Blagdan Vele Gospe jedan je od onih koji iz njihovih domova »izvlači« najviše ljudi. Posebno kad je riječ o širem riječkom području. S obzirom na to da je Trsatsko svetište jedno od najznačajnijih u ovom dijelu Europe, gostiju sa svih strana ne nedostaje.

Jednako tako dan je to i kao stvoren za izlete, a s obzirom na toplinu i ljepotu kolovoza, posebno ga vole zaljubljenici u vožnju na dva kotača.

I Sabina, omiljena među bajkerima sa šireg područja Kvarnera, ali i mnogo šire – poznato je kako je u slučaju te populacije riječ o jednoj od najdinamičnijih skupina ljudi – tim više što je bila jedna od najdugovječnijih sudionica bezbrojnih susreta i vožnji bajkera.

Vraćala se autocestom iz pravca Rupe prema Rijeci. Motocikl skoro nov, ma tek nešto više od pet tisuća prijeđenih kilometara, u besprijekornom stanju. Baš kao i ona jer kad želiš gospodariti strojevima na dva kotača s opremom i kondicijom nije za se igrati.

I brzina u zoni propisanog, ali unatoč svemu, u predvečerje jednog od najvećih hrvatskih blagdana, na dionici Jurdani – Matulji, oko 400 metara prije čvora Jurdani u smjeru Rijeke dogodila se tragedija.

Sabina i motor su proklizali, došlo do udara u ogradu, a ona crta koja kod bajkera pokazuje izrazito dinamični dodir prostora i vremena naglo je prešla u – ravnu liniju. Koju prati jednolični, iritantni beživotni zvuk. Ton smrti.

Neotuđivi dio nas

– Po ne znam koji put smrt. Naravno da smo u šoku, Sabina je bila neotuđivi dio nas, dio naše cjeline. I umjesto da se veselimo kolovozu koji je unatoč velikim gužvama jedan od najljepših za bajkersku populaciju, morali smo na Drenovu, na posljednji ispraćaj naše drage Sabine.

Shrvani bolom nismo klonuli, nego smo odlučili, i njoj u čast, organizirati protestne akcije. Kako više nikad ne bismo morali tugovati za izgubljenim životima naših prijatelja, zaljubljenika u vožnju na dva kotača.

Sabina je za te vožnje, kao i uvijek kad je sjedala na svoj motocikl, bila besprijekorna, k tome i vrlo iskusna vozačica, stoga tvrdimo, a to ćemo se potruditi i dokazati kako je krivnja za njezinu smrt povezana sa stanjem prometnice i njezine opreme, posebno ograde, rekao nam je vidno potreseni Mladen Stjepan Vitković, jedan od osnivača i ključnih ljudi udruge Karavana za život – bikeri na cesti koja je upravo zbog stanja prometnica, koje je i ključno za predugi niz stradavanja motociklista, osnovana 2019. godine.

Mnogo je zbog njihovih prosvjeda, ali i stručnih studija te sugestija učinjeno pozitivnih pomaka, no, kako smo nažalost opet svjedočili prije nekoliko dana kad je nedaleko Vrsara poginuo 59-godišnji motociklist, kako se čini ne i dovoljno.

U svega nekoliko dana razmaka od Sabinine tragedije, poginula su još dva motociklista što je Karavanu zadnje nedjelje u kolovozu nagnalo na protestnu vožnju od Karlovca do Zagreba uz plaćanje cestarine u – centima.

Okupilo ih se oko dvije stotine – nisu naime htjeli činiti velike probleme na NP-u Lučko, ionako preopterećenom gužvama u ljetnim mjesecima. Ali bikeri su željeli da ih se čuje i vidi upravo iz razloga što se opet povećala smrtnost motocklistica i motociklista na našim prometnicama.

Za što je, kako nam tvrde bikeri, kriv ne njihov »ljudski faktor«, nego tehnički. Stanje kolnika i ograda oko njih. Mada i u tom segmentu presudan je »ljudski faktor«.

– Nije vam u pravilu istina, kao što se to često navodi, pa tako i u medijima, da »motociklist nije prilagodio brzinu uvjetima na cesti«, nego u nečem sasvim drugom što mi definiramo sintagmom »Cesta nije prilagođena uvjetima prometa motociklista«.

