Ministar obrane Mario Banožić u razgovoru za naš list govori o političkoj situaciji nastaloj nakon najnovijeg sukoba između Vlade i predsjednika Republike Zorana Milanovića vezano za Oružane snage Republike Hrvatske.

Čak ni predsjednik Milanović ni njegov Ured ne spore da je vaša odluka bila zakonita. Ali unutar Zakona bi bilo i da je Burčul ostao dva i pol mjeseca na dužnosti zapovjednika PzB-a, a potom i dalje u sustavu. Zbog čega ste ipak odlučili umiroviti ga?

– Moja odluka je zakonita. Predsjednik Milanović je protivno Ustavu i Zakonu o obrani donio odluku o produljenju imenovanja brigadiru Elvisu Burčulu zapovjednikom Počasno-zaštitne bojne do 31. prosinca 2021. Istodobno načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske admiral Robert Hranj stavio je brigadira Elvisa Burčula na raspolaganje toga istoga dana kada je predsjednik Milanović donio svoju odluku. Zakonodavac je uredio da potrebe službe određuje ministar obrane. Jedina odluka koja je mogla biti po slovu zakona je odluka o prestanku djelatne vojne službe s ostvarivanjem prava na starosnu mirovinu sukladno zakonu.

U političkim se kuloarima spominju nekakve vaše zamjerke oko osobnosti brigadira Burčula. Je li to točno?

– To je netočno. S brigadirom sam imao profesionalan i korektan odnos kao što to imam i s drugim vojnim zapovjednicima i pripadnicima Hrvatske vojske koji svoj posao moraju obavljati profesionalno i po načelima koja su propisana zakonom.

Razmjena stavova

Zbog čega naprosto, zbog mira u kući, niste pristali da brigadir Burčul ostane, tim više što je iz angažmana ljudi iz predsjednikovog Ureda bilo jasno da jako inzistiraju da brigadir Burčul ostane?

Miroslav Lelas/PIXSELL

– O ovome sam već komunicirao u javnosti. Imenovanje zapovjednika u Hrvatskoj vojsci nije posao koji idete odraditi zbog, kako kažete, mira u kući. Takav pristup je neprihvatljiv jer je riječ na zakonom propisanom i uređenom procesu gdje je bitno voditi računa o interesima Hrvatske vojske i na određenu poziciju postaviti najkompetentnije i najkvalitetnije osobe. Tu se ne može pristajati na nikakve pritiske jer je zakon jasan i treba ga poštovati.

Koje su argumente iznosili u tim razgovorom s vama i drugim dužnosnicima Vlade RH?

– Kao ministru obrane važno mi je da obrambeni sustav funkcionira pa tako i Počasno-zaštitna bojna i da ta postrojba obavlja službu na onakav način kako smo to propisali. Poštujem mišljenje drugih i kao što sam više puta u raznim prigodama istaknuo, ali i nakon neprimjernih izjava predsjednika Milanovića na moj račun, otvoren sam za raspravu i razmjenu stavova. Razlika između Predsjednika Republike Hrvatske i mene je u tome što sam itekako svjestan uloge ministra obrane i što ona znači za Hrvatsku vojsku. S druge strane šaljem određenu poruku hrvatskoj javnosti i hrvatskim vojnicima, posebno mladim ljudima koji su budućnost hrvatskih Oružanih snaga. Na pritiske motivirane isključivo nečijim osobnim interesom i potezima koji su u suprotnosti sa zakonom, kao čelni čovjek obrambenog resora ne pristajem i to ne dozvoljavam u Hrvatskoj vojsci.

Postoji li po vašem mišljenju neki drugi razlog zbog čega predsjednik toliko inzistira na ostanku Burčula osim onih koji su javno izneseni?

– Ovo je pitanje za predsjednika Zorana Milanovića.

Iz Ureda predsjednika kažu da je on osobno razgovarao s vama o brigadiru Burčulu. Jeste li o tom razgovoru izvijestili premijera Andreja Plenkovića?

– Kao što sam već u javnosti i rekao s predsjednikom Milanovićem razgovarao sam o Počasno-zaštitnoj bojnoj na dan kada smo obilježili Dan Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske. Naglašavam da je predsjednik Zoran Milanović veća tada potpisao odluku koja je nezakonita. S druge strane, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković je o tome već javno komunicirao i jasno rekao da se ni dosad nije miješao niti će se miješati u proces imenovanja, promaknuća, razrješenja ili umirovljenja bilo kojeg časnika Hrvatske vojske. S predsjednikom Vlade Plenkovićem razgovaram o temama iz područja obrane koje se odnose na status pripadnika Hrvatske vojske i na daljnje planove opremanja i modernizacije, na čemu ova Vlada predano radi.

Poštovanje Ustava

Spomenuli ste da je ovaj slučaj došao do središnjice NATO-a. Što su vas na samitu o tome pitali kolege ministri zemalja članica?

– S kolegama sam razgovarao o načinu na koji je uređen obrambeni sustav. Razmijenili smo iskustva i zaključili kako nam je zajednički cilj daljnje jačanje i unapređenje naših obrambenih sustava radi nastavka jačanja sposobnosti Sjevernoatlantskog saveza i očuvanja mira i sigurnosti na globalnoj razini.

