RIJEKA – Uz neizvjesnost koja prati kredite pod moratorijima, a za što banke moraju imati spremne pričuve, te im je HNB do daljnjeg zabranio isplatu dividende, sada banke moraju računati i na potencijalne gubitke po eventualnim tužbama koje će protiv njih pokrenuti klijenti koji su otplaćivali kredite u švicarskim francima. Postavilo se pitanje hoće li banke sve ove troškove preliti na klijente kroz povećanje kamata. Odgovor je da očito neće kroz povećanje kamata, jer su kamatne stope sve niže (s tim da ih na štednju gotovo i nema), međutim, moglo bi se reći da do prelijevanja troškova krize na klijente dolazi putem povećavanja raznih naknada, što je proces koji je počeo još lani, u jeku pandemije, a sada se nastavlja. Posebno je popularno naplaćivati podizanje gotovog novca s računa građana u poslovnicama, što je usluga koju uvodi sve više banaka.

Pravdaju to činjenicom da postoje alternativni kanali, poput bankomata, za podizanje gotovine, i slično. Međutim, ipak je neobično ljude penalizirati za podizanje vlastitog novca, tim više što sada sve više ljudi drži novac na transakcijskim računima. No, mijenjaju se povremeno i druge stavke u šumi bankarskih naknada…

Zagrebačka banka već je otprije naplaćivala podizanje gotovine u poslovnici, a od 1. ožujka ta usluga i poskupljuje. Zaba je naime na svojim web stranicama oglasila promjenu niza naknada. Između ostalog, navodi se u obavijesti banke, od 1. ožujka mijenja se naknada za gotovinske isplate u poslovnici banke s kunskih transakcijskih računa fizičkih osoba s 1,95 kune po nalogu na 3 kune po nalogu. Nadalje, uvodi se nova naknada, a odnosi se, kažu, na gotovinske isplate u poslovnici banke s kunskih transakcijskih računa fizičkih osoba za korisnike i dodatne korisnike paketa usluga u iznosu od 2 kune po nalogu.

Skuplji sefovi

Od naplate naknade, navode dalje u Zabi, izuzete su gotovinske isplate za iznos jednak ili veći od 10.000 kuna i za gotovinske isplate s kunskih transakcijskih računa za zaštićena primanja i račune s ugovorenim skrbnikom. Mijenja se i dio naknada za usluge platnog prometa, a uvedene su i promjene u dijelu naknada za usluge kartičnog poslovanja, npr. podizanje gotovog novca debitnom karticom na bankomatima drugih pružatelja u Hrvatskoj poskupljuje s 2 posto plus 9 kuna od isplaćenog iznosa po transakciji na 2,5 posto plus 9 kuna od isplaćenog iznosa po transakciji. Zamjena kreditne i debitne kartice zbog gubitka/krađe kartice ili drugih dokumenata po računu također poskupljuje, i to s 50 kuna na 60 kuna po kartici, a poskupljuje i usluga korištenja sefova, ovisno o njihovoj zapremini, što je sve detaljno opisano na webu banke. Na naš upit dodatno potvrđuju da se »od 1. ožujka 2021. mijenjaju naknade za dio usluga u dijelu platnog prometa, kartičnog poslovanja i sefova za fizičke osobe. Promjene za dio usluga platnog prometa i kartičnog poslovanja odnose se na plaćanja u korist računa poslovnih subjekata u banci i u korist računa izvan banke (u poslovnicama i online bankarstvom), podizanje gotovine u poslovnicama, plaćanje izravnim terećenjem, podizanje gotovine debitnim karticama na bankomatima drugih banaka i zamjenu kartica. Naknade za vođenje kunskih tekućih računa i žiroračuna nisu se mijenjale od 2019.«, kažu u Zabi. Prilažu tarifu od 1. siječnja, a za uvid u izmjene preporučaju opet svoj web.

Iz Hrvatske poštanske banke su odgovorili da i dalje bez naknade omogućavaju podizanje gotovog novca s transakcijskih računa u poslovnicama (i svojim bankomatima), međutim, od 3. travnja uvode naknadu za podizanje gotovog novca debitnom karticom na EFTPOS uređajima banke u poslovnoj mreži banke i ugovornih partnera: Hrvatske pošte i Fine u iznosu 1,20 posto od vrijednosti transakcije. Kažu da se naknada uvodi s obzirom na troškove sustava poslovne mreže ugovornih partnera. Zaba i HPB su dakle banke koje su u novije vrijeme mijenjale naknade. Prvi veći val poskupljenja zabilježen je lani u listopadu, kada je neke naknade po tekućim računima mijenjala Erste banka, PBZ uveo naknadu za podizanje gotovine u poslovnicama, koju je tada naplaćivala i OTP banka, koja je također tada dizala naknadu za podizanje gotovine po kreditnih karticama na bankomatu itd. O tome je naš list već pisao.

Metoda malih koraka

Na naš jučerašnji upit je li otad bilo još nekih promjena, iz OTP-a su odgovorili niječno. Podizanje gotovine na šalteru u poslovnici kod njih je i dalje 4 kune po transakciji za iznose od 100 kuna do 500.000 kuna, dok je za podizanje iznosa većih od 500.000 kuna naknada banke 100 kuna. U Ersteu su također potvrdili da od listopada nema dodatnih promjena naknada (tada je poskupjelo vođenje tekućih i žiroračuna, op.a). No, Erste banka ne naplaćuje podizanje gotovine u poslovnicama banke i bankomatu, niti to zasad ima u planu za neko buduće razdoblje, potvrdili su. PBZ je također zadnje promjene naknada imao 1. listopada 2020.: tada su za podizanje gotovog novca u iznosu od 100 kuna do 5.000 kuna u poslovnici uveli naknadu od 3 kune. Za podizanje gotovine u poslovnicama u iznosu od 5.000 do 100.000 kuna pak ne naplaćuju naknadu. Upit smo naime poslali samo dijelu većih banaka, a svatko treba obratiti pažnju na tarifu naknada u svakoj banci kojoj se obrati, jer promjena vjerojatno ima.

Kada su promjene naknade u pitanju, riječ je uvijek o »metodi malih koraka«, no isto tako i o zakonu velikih brojeva, jer da banka naknadu za pojedinačni tekući račun poveća samo za jednu kunu, u masi klijenata to donosi ogroman mjesečni prihod. Isto tako, tih je naknada cijela šuma, naplaćuje se transfer gotovine, isplate, uplate, prijenosi po karticama, po računima, podizanje novca; gotovo da i nema usluge koja ne nosi sa sobom i neki manji transakcijski trošak.

Aneli DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