
Snimio Vedran KARUZA / NL arhiva
Godišnje kroz naš dio Jadrana prođe u prosjeku 4.000 tankera. Oni, prema podacima EK-a i Joint Research centra za razdoblje od 1999. do 2002. godine, u Jadranu u prosjeku naprave 250 izljeva nafte godišnje
Puljanka Barbara Dorić, predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike, posljednjih je mjeseci neprekidno u javnom fokusu. Raspisivanje međunarodnog natječaja za istraživanje plina i nafte u Jadranu te dodjela koncesija zainteresiranim ulagačima, pobudili su velik javni interes, kao i recentna »pobuna« estradnih umjetnika i ekoloških aktivista zbog toga.
Kako komentirate najnovije kritike protiv »bušenja Jadrana« koje su krenule kada su dozvole međunarodnim konzorcijima već izdane, ali i kad su se izbori približili?
Intenzivan rad
Vađenje plina iz podmorja u nas traje već nekoliko desetljeća?
– U Hrvatskoj se, u Jadranu, plin istražuje i proizvodi više od 40 godina. Mi već dvije godine intenzivno radimo na ovom projektu. Novi koncept istraživanja i eksploatacije ugljikovodika postavili smo na način da osigura značajne koristi s aspekta naknada za državu, što ranije nije bio slučaj. Podigli smo kriterije zaštite okoliša i sigurnosti na najvišu razinu upravo da niti u jednom trenutku ove aktivnosti ne bi imale negativnog utjecaja, kako na okoliš, tako i na bilo koju drugu gospodarsku granu. Panika se diže na način da se stvara percepcija uništenja našeg mora, pa mi već sada imamo ozbiljna zagađenja mora i brojne rizike oko kojih nitko ne diže paniku.
Imate li primjer koji to potvrđuje?
Sigurnosni standardi
– Italija ima oko 118 plinskih platformi i 38 naftnih bušotina, s time da oni naftu proizvode u svom dijelu Jadrana od 1975. godine. U skladu s novom EU direktivom o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, sva stara, odnosno postojeća postrojenja u europskim morima imaju rok prilagodbe i usklađivanja s novim standardima sigurnosti i zaštite okoliša do srpnja 2018. godine. Ali neovisno o tome, tu je bitno napomenuti da naše platforme u okolici Istre koriste besprijekorne sigurnosne standarde i konstantno se usklađuju s novim pravilima i tehnologijama, a to je vjerojatno slučaj i u Italiji.
– Nisam u poziciji da odlučujem o tome. Ja sam operativno tijelo koje vodi ovaj projekt u skladu s našim zakonima i odlukama Vlade. Ukoliko me pitate moje profesionalno i osobno mišljenje kao pojedinca, odnosno građanina Republike Hrvatske, onda je odgovor ne. Na ovim prostorima se nafta i plin proizvode desetljećima, to je kao da odlučujemo o tome hoćemo li odlučivati o proizvodnji gnojiva, preradi nafte u rafinerijama ili primjerice gradnji brodova u našim brodogradilištima.
Koliko su plinske platforme Ivana udaljene od istarskog kopna i je li na njima zabilježen bilo kakav ekološki incident?
– Nikada nije zabilježen niti jedan ekološki incident. Ivana je udaljena oko 38 kilometara od istarskog kopna.