A to je, priznat ćete, nešto sasvim drugo i drukčije, čak i dijametralno suprotno onom s čime se zaključuju takve tragedije. Motociklisti ginu, a to je nažalost pokazala i Sabinina smrt, i kad su najispravniji, sugestivan je Vitković.

Kooperativni i uviđavni

Crni niz, premnogo smrti – i jedna jedina je uvijek previše – baš kao što su teški i navodi Karavane koja ističe kako je za većinu smrti vozačica i vozača motocikala uistinu kriv ljudski faktor.

Ali onaj što se nalazi s druge strane, na suprotnoj obali rijeke. Kod ljudi koji se bave konstrukcijom prometnica, njihovoj izgradnji kao i održavanju. Što na sve te navode i protestne akcije kažu u Hrvatskim cestama? Državnoj tvrtki koja gospodari najvećim dijelom hrvatske prometne infrastrukture.

– Prije svega bismo napomenuli kako Hrvatske ceste uz izvođenje radova redovitog i izvanrednog održavanja, kao i izgradnju novih te rekonstrukciju postojećih cesta, kontinuirano provode i mjere dodatnog povećanja sigurnosti svih sudionika u prometu na državnim cestama pa tako i motociklista.

Vezano za mjere koje se ciljano odnose na dodatno povećanje sigurnosti motociklista, dijelimo ih na proaktivne i retroaktivne pri čemu proaktivnim mjerama pokušavamo utjecati na savjesno ponašanje motociklista, prije svega u smislu brzine kretanja, dok se retroaktivne mjere provode kako bi se smanjile posljedice eventualnih prometnih nesreća.

Prihvaćajući zahtjeve motociklista započeli smo s aktivnostima na testiranju novih kombinacija ispune pukotina na državnoj cesti DC43 kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećala hvatljivost materijala kojim se ispunjavaju pukotine.

Nakon dobivenih nalaza s testnih dionica, Hrvatske ceste će prema potrebi izmijeniti tehničke uvjete za sanaciju uzdužnih i poprečnih pukotina, a sve sukladno utvrđenoj opravdanosti temeljem izvršenih testiranja, naglašavaju u HC-u.

Vratimo li se godini razdjelnici, 2019. – u razdoblju od nje do danas, tvrde Hrvatske ceste, izrađena je projektna dokumentacija, provedeni su postupci javne nabave te ugovoreni radovi kojima je postavljeno više od 10.500 metara dodatnih odbojnih ograda za motocikliste.

Na sedam lokacija na državnim cestama DC23, DC25 i DC8 ugrađeni su sustavi za detekciju naleta motociklista na odbojnu ogradu, izvedeno je više od 5 tisuća četvornih metara površina za dodatno povećanja hvatljivosti kolnika tehnologijom bez frezanja te su izvedeni radovi postavljanja dodatne prometne signalizacije kojom se naglašavaju nailasci na oštre zavoje, ograničenja brzine.

– Mi sve to i ne sporimo. Maksimalno smo kooperativni i uviđavni. Sva naša nastojanja su usmjerena u povećanje sigurnosti, nikako ne u destrukciju i nekakav rat s HC-om i Ministarstvom prometa.

Ali, i ponavljam tragedije koje se stalno događaju to na najcrnji mogući način pokazuju, daleko smo od standarda koji prema sigurnosti motociklista ispunjava većina država EU-a – od susjedne Slovenije, Austrije, Njemačke na dalje. Mi se krećemo u dobrom smjeru, no to se čini presporo. Smrtno stradali motociklisti to nam prečesto pokazuju, rezolutan je Vitković.

Mjere iz okruženja

A kad smo kod susjednih država, HC tvrdi da itekako prati mjere koje provode ostale države, posebno one iz okruženja.

– Izrađena je projektna dokumentacija mjera dodatnog povećanja sigurnosti motociklista na državnim cestama DC48, DC64 i DC66 pri čemu su definirane mjere koje su se uspješno primijenile i u Republici Sloveniji, a odnose se na elemente dodatnog vođenja motociklista u zavojima te zaštitu motociklista u slučaju naleta na pojedinačne stupove zaštitnih ograda.

Za navedene mjere, odnosno projektnu dokumentaciju, ishođena je i prethodna suglasnost nadležnog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Provedba postupka javne nabave za predmetne radove predviđena je do kraja 2025. godine.

