Vladajuća stranka, HDZ, ekipira svoj tim na 19. Općem saboru HDZ-a ove subote, a ujedno kreće i u izmjene Ustava kako bi se bolje uredilo referendumsko odlučivanje i participacija građana.

O tome je ovih dana najviše govorio predsjednik kluba HDZ-a u Saboru i potpredsjednik stranke Branko Bačić. On je već niz godina na čelu HDZ-ovog saborskog kluba, za kojeg ističe kako je u ovom mandatu brojniji nego ikad u povijesti, a ujedno je i bivši ministar graditeljstva, prostornog uređenja i zaštite okoliša te nekadašnji državni tajnik u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka. Ujedno je tri puta bio biran za načelnika Općine Blato na Korčuli.

Kvorum odlučivanja

Za HDZ je današnji Opći sabor bitan i zato jer donosi nov stranački program, koji je moderniziran, i to najviše na način veće okrenutosti k zajednici i participaciji građana, a upravo promjena Ustava kojom bi se omogućilo lakše održavanje referenduma jedan je od koraka u tom smjeru, kako ističe.

U sklopu izmjena Ustava i Zakona o Ustavnom sudu, kojima bi se referendum učinio demokratičnijim, kako ste izjavili ovih dana, najvažnije su stavke kvorum odlučivanja, predreferendumska ocjena ustavnosti i niži broj potrebnih potpisa. Možete li objasniti detalje?

– Pristupanje izmjenama Ustava i Ustavnog zakona o ustavnom sudu rezultat je podnormiranog postojećeg zakonskog okvira za provedbu referenduma u Republici Hrvatskoj. Naime, Zakon o referendumu, koji je tijekom rasprave u prvom čitanju u Saboru dobio veliku podršku, ne može, bez prethodnih izmjena Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, u potpunosti ispuniti zahtjeve za uspostavom kvalitetnog referendumskog okvira. Stoga je potrebno kroz izmjenu Ustava uspostaviti kvorum odlučivanja, odnosno broj potrebnih glasova birača za predloženo referendumsko pitanje. Ako bi takvo referendumsko pitanje podrazumijevalo promjenu Ustava ili organskih zakona, a koji se akti u Saboru donose dvotrećinskom ili natpolovičnom većinom svih zastupnika, za usvajanje takvog pitanja potrebna je podrška većine birača izašlih na referendum, pod uvjetom da ona iznosi najmanje trećinu ukupnog broja birača u Hrvatskoj. Za usvajanje ostalih referendumskih pitanja potrebna je podrška većine birača pod uvjetom da ona iznosi najmanje četvrtinu ukupnog broja birača. Ujedno, promjenom Ustava smanjio bi se potreban broj potpisa za pokretanje referenduma s postojećih 10 posto biračkog tijela na 250.000 birača. Nadalje, izmijenili bi i ustavnu odredbu o potrebnoj referendumskoj većini za donošenje odluke o udruživanju Republike Hrvatske s drugim državama. Novopredloženom odredbom propisuje se većina od polovine ukupnog broja birača.

Ocjena ustavnosti

Tu su i izmjene vezane uz Ustavni sud.

Foto Davor Kovačević

– Izmjenom pak Ustavnog zakona o Ustavnom sudu omogućila bi se prethodna ocjena ustavnosti pojedinog referendumskog pitanja. Time bi se prilikom pokretanja referendumske inicijative, a prije samog prikupljanja potpisa, omogućilo zastupnicima, predsjedniku Republike i Vladi da Ustavnom sudu postave pitanje je li takvo referendumsko pitanje u skladu s Ustavom.

To može i najmanje 15 saborskih zastupnika?

– Tako je.

Tako bi se izbjegla i situacija da se s prikupljanjem potpisa građana na štandovima počne prije nego se vidi je li referendumsko pitanje uopće zakonito, odnosno u skladu s Ustavom, kao što je dosad znalo biti, pa i s posljednjom inicijativom Mosta.

– Da, prethodnom ocjenom želimo prevenirati situaciju u kojoj se aktivira velika društvena energija tijekom prikupljanja potpisa i rasprave o sadržaju i svrsi referendumskog pitanja, a tek onda utvrdi njegova neustavnost. No, zadržali bi i postojeću odredbu Ustavnog zakona o Ustavnom sudu prema kojoj Hrvatski sabor može prije donošenja odluke o održavanju referenduma zatražiti je li referendumsko pitanje ustavnopravno dopušteno, ukoliko isto nije zatraženo u predreferendumskom postupku.

Koja su pitanja koja bi ostala van referenduma?

– Prije svega ona koja su u isključivoj nadležnosti Hrvatskog sabora, Vlade i predsjednika Republike, kao i ona čiji sadržaj o prijedlogu promjene nije u skladu s općim načelima i najvišim vrednotama ustavnog poretka Republike Hrvatske.

Zašto ste se baš sada odlučili na ove izmjene?

– O navedenim izmjenama govorio sam još u rujnu prošle godine, kada smo u Saboru raspravljali o Zakona o referendumu u prvom čitanju. Dakle, prijedlog izmjena proizišao je upravo iz te rasprave u kojoj su gotovo svi saborski klubovi podržali izmjene Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, kako bi referendum i njegovu provedbu učinili još dostupnijom i demokratičnijom.

