Poslije moratorija

Blokirano 250 tisuća građana, četiri tisuće više nego na proljeće! Kod javnih bilježnika čeka još oko 180 tisuća ovrha

Aneli Dragojević Mijatović

Foto Igor Soban PIXSELL

Foto Igor Soban PIXSELL

Kod javnih bilježnika čeka, međutim, još otprilike 180.000 ovrha koje će početi stizati tek kroz nekih mjesec dana, kada se ispune uvjeti za prisilnu naplatu, pa se onaj pravi val ovrha tek očekuje.



RIJEKA – Iako su iz Fine prvo slali optimistične prognoze da će se više ljudi, nakon isteka moratorija na ovrhe, “deblokirati” nego “blokirati”, s obzirom da je dio građana na računima ostavio sredstava dovoljno za naplatu dijela ovrha, kako vrijeme prolazi ipak se nazire rast novoblokiranih. Iz Fine su naime izvijestili da je trenutno, a proces je nanovo krenuo u ponedjeljak, ukupno 250.000 blokiranih građana na razini Hrvatske, što je za 4.000 građana više no na proljeće, prije no je startao moratorij. Tada je, točnije 17. travnja, bilo 246.000 blokiranih. Mjerom Vlade, oni su deblokirani za vrijeme trajanja šestomjesečnog moratorija, te se strahovalo od “crnog ponedjeljka” 18. listopada, kada su ovrhe i blokade ponovno krenule. Očito se neka posebna eksplozija blokiranih (još) nije desila, odnosno njihov broj zasad nije rapidno porastao, no ipak se, u ovim pandemijskim uvjetima, povećava.


Treba međutim reći da su ovo na neki način nepotpuni podaci, jer su posljedica novih 217.000 ovrha koje su u međuvremenu stizale u Finu. Dio starih dužnika se odblokirao, dio novih blokirao, te je ukupni “skor” dodatnih 4.000 građana u blokadi. Kod javnih bilježnika čeka, međutim, još otprilike 180.000 ovrha koje će početi stizati tek kroz nekih mjesec dana, kada se ispune uvjeti za prisilnu naplatu, pa se onaj pravi val ovrha tek očekuje. Ići će, prema dogovoru s Vladom, u tri tranše, a iz Fine su već poručili da do kraja godine očekuju još oko 35 posto od tog broja ovrha, što bi bilo još oko 63.000 ovrha, od čega će dio zasigurno rezultirati novim blokadama.


Skoro svaki deseti


– Privremeni rezultati obrade ovrha zaprimljenih za vrijeme zastoja njihove provedbe pokazuju da je broj dužnika koji su blokirani dosegnuo 250.000, što znači da ih je oko 4.000 više nego prije zastoja, dok je njihov ukupni dug manji za otprilike 200 milijuna kuna, odnosno pao je sa 16,6 na 16,4 milijarde kuna, podaci su Fine. Ukupno je dakle oko 250.000 dužnika kojima su računi blokirani jer na računima nemaju dovoljno sredstava za otplatu duga. Na 17. travnja bilo ih je 246.000, da bi sada, nakon provedbe novih 217.000 ovrha i u odnosu na 60.000 dužnika koji nisu imali ovrhu, broj porastao za nekoliko tisuća, precizirali su u Fini.




Na naš upit koliko je novoblokiranih u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji, kažu da će nove podatke po županijama objaviti početkom idućeg mjeseca, nakon redovne mjesečne obrade i analize podataka. Raniji Finini podaci o broju blokiranih po županijama i županijskim središtima, a pronašli smo podatke za rujan 2019., govore da je tada u Rijeci bilo 7.804 blokiranih građana, što je udio od 6,07 u ukupnom broju stanovnika, odnosno preko 8,84 posto radno sposobnog stanovništva. Drugim riječima, i prije krize bio je blokiran gotovo svaki deseti radno sposobni građanin Rijeke. To je, može se reći, “kronično” stanje, jer slične brojke datiraju još iz faze kada je Fina tek preuzela ovrhe. Stanje se, tvrde upućeni, nije bitno mijenjalo niti do trenutka nastupanja moratorija, odnosno do prvog kvartala ove godine, koji je važan jer je “baza” od koje se kreće.


Ukupno blokirani Riječani dugovali su krajem lanjskog rujna, odnosno duguju, oko 500 milijuna kuna, i to oko 40 milijuna prema državi, a najviše prema “ostalim vjerovnicima”, a tu su banke, telekomi itd. Rijeka je po ovom neslavnom pokazatelju treća u Hrvatskoj, i to iza Zagreba koji brojem blokiranih od oko 50.000 građana, naveliko prednjači, te Splita koji ima oko tisuću blokiranih više od Rijeke. No, treba reći da je po udjelu u broju stanovnika nešto bolje pozicionirana.


Banke prednjače


Kada se pak gleda cijela Primorsko-goranska županija, lani je krajem rujna bilo blokirano 15.677 građana, što je udio od 5,29 posto u ukupnom, te 7,71 posto u radno sposobnom stanovništvu županije. Ukupno su stanovnici županije dugovali, odnosno duguju oko milijardu kuna, i to daleko najviše privatnom sektoru, koji se mahom vodi pod “ostali vjerovnici”. Slični podaci, tvrde neslužbeno u Fini, vjerojatno su bili i u prvom kvartalu ove godine, kada je nastupio moratorij, te su tada, odlukom Vlade, svi odblokirani, da bi se ponovno krenuli blokirati, ili odblokirati (ovisno o financijskoj poziciji), početkom ovog tjedna.


Sada će biti zanimljivo vidjeti koliko će podaci prije Covid-moratorija odstupati u odnosu na novo stanje, koje Fina po županijama i županijskim središtima još nije objavila. Na razini RH, a to je službeni podatak, broj blokiranih porastao je za oko 4.000 građana, a ako je suditi po udjelu Rijeke i PGŽ u ranijim pokazateljima blokiranih za cijelu državu, onda na Rijeku otpada oko 4 posto brojki za RH, a na PGŽ oko 7 posto. To bi bilo oko 200 do 300 novoblokiranih. No, kako inače PGŽ u financijskim tokovima zemlje obično sudjeluje s oko 10 posto, neslužbeni izvori iz riječke Fine “računaju” s oko 500 novoblokiranih u našoj županiji. To je porast koji se očekuje temeljem prestanka moratorija na ovrhe Fine, a kako smo naveli, ovrhe javnih bilježnika tek se očekuju, i to će biti posve nova priča.