ZAGREB Ekonomska kriza se produžava, pa građani i poduzeća sve teže podmiruju dugove. Država, banke i veće tvrtke poduzimaju sve opsežnije mjere kako bi naplatile poreze, kredite ili račune. Dok u Hrvatskoj pada broj zaposlenih, nove ljude zapošljavaju ponajprije poreznici i privatne tvrtke kojima je posao utjerivanje dugova. Kadrovski se pojačavaju i odjeli banaka za kontrolu naplate kredita. 

– Naša firma, koja pruža usluge u naplati dugova, sada ima 80 zaposlenih, ali vjerujem da se njihov broj neće smanjivati nego rasti, rekla je jučer Barbara Cerinski, direktorica tvrtke EOS Matrix. Njezini djelatnici telefonom i pismima neprekidno kontaktiraju s dužnicima za račun njihovih vjerovnika, a posla imaju sve više.

Borba za klijenta

Broj hrvatskih građana, kojima je račun blokiran zbog dugova, do kraja prvog tromjesečja u Hrvatskoj se povećao na 212 tisuća, a njihov dug je veći od 13 milijarda kuna. istodobno, dugo oko 73 tisuće blokiranih poduzeća premašuje 42 milijarde kuna, prema podacima Fine.  

Banke već od početka krize proširuju odjele za nadzor naplate i razvijaju »sustave ranog upozorenja«, koji otkrivaju potencijalne dužnike i omogućuju da se problem neplaćanja počne rješavati prije nego što eskalira, rekao je Dubravko-Ante Mlikotić, izvršni direktor sektora upravljanja kreditnim rizicima u Raiffeisen banci. To je potvrdio i Nenad Mećava, direktor poduzetničkog odjela u Zagrebačkoj banci, dodajući da banke imaju više razumijevanja prema neplatišama. 

– Možda se banke prije nisu tako ponašale, ali nama je interesu da klijent nastavi plaćati i da se njegove obveze usklade s mogućnostima otplate, kazao je Mećava na jučerašnjem okruglom stolu »Vjerovnici i dužnici: Kako naplatiti potraživanja«, u organizaciji magazina Banka.

Zbog sve većeg broja dužnika, ponašanje su promijenile i velike tvrtke poput Hrvatskog Telekoma, kojima je nekoć bilo najvažnije građanima prodati svoju uslugu, neovisno o tome hoće li je moći platiti ili neće. Telekomunikacijski operatori u Sloveniji i članicama EU svoje račune u prosjeku naplaćuju za manje od 30 dana, a u Hrvatskoj za to treba oko 60 dana. 

– Stoga HT jača kontrolu naplate potraživanja i razvija sustav za provjeru kreditne sposobnosti kupaca. Iako ne možemo imati podatke kojima raspolažu banke, mi zajedno s kupcima u našim prodavaonicama procjenjujemo kolike su njihove mogućnosti za otplatu onoga što kupe, rekla je Marijana Jurišić, operativna direktorica Sektora za financijske odnose s korisnicima HT-a. Telekomima nije u interesu isključiti dužnika iz mreže, jer će tako izgubiti pretplatnika, kaže Marijana Jurišić. 

Banke popustljivije

Ni bankama nije u interesu da im klijent propade i da mu oduzmu kuću ako ne plaća kredit. Bolje im je da dobiju nešto, nego ništa.

– Mislim da su banke danas popustljivije prema neplatišama zato što kredite ne mogu nadoknaditi kolateralima, nekretninama na kojima imaju hipoteke. Naime, cijene nekretnina su se prepolovile. Tržište nekretnina u Hrvatskoj je mrtvo, smatra Srđan Oreb, generalni direktor Badela 1862. Oreb smatra da će problem naplate kredita biti još veći nego danas, jer se recesija produbljuje.

Samo je država uspjela u prva četiri mjeseca povećati naplatu poreza i drugih prihoda, i to za šest posto, prema podacima Ministarstva financija. Porezi se moraju plaćati, ali ni Porezna uprava ne želi porezne obveznike uništiti, nego im olakšati vraćanje dugova, rekla je Dinka Salmić iz Porezne uprave, napominjući da dužnici mogu obveze podmirivati u ratama. No, mnogi se boje da bi porezni protisak iz Ministarstva financija, iako je  opravdan, mogao prodonijeti gospodarskoj recesiji u Hrvatskoj, jer tvrtke i građani imaju sve manje novca na raspolaganju.

– Prerano je procijeniti je li ta presija u ovom trenutku dobra. Porezi se moraju plaćati, o tome nema govora. No, u Hrvatskoj trenutačno padaju proizvodnja i potrošnja. Tlakovi u cijevima se podižu, a cijevi mogu popucati, upozorava Oreb.