Za stručnjaka za međunarodnu sigurnost i sociologiju terorizma Mirka Bilandžića s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu nema dileme da je, bez obzira na tvrdnju američke administracije kako nema naznaka da su na taktičkoj razini teroristički napadi izvršeni u petak bili koordinirani, riječ o istoj platformi. Sjedinjenim Državama taktička nekoordiniranost na neki način odgovara, smatra Bilandžić, jer zahvaljujući tome napad izvršen u Francuskoj mogu prikazati kao izolirani slučaj.

Ciljevi su pažljivo birani – a to su šijiti, Sjedinjene Američke Države, odnosno američka tvornica, Francuska i Tunis, a tim je napadima Islamska država odlučila obilježiti godinu dana od svoje munjevite ofenzive i prodora iz Sirije u Irak i proglašenje kalifata.

– Takav napad im treba kako bi se vratili na pijedestal. Kada je riječ o Islamskoj državi nema više Blitzkriega. Minimalno što se može reći jest da više ne napreduju, a ja mislim da u posljednje vrijeme gube, kazao nam je Bilandžić.

Upozorio je da su napade izveli domaći islamisti, dakle ljudi iz Francuske, Tunisa, Kuvajta.

– To nisu vukovi samotnjaci. To su pojedinci koji su islamističkom regrutnom modelu ne moraju biti dio formalne strukture. Riječ je o takozvanim negrupnim grupacijama, rekao je Bilandžić. U takvim slučajevima u napadu često sudjeluje jedan izvršitelj i jedan logističar, a ustvrdio je da je za napade izvršene u petak potrebna nemala razina kreativnosti koja se očitovala primjerice u skrivanju oružja u suncobran u slučaju napada u Tunisu.

Cilj u Francuskoj je napadnut, smatra Bilandžić, zato što je Francuska moćna sastavnica u antiterorističkom kompleksu koja je svoju poziciju dodatno pojačala nakon siječanjskog napada na Charlie Hebdo. Napadom na tvornicu nadomak Lyonu Islamska je država htjela poručiti da francuska država unatoč svim svojim naporima nije uspjela u temeljnoj nakani zaštite od terorističkih napada.

Tunis je napadnut zbog niza razloga. U njemu su zapadni turisti, dakle za Islamsku državu raskalašeni ljudi koji truju sveto tlo. Tunis je simbolički važan jer je u toj državi 2011. godine započelo arapsko proljeće. Od svih država zahvaćenih arapskim proljećem Tunis je najstabilniji, na vlasti su bili islamisti i to na temelju rezultata izbora, a trenutačna je vlada sekularna iako u njoj sudjeluju i umjereni islamisti. Za tu je sjevernoafričku državu važan i prihod od turizma. Napad na turistička središta, a i u napadu na muzej Bardo u ožujku od 22 žrtve 21 je bila turist, imaju svrhu potkopati ekonomiju države, a time Islamska država želi pokazati da je vlast nesposobna kada je riječ o ekonomiji. U Kuvajtu šijiti čine trećinu stanovništva, navodi Bilandžić, a iako je riječ o stabilnoj državi cilj je Islamske države destabilizirati ju i u tome su vođeni logikom »ako je bilo moguće destabilizirati Jemen, također državu s brojnom šijitskom zajednicom, zašto ne bi bilo moguće destabilizirati Kuvajt«.

Što se, pak, tiče Hrvatske i stanja sigurnosti Bilandžić smatra da Hrvatska nije cilj, ali da hrvatske vlasti rade pametno i suptilno te da je razina sigurnosti vrlo inteligentno podignuta. Radi se primjereno, a treba šutjeti i raditi, zaključio je Bilandžić.