Predstečajne nagodbe su možda bile dobro zamišljene, ali u samoj izvedbi se vidi da sam zakon i izvedbe zakona nisu dovoljno konkretne, prije svega nisu odgovarale stvarnim uvjetima koji vladaju na hrvatskoj sceni, a nije dorečena priča s bankama da mogu financirati tvrtke nakon zaključenja predstečajne nagodbe
Točno pet godina nakon otvaranja stečaja nad tvrtkom Pevec i gotovo dvije i pol godine otkako je stečaj uspješno zaključen i ova tvrtka preregistrirana u dioničko društvo u vlasništvu više od 700 dobavljača, odnosno bivših vjerovnika, banaka i države, Pevec je ponovo u fokusu javnosti. Ovaj put po dobru, jer riječ je o otvaranju novih prodajnih centara i zapošljavanju. Riječ je o ugovoru s Agrokorom o zakupu šest lokacija Getroa, a jedan je prošloga tjedna otvoren i u Rijeci, gdje je zaposleno gotovo 50 radnika. Nekad stečajni upravitelj Peveca, a danas predsjednik uprave ove tvrtke Darko Šket tako je postao najpoznatiji stečajni upravitelj u Hrvatskoj.
Malo ste osvjetlali obraz stečajnih upravitelja, koji ne kotiraju baš dobro u hrvatskoj javnosti.
– Rekli su mi već to, ali ne bih previše o tome.
Pa nemojte previše, recite nešto.
– Pa tridesetak godina sam stečajni upravitelj, od 1990. Ali, bilo je prekida između. Odradio sam tridesetak većih stečajeva.
Uspješno?
– Uglavnom uspješno, ako pod uspjehom mislite da se nastavilo poslovanje i proizvodnja, da tvrtke nisu likvidirane. Ljudi možda malo preuveličavaju očekivanja od stečajnog postupka. Stečaj je zapravo generalna ovrha, cilj je namirenje vjerovnika, a ne opstanak poduzeća.
U Americi je obrnuto.
– Mi smo preuzeli njemački zakon, gdje bi cilj stečaja trebao biti namirenje vjerovnika, a u Hrvatskoj se to pretvorilo u suprotnost jer su se stečajevi prekasno pokretali i u većini njih više nije bilo mogućnosti nastavka proizvodnje jer nije bilo ni imovine, ni kadrova, ni tržišne aktivnosti.
Što mislite o predstečajnim nagodbama?
– Predstečajne nagodbe su možda bile dobro zamišljene, ali u samoj izvedbi se vidi da sam zakon i izvedbe zakona nisu dovoljno konkretne, prije svega nisu odgovarale stvarnim uvjetima koje vladaju na hrvatskoj sceni, ali izmjenom stečajnog zakona koja je prošlog tjedna usvojena na Vladi, predsječajne nagodbe vraćaju se na trgovačke sudove.
To je bolje rješenje?
– Po meni je to bolje rješenje, jer ipak trgovački sud ima veću mogućnost kontrole nad postupkom stečaja ili predstečajnog postupka, barem po mom iskustvu. Naravno da ima i drugih strana priče, kad stečajevi traju predugo, pa se rade malverzacije, ali to su već situacije koje su ekstremne.
Opširnije u tiskanom izdanju Novog lista…
