BDP je u prvom tromjesečnu ove godine pao 1,3 posto i to je već drugi uzastopni kvartal u kojima BDP pada. Građane je pozvao na strpljivost dok Vlada pokušava provesti promjene
Pad bruto domaćeg proizvoda u prvom tromjesečju ove godine iznosi 1,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, objavio je Državni zavod za statistiku. S obzirom da je u četvrtom lanjskom tromjesečju BDP pao 0,4 posto, daljnji pad gospodarstva na početku ove godine znači da je ponovno utonulo u recesiju, koja se definira kao pad BDP-a dva kvartala zaredom.
Premijer Zoran Milanović komentirao je na kraju današnje sjednice ovaj podatak te kazao da je sada, nakon dva uzastopna kvartala u kojima BDP pada, Hrvatska u recesiji te da je slično stanje u najvećem dijelu Europe, osim baltičkih zemalja i Slovačke. Da je i Europa u krizi.
Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je gospodarstvo u prva tri mjeseca ove godine palo 2,1 posto. Njihove procjene kretale su se u rasponu od 1,5 do 3 posto. “Manji pad od očekivanja je pozitivno iznenađenje, no vjerujem da su sve kategorije negativno utjecale na BDP, osim osobne potrošnje. Potrošnja je ojačala jer su nakon najava podizanja opće stope PDV-a s 23 na 25 posto građani u prva dva ovogodišnja mjeseca dinamizirali svoje kupnje. Iako je već u ožujku potrošnja oslabila, na tromjesečnoj razini promet u trgovini na malo realno je porastao za 0,5 posto. To je vjerojatno ublažilo pad gospodarskih aktivnosti u prvom tromjesečju“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Poručio je i da se Vlada ne može izvlačiti na javna poduzeća jer ona im je vlasnik i ako te tvrtke nešto ne naprave, kriva je onda Vlada, odnosno vlasnik. Time se Milanović zapravo na određeni način očitovao i na jučerašnje optužbe Slavka Linića koji najveće razloge za pad industrijske proizvodnje od 9,4 posto vidi u smanjenju proizvodnje u Ini i HEP-u.
Prvi potpredsjednik Vlade Radmir Čačić nije optimist ni kad je u pitanju drugo tromjesečje, čak prognozira i gori rezultat.
– Ovih 1,3 posto nastavak je negativnog vala koji se prenio u prvo tromjesečje iz prošle godine. Loše je da tu neće stati, jer u drugom tromjesečju nema nikakvih ozbiljnih pomaka, realnih projekata koji bi mogli povući naprijed, a u prvom je kvartalu barem potrošnja bila malo veća.
Pozitivne pomake Čačić očekuje od turističke sezone, a u jesen bi se morali popraviti i pokazatelji o ulaganjima, dok će tek posljednji kvartal pokazati je li se uistinu u Hrvatskoj “nešto počelo micati naprijed”.
Na pitanje može li Hrvatska ostvariti rast od 0,8 posto Čačić je odgovorio da je to cilj, ali je dodao i da uvijek treba postaviti veći cilj. Što se tiče toga je li Hrvatska ovim dodirnula dno, Čačić kaže da se to dogodilo u travnju kada je broj nezaposlenih bio najveći pa će podaci za travanj sljedeće godine biti najbolji pokazatelj je li bilo pomaka.
– Likvidnost se popravlja, ali ne dovoljno i treba jako puno učiniti da se to događa brže, a to podrazumijeva rezove, čišćenje protfelja. Očekuju nas ogromni troškovi u brodogradnji, Uopće nisam pesimist, mislim da smo se u stanju nositi s tim problemima, ali nisam zadovoljan s brzinom kojom se pojedine stvari događuju, kazao je Čačić i krivce pronašao u medijima , državi, politici poduzetnicima, jer je u Hrvatskoj stvorena klima depresije i defanzive.
– Sporo se reorganiziraju javne tvrtke, nema projekata, a svi su prije provođenja nekog rješenje spremni stvoriti tri problema. Naš način mišljenja postao je: sve učini, da ne učiniš ništa. Ne daj Bože da kažeš da ćeš nešto učiniti jer samom tom činjenicom si već kriv, rekao je Čačić. Objašnjava da ljudi nisu naučeni preuzimati odgovornost, pa se sve odluke moraju donijeti premijer ili ministri. Čačić najavljuje stotine malih projekta, za velike tek treba odraditi pripreme, a posebno je istaknuo gradnju Plomina III, projekta vrijednog 800 milijuna eura, za koji će Vlada tražiti strateškog partnera.
Ministar financija Slavko Linić vjeruje kako Hrvatska još uvijek do kraja godine može uhvatiti rast od 0,8 posto. Recesiju u Hrvatskoj po njemu nije uzrokovala kriza u EU , nego domaći strukturni problemi i neodgovorno upravljanje u ekonomiji.
Požalio se ministar na javna poduzeća, makar je premijer nešto ranije rekao da to ne bi trebalo činiti.
– Željeznica se bavi sama sobom i restrukturiranjema, a ne ulaganjem u opremu i obnovu postojećih pruga. Isto je i kod Hrvatskih voda. Previše se vremena gubi u pripreme promjene, radne dogovore, pripremu projekata i očito je da j potreban naglasak početak radova, istaknuo je Linić. Na pitanje zašto Vlada ne smijeni čelne ljude u javnim poduzećima ako se sve presporo događa, linić je odgovorio da bi se tako samo gubilo vrijeme, ali je ljudima koji vode javne tvrtke poručio da padu BDP-a trebaju razmišljati kao o svojoj odgovornosti s obzirom da o njihovoj aktivnosti ovisi sudbina građana Hrvatske.