„Pacijent u fokusu zdravstvenog sustava vidljiv je i u reformskom iskoraku upućivanja Nacrta odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe u javno savjetovanje, koje će trajati do 15. ožujka 2024. godine.

Novom Mrežom javne zdravstvene službe, kojom se organizacijski uređuje područje primarne zdravstvene zaštite, javnog zdravstva, izvanbolničke specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite i bolničkih zdravstvenih ustanova, okrećemo se istinskim zdravstvenim potrebama naših pacijenta u svakom dijelu Hrvatske“, izjavio je ministar zdravstva izv. prof. dr. sc. Vili Beroš, dr. med.

Nakon što smo u ožujku 2023. godine donijeli zakonske promjene, u listopadu iste godine novi Plan i program mjera zdravstvene zaštite, zatim u studenome novu Mrežu hitne medicine i sanitetskog prijevoza, koja je pojačana timovima za potrebe brzih brodica hitne pomorske medicinske službe te timovima za hitnu helikoptersku medicinsku službu, sada nova Mreža javne zdravstvene službe predstavlja sljedeću važnu polugu u provedbi reforme zdravstva i postavljanju novih organizacijskih temelja zdravstvenog sustava.

Primarnu razinu zdravstvene zaštite snažno jačamo i proširujemo, te osiguravamo dostupnost zdravstvene zaštite uvođenjem novih organizacijskih modela. Omogućava se rad tima na dvije ili više lokacija te uvodi i pružanje zdravstvenih usluga u mobilnim ambulantama za obiteljsku medicinu, kao i mobilnim ljekarnama.

Zbog starenja populacije i velikog udjela kroničnih nezaraznih bolesti predviđa se mogućnost provođenja fizikalne terapije u domovima zdravlja, sestrinska savjetovališta za kronične nezarazne bolesti, veći broj patronažnih sestara, zdravstvene njege i fizikalne terapije u kući bolesnika te veći broj mobilnih palijativnih timova i palijativnih postelja u stacionarima domova zdravlja, ovisno o potrebama stanovništva na konkretnom području.

S obzirom na sve veće potrebe za unaprjeđenjem i zaštitom mentalnog zdravlja, te povećanja razvojnih jezičnih poremećaja, na primarnoj razini predviđene su i djelatnosti psihologije, i logopedije i radne terapije u domovima zdravlja te mobilnih psihijatrijskih timova i dispanzera za mentalno zdravlje i ranu intervenciju.

Novom Mrežom su stvoreni i preduvjeti za smanjenje broja opredijeljenih osiguranih osoba po timu, preduvjeti za unaprjeđenje kvalitete rada i reorganizaciju administrativnih poslova.

Promjene u bolničkim kapacitetima prate suvremene modele liječenja poput jednodnevne kirurgije i dnevnih bolnica te je donošenje nove Mreže preduvjet za daljnje promjene u bolničkom sustavu, a to je nova kategorizacija bolnica i formiranje centara izvrsnosti. Stoga je u bolničkim zdravstvenim ustanovama planirano smanjenje broja akutnih stacionarnih kapaciteta, a povećanje broja stolaca odnosno postelja dnevnih bolnica i bolničkih kapaciteta za dugotrajno liječenje i palijativnu skrb za više od 30%.

Plan je povećati palijativne kapacitete, primjerice u OB Bjelovar sa 6 na 50, Koprivnici s 5 na 30, a u OB Pula s 5 na 15 dok će se primjerice, broj akutnih kreveta smanjiti u KBC-u Rijeka za 8%, u varaždinskoj bolnici za 11%, a u vinkovačkoj bolnici za 12%. Svemu tome se pristupilo u suradnji sa samom zdravstvenom ustanovom i u skladu sa stvarnim potrebama.

Organizacijske promjene u sustavu, prate i aktivnosti vezane za ljudske resurse u zdravstvu. Nacionalnim planom specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika osigurane su 882 specijalizacije i 352 uže specijalizacije za doktore medicine na bolničkoj razini, kao i 922 specijalizacije na razini primarne zdravstvene zaštite. Nadalje, organizacijske promjene prate i ulaganja u opremu.

Tako je u bolničkim zdravstvenim ustanovama na raspolaganju više od 1400 medicinskih uređaja koji su proizvedeni 2020. godine ili kasnije od kojih su značajna posljednja, nova ulaganja 8 MR uređaja, 2 PET CT-a kao i povijesna nabavka 21 linearnih akceleratora vrijednosti 55,4 milijuna eura.

„No, preduvjet za daljnje strukturne i organizacijske promjene u zdravstvenom sustavu, posebno u bolnicama jest upravo donošenje nove Mreže javne zdravstvene zaštite. Ona će omogućiti i unaprjeđenje organizacije bolničkih radilišta poput uvođenja novih modela rada kao što je dvosmjenski rad.

Ovakav način rada, u KBC-u Sestre milosrdnice pokazao se korisnim i pacijentima i djelatnicima. Pacijentima pruža sve potrebne usluge, ne samo ujutro već i u poslijepodnevnim satima, a djelatnicima se omogućuje novi koncept rada s naglaskom na redovno radno vrijeme bez suvišnih prekovremenih sati.

Stoga je nova Mreža organizacijski temelj za postizanje optimalne učinkovitosti svih resursa i usmjerenosti na ishode liječenja, daljnjeg smanjivanja listi čekanja što je sve pokazatelj jasne orijentiranosti ove Vlade prema osnaživanju javnog zdravstvenog sustava i zdravlja naših pacijenata“, zaključio je ministar zdravstva izv. prof. dr. sc. Vili Beroš, dr. med.