Ne samo da se nizom nacionalističkih i šovinističkih incidenata u posljednje vrijeme Hrvatska osramotila pred Europom i cijelim svijetom, već je time dala priliku i drugima da je sramote i optužuju. Tako je Srbija ovih dana stranim zemljama uputila non-paper o, kako su to definirali u Beogradu, govoru mržnje i kampanji protiv Srba i Srbije u Hrvatskoj.

U non-paperu – a riječ je o neslužbenom diplomatskom dokumentu kojim se iznosi neki prijedlog ili pokreće neko pitanje, ali se onaj koji ga izdaje ne želi s njim formalno identificirati – Srbija upozorava strane vlade da učestalost i broj protusrpskih incidenata – od napada na srpsku imovinu, preko kampanje protiv ćirilice i antisrpskih poruka i grafita do napada na srpska diplomatska predstavništva – predstavljaju razlog za »ozbiljnu zabrinutost«.

Poznati incidenti

Između njih su hrvatskoj javnosti dobro poznati incidenti koji se uglavnom odnose na razbijanje ćiriličnih ploča u Vukovaru i drugim gradovima, grafit »Srbe na vrbe« što je u rujnu osvanuo na pravoslavnoj crkvi u Dubrovniku, kao i incident u kojem je nedavno oštećena ploča i prozor srpskog generalnog konzulata u Rijeci. No non-paper spominje i manje poznat događaj u kojem je, kako se navodi, 6. studenoga na zagrebačkom središnjem trgu osvanuo poster pod nazivom »Srpsko obiteljsko stablo«, a na kojem je prikazano drvo na čijim su granama visila ljudska tijela.

Svi ti incidenti, kao i oni drugi, za koje se kaže da nisu dokumentirani, imaju za cilj stvaranje straha među Srbima u Hrvatskoj, poticanje njihovog iseljavanja, kao i sprečavanje povratka skoro 50 tisuća Srba koliko ih je u Srbiji s izbjegličkim statusom.

»Poduka« Hrvatskoj

Očekujući da će protusrpska kampanja u Hrvatskoj biti zaustavljena, a prava Srba usklađena sa zakonima i međunarodnim standardima, Srbija ovu situaciju koristi i kako bi podučila Hrvatsku da »manifestacije netolerancije« i »govor mržnje« protiv Srba u Hrvatskoj nisu u skladu s razvojem dobrosusjedskih odnosa, manjinskih prava, ali i »temeljnih vrijednosti Europske unije«.

Beograd također upozorava i na potrebu povratka srpskih izbjeglica u Hrvatsku, povrat i obnovu njihove »uništene imovine«, retroaktivnu isplatu mirovina, utvrđivanje sudbine nestalih i ubijenih Srba i kažnjavanje počinitelja, naročito za djela iz Bljeska i Oluje, uz poseban naglasak na Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina.

U non-paperu se precizno navodi koliko gradova i općina u Hrvatskoj, s obzirom na sastav stanovništva, ima pravo na ćirilicu (dva grada, Vukovar i Vrbovsko, te 21 općina), kao i pravo na razmjernu zastupljenost u lokalnoj administraciji, sudstvu i policiji. »Nažalost, i 11 godina nakon usvajanja Ustavnog zakona, ta prava provedena su u veoma malom postotku«, zaključuje se u non-paperu čije će ocjene, a pogotovo konstatacija o mlakoj reakciji vlasti na incidente, sigurno dodatno zakomplicirati ionako napete odnose između dviju država.