Provedbi mjera koje smo isticali prethodila je detaljna analiza lokacija i dionica državnih cesta na kojima su se događale prometne nesreće s motociklistima kao i analiza udjela motociklista u volumenu prometnog toka te brzine kretanja motociklista na tim dijelovima državnih cesta.

U tom smislu definirani su prioriteti po kojima se sustavno postupa te su stoga najvećim dijelom mjere dodatnog povećanja sigurnosti motociklista planirane i izvedene na državnoj cesti DC8 pri čemu bismo napomenuli kako se najveći dio radova sufinancirao sredstvima Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa.

Foto Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Isto tako u tijeku je provedba postupka javne nabave za drugu fazu radova na državnoj cesti DC8, a koji se odnose na četiri dalmatinske županije. Realizacijom projekta će biti izvedeno približno 2.000 m dodatnih ograda za motocikliste te se i ovaj projekt sufinancira sredstvima Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa.

Nadalje, gore navedene mjere su izvedene i na prioritetnim lokacijama i dionicama na državnim cestama DC32, DC33, DC66, DC23 i DC25. Napomenuli bismo da je u tijeku i izrada projektne dokumentacije povećanja sigurnosti prometa na državnoj cesti DC29 s posebnim naglaskom na mjere povećanja sigurnosti motociklista.

Također do kraja 2025. godine se planira ugovoriti izrada projektne dokumentacije za definiranje mjera dodatnog povećanja sigurnosti motociklista na državnim cestama DC3, DC32 i DC203 te se planira ugovaranje usluge pregleda lokacija na kojima su se dogodile prometne nesreće s motociklistima, a prilikom čega bi se formirao stručni tim u kojemu bi, među ostalim sudjelovao i revizor cestovne sigurnosti s iskustvom izrade projekata vezanih za sigurnost motociklista ili analiza prometnih nesreća s motociklistima.

Napomenuli bismo kako su predmetni projekti uvršteni u Plan nabave Hrvatskih cesta za 2025. godinu, naglašavaju u HC-u.

Upozoravajuće akcije

– Vjerujem kako su naše upozoravajuće akcije itekako bile viđene te kako se sve na što upozoravamo i s njihove strane doživljava kao sporno. Mi smo, da se razumijemo, oni koji će prvi pokrenuti sankcioniranje svih koji na svojim motociklima voze protupropisno, svjesni smo da postoje stradanja za koje su krivi oni što upravljaju motociklima i protiv takvih se devijacija i sami borimo, no kvaliteta prometnica i njima pripadajuće infrastrukture mora biti bolja i mora to biti – vrlo brzo, zaključio je Vitković, s kojim se slažu i u HC-u.

– U kontinuiranoj smo komunikaciji s motociklističkom zajednicom, posebice radi definiranja potencijalnih lokacija na kojima je potrebno provesti dodatne mjere povećanja sigurnosti motociklista te kako u cilju primjene dokazanih i učinkovitih mjera pratimo međunarodnu stručnu i znanstvenu zajednicu, okončavaju barem za ovaj put priču o sigurnosti prometa, s posebnim naglaskom na motocikliste, u HC-u.ž

Informativna kampanja

Hrvatske ceste kontinuirano provode iRAP (Road assesment programme) analize sigurnosti cesta te je sukladno tome uspješno apliciran i Projekt povećanja sigurnosti prometa na TEM cestama (TEM – transeuropska mreža cesta) kojim su, između ostalog, definirane i ciljane mjere dodatnog povećanja sigurnosti motociklista na državnim cestama DC1, DC8, DC66, DC420 i DC424 pri čemu je predviđeno izvođenje više od 2.600 metara dodatnih ograda za motocikliste.

U tijeku je završna faza postupka javne nabave i ugovaranja navedenih radova koji se planiraju okončati do početka iduće turističke sezone. Realizacija predmetnog projekta je u velikoj mjeri (85 posto) sufinancirana sredstvima Europske unije.

Naglasili bismo kako su Hrvatske ceste tijekom ljetnih mjeseci 2024. godine provele i informativnu kampanju kojom se željelo osvijestiti motocikliste o važnosti poštovanja ograničenja brzine, kao i naglasiti ostalim sudionicima u prometu na prisutnost motociklista na cestama.

U tom smislu na više od 100 lokacija širom Hrvatske postavljeni su billboard plakati, a ponajviše u primorskim županijama gdje je prisutnost motociklista najveća.