Savjest i potreba za njenim svakodnevnim korištenjem bio je glavni motiv papina govora u Hrvatskom narodnom kazalištu
Pitanje savjesti, to je bila središnja tema obraćanja pape Bendikta XVI osobama iz hrvatskog javnog života, znanosti, politike , obrazovanja, gospodarstva, sporta te predstavnicima vjerskih zajednica i diplomatskog zbora u Hrvatskom narodnom kazalištu. Bendikt XVI poručio je pred oko 700 okupljenih da je savjest temelj slobodnog i pravednog društva, te da o savjesti, tom “kritičkom čimbeniku”, dobrim dijelom ovise kvaliteta društvenog i građanskog života, kvaliteta demokracije.
No, upozorio je i na to da krizi zapada nema lijeka i da je Europa osuđena na nazadovanje ukoliko se savjest “ne otkrije kao mjesto slušanja istine i dobra te mjesto odgovornosti prema Bogu ali i ljudima”.
- Ako se savjest prema prevladavajućem modernom shvaćanju ograniči u subjektivan okvir, u koji se smješta religija i moral, onda krizi zapada nema lijeka, a Europa je osuđena na nazadovanje. Ako se naprotiv savjest otkrije kao mjesto slušanja istine i dobra, mjesto odgovornosti pred Bogom i braćom ljudima, što je protiv svake diktature, onda ima nade za budućnost, kazao Papa.
Hrvatska dio Europe
I sam je istaknuo kako je pitanje savjesti središnja tema njegova promišljanja, tema koja je zajednička i ključna različitim područjima u kojima djeluju osobe iz javnog života što im se obraćao, ali je savjest i temelj slobodnog i pravednog društva, kako na nacionalnoj tako i na nadnacionalnoj razini.
Pojasnio je da pri tome misli na Europu “čija je Hrvatska oduvijek sastavnica na povjesno-kulturnom planu, a to će doskora biti i na političko-institucionalnoj razini”. Papa je istaknuo važnost priznavanja dostignuća modernog doba: ljudska prava, slobode znanosti, sloboda savjesti.
– Valja priznati i razvijati velika dostignuća modernog doba to jest priznavanje i jamstvo slobode savjesti, ljudskih prava, slobode znanosti i time i slobodnog društva , ali pri tome zadržati otvorenima razum i slobodu prema prema njihovom nadnaravnom temelju, kako bi se izbjeglo to da se ta dostignuća samoizbrišu, kao što nerijetko na žalost možemo ustvrditi, pozvao je Bendikt XVI.
Savjest i opće dobro
Savjest je, govorio je u HNK-a Sveti otac, glavni čimbenik za kulturnu izgradnju i za promicanje općeg dobra, a Crkva oblikovanjem savjesti daje društvu svoj dragocijen doprinos. Taj se doprinos, podsjetio je Bendikt XVI, počinje oblikovati u obitelji, a učvršćuje u u župi, gdje se djeca i mladi uče produbljivanju Svetog pisma, koje je veliki kodeks europske kulture.
– Istodobno uče o smislu zajednice, utemljene na daru, a ne na gospodarskom intersu ili na ideologiji, nego na ljubavi koja je glavna pokretačka sila istinskog razvoja svake osobe i cijelog čovječanstva.
Ta se logika besplatno naučena u djetinjstvu i mladosti, potom živi u svakom okviru, u igri sportu, u međusobnim odnosima, umjetnosti, u dragovoljnom služenju siromašnima i patnicima, kazao je Papa.
Uvjeren je da se ta, jednom usađenalogika, može primjenjivati u područjima politike i ekonomija, tako da jednan polis – grad, odnosno jedan zajednica bude ugodana i gostoljubiva, da ne bude prazan , lažno neutralan, nego bogat ljudskim sadžajima, s izrazitom etičkom crtom.
Papa je pozvao i na to da se spominju kršćanski začeci brojnih kulturnih i znanstvenih ustanova, jer ti korijeni, ako se pomno ičitavaju, i danas mogu nadahnjivati. - Ključno je otkriti snagu nekog događaja, nastajanja nekog sveučilišta ili kulturnog pokreta ili neke bolnice. Valja shvatiti kako je i zašto do toga došlo, kako bi se i danas vrednovala ta snaga.
U temelju svega su muškarac i žena, dakle osobe – savjesti, vođene snagom istine i dobra, rekao je Benedikt XVI.
