinski fond, dakle ove brojke treba umanjiti za petinu.

Vujčić je, nakon podrške Vlade, jedan od šest kandidata koliko je dosad poznato, i iako ima dosta ozbiljne protukandidate među kojima je i jedan bivši član Europske komisije, Finac Olie Rehn, Vujčić kao predstavnik posljednje zemlje koja je ušla u eurozonu i uspješno prebrodila prelazak s kune na euro, nije bez šansi za ovo mjesto. Dosadašnjem potpredsjedniku Španjolcu Luisu de Guindosu mandat istječe 1. lipnja 2026., a procedura je takva da članove Uprave Europske središnje banke imenuje Vijeće Europske unije, na prijedlog Europske komisije i uz savjetovanje s Europskim parlamentom, a odluku donose čelnici država i vlada eurozone, dok je za izbor članova Upravnog vijeća ključna konsenzualna odluka predsjednika i premijera država članica eurozone. Članovi Upravnog vijća se biraju na temelju stručnosti, a ne političke većine, čime se osigurava neovisnost. Guverneri nacionalnih središnjih banaka članovi su Upravnog vijeća ECB-a.

To je institucija koja upravlja eurom te određuje i provodi gospodarsku i monetarnu politiku EU-a. Njezin je glavni cilj održati stabilnost cijena i time potaknuti gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta. Uz upravljanje eurom, ECB uz to i određuje kamatne stope po kojima dodjeljuje zajmove komercijalnim bankama u europodručju i tako upravlja količinom novca u optjecaju i inflacijom. Uz to i upravlja deviznim pričuvama europodručja i kupnjom ili prodajom valuta radi održavanja ravnoteže deviznih tečajeva, osigurava da nacionalna tijela nadziru financijska tržišta i institucije te da platni sustavi dobro funkcioniraju. Naravno, ako bi Vujčić dobio podršku za ovu funkciju, HNB bi morao dobiti novog guvernera.