Kandidatska nasrtljivost najčešći je oblik kršenja izborne šutnje, odnosno zabrane izborne promidžbe
ZAGREB Izborna šutnja koja će potrajati do nedjelje u 19 sati vjerojatno će i u drugom krugu lokalnih izbora biti obilježena nasrtljivošću kandidata na birače. Kandidatska nasrtljivost najčešći je oblik kršenja izborne šutnje, odnosno zabrane izborne promidžbe. Birači mogu očekivati sve ono čemu su pojedini među njima bili izloženi u prvom krugu prije dva tjedna. Dakle, birači mogu očekivati da im kandidati šalju sms-ove kao što su u prvom krugu dobili birači u primjerice Zagrebu, Đakovu, Novskoj, Osijeku, Ladimirevcima, Splitu, Puli i drugdje.
Birači mogu očekivati i da im kandidati pošalju e-mail što su u prvom krugu iskusili birači u Zagrebu, Velikoj Gorici i Splitu. Može ih se nazvati telefonom, što je na temelju iskustva prvoga kruga, praksa raširenija u kontinentalnom dijelu Hrvatske i nagovarati ih da izađu na biralište, a tom prilikom može im se, kao što je činjeno primjerice u Zagrebu, ponuditi i prijevoz automobilom do biračkog mjesta. Pojedini kandidati ni na izborni dan ne odustaju od dijeljenja letaka ili lijepljenja plakata.
No, to nije sve. Birači mogu biti maltretirani i na samom biralištu. Poneki član biračkog odbora (rijetki, srećom) smatraju da birača trebaju uputiti kome da daju svoj glas, a pojedini kandidati, posebno u manjim sredinama, smatraju da je primjereno stajati ispred biračkog mjesta i agitirati. U drugom izbornom krugu barem aktivisti Građanske inicijative »U ime obitelji« neće prikupljati potpise za svoju inicijativu neprimjereno blizu biračkih mjesta.
Državno izborno povjerenstvo u prvome je izbornom krugu zaprimilo desetak prijava zbog kršenja izborne šutnje i te je su dostavljene nadležnim izbornim povjerenstvima (županijskim, gradskim ili općinskim). No, to ne znači da su tijela za provedbu izbora, a to su izborna povjerenstva, zaprimila samo desetak prijava zbog kršenja izborne šutnje. Većina je takvih slučajeva vjerojatno ipak prijavljena nižim izbornim povjerenstvima, a ne DIP-u. Kršenje izborne šutnje ozbiljan je prekršaj i zaprijećene su velike kazne (za pravnu osobu i do pola milijuna kuna).
Državno izborno povjerenstvo zasad ne raspolaže podacima o tome koliko je prekršajnih postupaka pokrenuto zbog kršenja izborne šutnje (to je u nadležnosti nižih izbornih povjerenstava), a analizu podataka objavit će o okončanju drugog kruga glasovanja na lokalnim izborima. Prvi krug lokalnih izbora prije dva tjedna obilježen je i dosad možda najtežim kršenjem izborne šutnje, odnosno HTV-ovom objavom izlaznih anketa pet minuta prije zatvaranja birališta.
Praksa izborne šutnje u posljednje vrijeme, instituta kojeg svakako treba mijenjati, pokazuje da u vrijeme izborne šutnje mediji ne smiju objavljivati ništa o izborima, a često su zbunjeni i po pitanju toga što o politici uopće smiju objavljivati, a sami kandidati posvećuju se nasrtanju i maltretiranju birača.
