U Istri se, prema procjenama, teran uzgaja na ukupno 400 hektara vinograda, godišnja proizvodnja terana iznosi oko 3.200 hektolitara odnosno oko 400.000 boca. Od toga se vrlo mali dio izvozi, tek oko 13.000 boca godišnje, ali mnogi su proizvođači planirali veće iskorake u osvajanju europskih tržišta teranom nakon stupanja Hrvatske u EU. Ako računamo da je prosječna cijena butilje terana oko 8 eura, zabrana izvoza u EU izazvat će našim vinarima štetu od stotinjak tisuća eura s obzirom na dosad izvožene količine; ali zabrana prodaje terana u Hrvatskoj mogla bi izazvati ukupnu godišnju štetu proizvođačima terana u iznosu od 3,2 milijuna eura. (D. Ši.)

»Ministarstvo poljoprivrede razmotrit će sve mogućnosti koje su na raspolaganju te poduzeti sve što je potrebno da bi se zaštitila proizvodnja vina«, odgovorili su jučer iz Ministarstva na naš upit hoće li se Hrvatska, ako ne uspije postići dogovor sa Slovenijom oko terana, obratiti Sudu EU-a. Taj je sud već odlučivao o »vinskim« sporovima, primjerice, između Mađarske i Italije oko vina pod nazivom tokaj, presudivši u tom slučaju u korist tuženika, Mađarske, koja je dobila pravo da jedina koristi taj naziv za svoje vino.

Nema drugog izbora

Pitanje je, stoga, može li se Hrvatska nadati uspjehu eventualnog sudskog spora, no naš sugovornik iz gospodarskih krugova ističe da »možda nećemo imati drugog izbora«, nego se pouzdati u europski sud. Pritom, očito, Slovenija na svojoj strani ima Europsku komisiju. Glasnogovornik Komisije zadužen za poljoprivredu i ruralni razvoj Roger Waite u ponedjeljak je poručio da je teran oznakom izvornosti »priznat kao slovensko vino«, da na to »nije bilo prigovora s hrvatske strane kada je registriran« te da to pitanje nije pokriveno hrvatskim pristupnim ugovorom. Europski izvori, pak, napominju da je zadovoljavajuće rješenje za teran moguće naći jedino uz suglasnost Slovenije, primjerice, da se dogovori da se u Hrvatskoj, umjesto »teran«, koristi neki sličan naziv.

U Ministarstvu poljoprivrede smatraju da je Hrvatska, u vrijeme pregovora s Europskom unijom, trebala pokušati naći način da uloži prigovor na uvrštavanje slovenskog terana u europsku bazu zaštićenih oznaka izvornosti.

Doduše, ako je suditi prema materijalima koji su novinari dobili na prošlotjednoj konferenciji ministra Tihomira Jakovine, manevarski prostor bio je sužen. Stara europska uredba koja je regulirala ovo pitanje nije navodila mogućnost prigovora, a kasnije, kada je na snagu stupila nova uredba, dotad zaštićeni nazivi automatizmom su priznati.

Nove konzultacije

Unatoč svemu, naši sugovornici upoznati s problematikom zaštite vina u EU smatraju da ne treba odustati od dodatnih konzultacija s Komisijom, koje je ministar Jakovina ovoga tjedna i najavio. Hrvatska, napominju, na svojoj strani ima nekoliko argumenata, primjerice, činjenicu da je teran sorta, a ime sorte prema novim pravilima EU-a nije moguće zaštiti te da Hrvatska, kao i Italija, na popisu sorti Međunarodne organizacije za vinogradarstvo i vino ima uvršten teran. Nakon neuspješnog razgovora sa slovenskom stranom, Ministarstvo poljoprivrede pokušat će oko terana sklopiti dogovor s Italijom. No, još ne žele otkrivati kad će se sastati s talijanskim kolegama. »Javnost će na vrijeme biti obaviještena o konzultacijama kada do njih dođe«, kazali su nam u Ministarstvu.