Ovakvi sukobi oko HV-a, diplomacije i sigurnosnih službi događaju se od 2000. kad su ustavnim promjenama ovlasti u ovim područjima podijeljene između Vlade i predsjednika. Ne bi li trebalo promijeniti Ustav na način da odluke donosi ili Vlada ili predsjednik?

– Svi smo dužni držati se i poštovati Ustav. Nadležnosti državnih tijela u području obrane jasno su propisane krovnim Zakonom o obrani, kao i podjela koja se odnosi na Oružane snage Republike Hrvatske, na uporabu i korištenje Oružanih snaga Republike Hrvatske. Ponavljam, riječ je o Zakonu o obrani koji je Milanovićeva Vlada 2013. godine predložila Hrvatskom saboru i kojeg je Hrvatski sabor donio i koji je i danas na snazi.

Predsjednik je najavio da će ako se slučaj brigadira Burčula ne riješi na njegovo zadovoljstvo, blokirati sve kadrovske odluke u kojima on sudjeluje. Koliko to može otežati normalno funkcioniranje Oružanih snaga?

– Postavljam pitanje što ćemo dobiti s blokiranjem i kako navodite, otežanim funkcioniranjem Oružanih snaga Republike Hrvatske? Je li takvo postupanje u interesu Republike Hrvatske, Hrvatske vojske i njezinih pripadnica i pripadnika? Ovdje ponavljam kako nam je svima u interesu redovito funkcioniranje sustava i da Hrvatska vojska obavlja svoje misije i zadaće u skladu s Ustavom i zakonom. I da i dalje Hrvatska vojska bude ta u koju hrvatski narod i svi naši građani imaju najviše povjerenja. Kadrovska politika i personalno upravljanje u Hrvatskoj vojsci u isključivoj su nadležnosti Ministarstva obrane kao poslodavca kako je to zapisano u zakonu.

Jači nadzor u vojsci

Predsjednik je najavio sazivanje sjednice Vijeća za obranu o stanju u Oružanim snagama. Hoćete li pristati na to?

– Zakon o obrani je uredio i ovo područje. Jasno je propisano na koji način se saziva sjednica Vijeća za obranu.

Miroslav Lelas/PIXSELL

Kakvo je stanje u Oružanim snagama. Nedavno se dogodilo nekoliko samoubojstava, ali i slučajeva uživanja narkotika. Jesu li to pojedinačni slučajevi ili postoji nekakav sistemski problem koji dovodi do ovakvih pojava?

– U Hrvatskoj vojsci nulta je stopa tolerancije na korištenje nedozvoljenih opojnih sredstava. Ističem da će svaki slučaj bez iznimke biti sankcioniran. Slučajevi zlouporabe nedozvoljenih opojnih sredstava i samoubojstva koja su se spominjala u posljednje vrijeme, izolirani su slučajevi. Zbog očuvanja ugleda Hrvatske vojske i svih njezinih pripadnica i pripadnika koji časno služe Republici Hrvatskoj, Ministarstvo obrane i Oružane snage Republike Hrvatske nastavljaju provoditi još jači nadzor i poduzimati mjere u slučajevima zlouporabe droga. To naglašavam i kroz svakodnevne razgovore s Glavnim stožerom Oružanih snaga i zapovjednicima. Hrvatska vojska čvrsti je jamac mira i sigurnosti hrvatske države i u njezinim redovima nalaze se izvrsni ljudi koji jamče sjajnu budućnost naše vojske. Oni koji nose bogato iskustvo iz Domovinskog rata, kao i mladi ljudi i vrhunski sportaši-ugovorni pričuvnici, pokazali su u ovim izazovnim i zahtjevnim vremenima profesionalizam, spremnost i angažiranost pobjedničke Hrvatske vojske 21. stoljeća.

Premijer je nedavno otklonio mogućnost uvođenja obaveznog vojnog roka. Međutim, situacija u našem okruženju se svakim danom dodatno i ozbiljno komplicira. Postoji li mogućnost da se u jednom trenutku ipak počne razmatrati i ova opcija?

– Zakon je tu jasan. Na snazi je odluka o nepozivanju novaka na obvezno služenje vojnog roka od 2008. godine i Zakon o obrani ovo je područje jasno uredio. Danas imamo dragovoljno vojno osposobljavanje i svake se godine prijavi više od tisuću djevojaka i mladića, odnosno veći broj kandidata nego što je potreba popune Hrvatske vojske. To predstavlja dovoljan bazen za novačenje budućih profesionalnih vojnika i za potrebe pričuvnog sastava. Drago mi je vidjeti mlade ljude iz različitih dijelova Hrvatske kako upravo u vojnom pozivu prepoznaju svoj put, ali i sve mogućnosti i perspektivu koje im taj poziv daje.

Pregovori o ugovoru za 12 Rafalea u završnoj fazi

Neki su mediji izvijestili o mogućim problemima s kupnjom francuskih borbenih zrakoplova. Je li to istina?

– Pregovori Hrvatske i Francuske o ugovoru za kupnju 12 aviona Rafalea u završnoj su fazi i ugovor će biti potpisan na vrijeme kako je i planirano. Kao što je Ministarstvo obrane i dosad nabavljalo opremu za neke druge borbene sustave koji se koriste u Hrvatskoj vojsci, tako i za Rafale, radi se o zasebnoj nabavi opreme koja uključuje američke komponente u odgovornosti Ministarstva obrane kao krajnjeg korisnika. O svemu navedenom već se razgovaralo s predstavnicima Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj.