“Treći svjetski rat je na neki način već počeo, ali nadam se da se neće razviti u pravi Treći svjetski rat. Ja ovo smatram pokušajem Rusije za stvaranjem pregovaračke pozicije koja će omogućiti otpočinjanje drugog Hladnog rata u Europi u kojem će Rusija i Amerika odlučivati o sigurnosnim pitanjima Europe”, ustvrdio je u razgovoru na N1 televiziji Božo Kovačević, bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji.

Za stanje u Ukrajini kaže da je grozno i postaje sve groznije.

“U Rusiji na unutarnjepolitičkom planu isto postaje sve groznije, ali to ne utječe na Putina da promjeni svoju odluku. Čini se da što više uviđa da se prvobitni plan ne ostvaruje, sve više inzistira na osveti. Čini mi se da je na djelu frustracija i da on sve manje donosi racionalne oduke, a da se sve više vodi za negativnim emocijama, a najgora od njih je mržnja prema Ukrajini i predsjedniku Zelenskom”, poručio je.

Strateška greška

Prvobitni Putinov plan bila je brza pobjeda i smjena vlasti u Ukrajini. Očekivalo se da će ruska vojska biti objeručke prihvaćena u Ukrajini i zato i nisu rasporedili onoliko vojnika koliko bi trebalo za invaziju na takvu zemlju. Riječ je o velikoj strateškoj greški.

“U trenutku kada je Rusija na diplomatskom planu postigla ono što nije u posljednjih 20 godina, u tom trenutku Putin donosi odluku o invaziji. Rusija je željela da se uvaži njihova zabrinutost zbog širenja NATO pakta na istok, SAD je napokon pristao pričati o tome, obnovljeni su kontakti s NATO savezom i NATO je iskazao spremnost da razgovara u okviru Vijeća za suradnju i na dnevni red sjednica stavljena su pitanja na kojima je Rusija inzistirala. Otvorena je mogućnost da Rusija diplomatskim putem postigne neke od ciljeva. Umjesto da u trenutku kada su stvorene povoljne okolnosti za diplomatski napredak, Putin se odlučio na korak kojim je anulirao sve dotadašnje napretke, a moguća posljedica invazije su ozbiljni unutrašnji nemiri i ugrožavanje sadašnjeg poretka”, dodao je.

Ne zna je li Moskva preko Ukrajine pokušala ući u ostatak Europe, ali kaže da je jasno iz Putinove perspektive da on ratuje s Amerikom uništavajući Ukrajinu i Ukrajince.

Širenja NATO-a

“Jasno je da širenje NATO pakta čini sigurnosnu prijetnju i gotovo neovisno o tome tko je na vlasti u Rusiji, oružje na granici Rusije bilo bi smatrano prijetnjom. Uz to pobjeda potpunog outsidera u Ukrajini bio je alarm za Moskvu da bi se to moglo i kod njih dogoditi”, kaže Kovačević.

Prema njegovom mišljenju, pravo je čudo da Ukrajina dosad nije pala.

“Pokazalo se da su Ukrajinci spremni braniti svoju zemlju. Mi nemamo dovoljno podataka o tome što se događa na bojišnicama, no kod Donbasa je napredovanje Rusa zaustavljeno. Blizu Donecka i Luhanska su uspostavljene fronte i tamo je najveća koncentracija ukrajinske vojske. Temeljem izava predsjednika Zelenskog moglo bi se zaključiti da je Ukrajina u ozbiljnim neprilikama, ja se nadam da će ta silna pomoć omogućiti ukrajinskoj vojsci i građanima da se odupru. Kakav god bude ishod operacija na terenu, jasno je da će Ukrajina biti uništena i to je glavni cilj. Isto tako jasno je da Rusija ne može trajno okupirati Ukrajinu”, navodi Kovačević.

Može li tko zamijeniti Putina?

“Pitanje je mogu li građani Ruske Federacije zaustaviti Putina. Velika većina njih mu je dosad davala podršku, no to je redovito posljedica činjenice da su Rusi od 2000. nadalje svake godine živjeli sve bolje. Sankcije 2015. zbog aneksije Krima su ih otrijeznile malo pa je ta podrška pala niže. U tom krugu ljudi koji sjede u Vijeću nacionalne sigurnosti očito nema nekoga tko bi se Putinu usudio suprotstaviti ili mu čak dati dobronamjeran savjet. Kakvo je stanje u šire definiranim krugovima, teško reći. Istina je da prave opozicije nema”, istaknuo je.

Srbija na mukama

Kaže i kako vjeruje da nakon Drugog svjetskog rata nitko kao Putin nije govorio tako o nekoj zemlji, čak ni Slobodan Milošević.

“Mogli smo to čuti od Šešelja. Utoliko je taj govor Putina šokantan, ali je on pokazao da dosadašnja predodžba o njemu kao izrazito racionalnoj osobi, koja je u svakom trenutku spremna na procjenu štete, netočna. Kada sam bio ambasador stekao sam dojam da Putin teži biti odgovorni vođa koji želi svoji sugrađanima život napraviti boljim”, veli Kovačević, da bi se potom osvrnuo i na Srbiju.

“Srbija je sada na sto muka. Treba se sjetiti da je Srbija u UN-u glasala za prihvaćanje rezolucije kojom se osuđuje ruska invazija, isto tako dosad nije donijela nikakve sankcije. Čini mi se da treba pričekati rezultate izbora, mislim da će Vučić tada, ako pobjedi, promijeniti ploču. Mislim da neće potpuno okrenuti leđa Rusiji, ali da će se približiti Europi. Što Rusija može ponuditi Vučiću? Tako treba razmišljati. Već sad je jasno da je izravna financijska pomoć EU Srbiji znatno veća nego one Kine i Rusije zajedno”, zaključio je Božo Kovačević, piše N1.