Foto/ R. BRMALJ
Dodatni doprinos potrošnji dat će i lanjsko povećanje neoporezivoga dijela za božićnice i regres, jer je sve više poslodavaca svojim radnicima odlučilo isplatiti dodatnu plaću, veće božićnice i bonuse. Zahvaljujući poreznim olakšicama dosad je oko pola milijuna građana dobilo trinaestu plaću
ZAGREB – U očekivanju Božića i Nove godine, građani pripremaju bogatiju trpezu i kupuju darove za svoje najdraže. Najveća gužva u prodavaonicama, prema dosadašnjem iskustvu, vlada od 19. do 24. prosinca, kada trgovci ubiru rekordne zarade.
Prema procjenama Hrvatske gospodarske komore (HGK), blagdanska potrošnja dosegnut će ove godine najvišu razinu nakon 2008. godine, uoči izbijanja gospodarske krize.
Tijekom ovog prosinca građani će potrošiti oko 15,3 milijarde kuna, ili pola milijarde više nego lani, vjeruje Tomislava Ravlić, direktorica Sektora za trgovinu Komore, koja je tu procjenu iznijela još potkraj studenoga. Precizniji podaci znat će se u siječnju, kada blagdani prođu, ali Ravlić vjeruje da će potrošnja porasti zbog gospodarskog oporavka zemlje, bolje turističke sezone, zbog rasta plaća i mirovina.
– Dodatni doprinos potrošnji dat će i lanjsko povećanje neoporezivoga dijela za božićnice i regres, jer je sve više poslodavaca svojim radnicima odlučilo isplatiti dodatnu plaću, veće božićnice i bonuse, izjavila je Ravlić. Prema njezinim informacijama, zahvaljujući poreznim olakšicama dosad je oko pola milijuna građana dobilo trinaestu plaću.
Rast maloprodaje
Blagdanska potrošnja stalno napreduje. Prema podacima Porezne uprave Ministarstva financija, potrošnja u prosincu 2017. dosegnula je 13,8 milijardi kuna, dok je prošle godine u istom mjesecu skočila na 14,85 milijardi, za sedam posto.
Stoga se čini da očekivanje Tomislave Ravlić o porastu ovogodišnje prosinačke potrošnje na 15,3 milijarde kuna nije nerealno. Bilo bi to oko tri posto više nego lani.
Trgovci, koji oduvijek blagdane nastoje što više komercijalizirati, svoj optimizam temelje na činjenici da maloprodaja gotovo neprekinuto raste već od 2014. godine, ponekad po stopama od četiri do pet posto godišnje.
Djeca su najčešći primatelji božićnih darova. Najveći dio građana, njih 40 posto, za Božić i Novu godinu kupuje igračke. Na popisu darova na drugom mjestu nalaze se kozmetika (37 posto) te obuća i odjeća (36 posto). Na trećem mjestu su delikatesni prehrambeni proizvodi, koje daruje oko 25 posto građana, prema istraživanju Komore. Građani također daruju elektroničke uređaje i knjige, a za blagdanski stol pripremaju obilniji i raznovrsniji jelovnik. Za razliku od stanovnika bogatijih zapadnih zemalja, koji na luksuzne darove troše znatno više, naši građani za Božić i Novu godinu najčešće kupuju ono što im je nužno za normalan život.
U prvih deset mjeseci ove godine, promet u trgovini na malo zabilježio je povećanje od 3,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, prema podacima Državnog zavoda za statistiku.
Najveći rast, očekivano, zabilježen je u prodavaonicama živežnih namirnica, što znači da golema većina građana povećani raspoloživi dohodak ne troši na luksuzne proizvode, nego na osnovne životne potrepštine.
Ljudi će za blagdane posegnuti dublje u džep, ali trošit će sukladno svojim financijskim mogućnostima, koje se jako razlikuju. Prema istraživanju Komore prije dvije godine, najveći dio hrvatskih građana, njih 39 posto, potrošio je na blagdanske darove od 100 do 500 kuna.
Gotovo svaki treći ispitani građanin, njih 31 posto, izdvojio je za Božić i Novu godinu od 500 do 1.000 kuna.
Samo 9 posto građana potrošilo je više od tisuću kuna. Tragično je, međutim, da je svaki peti ispitani građanin, njih 21 posto, potrošio za darove manje od 100 kuna ili ništa.
Riječ je o najsiromašnijima, koji na kraju prosinca očito ne mogu sebi priuštiti prikladnu blagdansku trpezu i primjeren ugođaj. Pitanje je koliko se njihova materijalna situacija u prošlih nekoliko godina poboljšala.
Povratak na staro
S obzirom na nastavljeni rast gospodarstva i potrošačkog optimizma, ekonomisti vjeruju da će Hrvatska do kraja ove godine napokon dosegnuti i nadmašiti prodaju u trgovini kakvu je imala 2008.
– Da bi ova godina završila većom razinom prometa od one iz 2008. godine, dinamika rasta realnoga prometa na razini cijele godine mora iznositi najmanje 1,5 posto, izračunali su analitičari HGK-a.
Kako je rast trgovine na malo od početka 2019. barem dvostruko veći od tog minimuma i da iznosi 3,7 posto, očito je kako je Hrvatska napokon prestigla potrošačku razinu dosegnutu prije krize. Da bi se vratila na staro, trebalo joj je čak 11 godina.