Podrška uz zadršku

U tijeku su pregovori s oporbom oko konsenzusa za te ustavne promjene. Kako oni idu, trebat će ipak više krugova razgovora.

– Tijekom proteklog tjedna održali smo konzultacije s oporbenim klubovima o predloženim izmjenama. Uglavnom je dana načelna podrška predloženim promjenama, uz zadršku dijela oporbenih klubova koji će se očitovati idućih dana po dostavljenim tekstualnim prijedlozima izmjena ovih dvaju akata.

SDP inzistira da se u istom paketu u tekst izmjena ubaci i pravo na pobačaj, odnosno pravo na izbor, vi u HDZ-u ste izričito protiv toga jer želite izmjene fokusirane isključivo na referendum. Što ako pregovori propadnu i ne dobijete dvotrećinsku podršku?

– Ako ne postignemo konsenzus o predloženim izmjenama, nastavit ćemo s donošenjem Zakona o referendumu koji je u drugom čitanju, i on će donekle poboljšati postojeću referendumsku legislativu, ali ne dovoljno dobro kako bi to postigli izmjenom Ustava i Ustavnog zakona. Cilj nam je doista urediti referendumske procedure te referendum učiniti dostupnijim, transparentnijim i otkloniti mogućnosti koje dovode do nepovjerenja u postupanje državnih tijela i Ustavnog suda. Sve druge inicijative koje oporbene političke stranke procjenjuju potrebnim uvrstiti u Ustav i Ustavni zakon možemo raspravljati u nekom drugom postupku, no ovaj put želimo uspostaviti kvalitetan referendumski okvir o čemu u velikoj mjeri djelimo slične stavove.

Slobodni izbori

U subotu se održava i 19. Opći sabor HDZ-a. On je dijelom i izborni, zašto se tek sad ekipira vrh stranke?

– Znate da je ovaj sadašnji sastav Predsjedništva i Središnjeg odbora izabran ranije, u svibnju 2016. godine, i onda je temeljem Statuta bila obveza provedbe cjelokupnih stranačkih izbora do svibnja 2020. godine. No, kako uslijed pandemije nismo mogli održati Opći sabor, ipak smo u ožujku 2020. godine uspjeli provesti izbore samo za čelne stranačke dužnosnike, predsjednika, njegovog zamjenika i četvero potpredsjednika, a koji smo izbor proveli na načelu jedan član – jedan glas, zašto nije trebalo održati Opći sabor. Ostali članovi predsjedništva stranke i cjelokupni sastav Središnjeg odbora, uslijed nemogućnosti održavanja stranačkog Sabora ostao je na dužnosti do danas. U međuvremenu smo proveli stranačke izbore na lokalnoj i županijskoj razini i izabrali izaslanike za Opći sabor HDZ-a, i danas ćemo taj izborni proces privesti kraju. Biramo dakle 10 članova Predsjedništva i 40 članova Nacionalnog odbora. Također, donosimo novi program i izmjene statuta.

Stranka već ima tih deset ljudi koje želi u Predsjedništvo?

Foto Davor Kovačević

– Izbori su slobodni, i može se kandidirati svaki izaslanik koji prikupi propisani broj potpisa.

Ali HDZ ima sustav po kojemu se u Predsjedništvo može uvijek kooptirati dodatne članove, čak jedna petina može biti naknadno kooptirana. A dio pak ulazi po funkcijama, ministri, župani itd. Na taj način predsjednik stranke, sistemski gledajući, uvijek može imati većinu.

– Što se kooptiranja u tijela stranke tiče, takva je statutarna mogućnost od Prvog općeg sabora. Izmjenom Statuta u cilju veće učinkovitosti i uključivost osnažit ćemo format šireg Predsjedništva, kojeg će pored članova Predsjedništva činiti predsjednici županijskih organizacija, ministri i župani.

Snažni i sigurni

Ne očekujete trvenja na subotnjem Općem saboru? Andrej Plenković može biti miran?

– Pozicija HDZ-a u političkom prostoru Hrvatske je snažna i i sigurna. Predsjednik ima potporu članstva, koja je između ostalog uvjerljivo potvrđena na unutarstranačkim izborima, na načelu jedan član jedan glas. HDZ pod njegovim vodstvom u proteklih šest godina dvaput je pobijedilo i na parlamentarnim i lokalnim izborima kao i na izborima za Europski parlament. U šestoj godini mandata svojih dviju vlada HDZ ima snažan i visok rejting na razini od 30 posto podrške birača, s dvoznamenkastom razlikom u odnosu na najbližeg pratitelja SDP. Rezultat je to rada Vlade, čiji se mandati poklapaju s velikim izazovima uvjetovani zdravstvenom i i gospodarskom krizom uslijed pandemije COVID-19, dvaju potresa, ruske agresije na Ukrajinu, velikom energetskom krizom i posljedičnom inflacijom. U takvim uvjetima, premda živimo u državi slobodnog tržišta, Vlada se nije libila posegnuti za državnim intervencionističkim mjerama za spas gospodarstava i očuvanje radnih mjesta. Zahvaljujući tome, i brojnim drugim mjerama te doprinosu naših gospodarstvenika prošlu smo godinu završili s dvocifrenim gospodarskim rastom. Ujedno još u ovoj godini predstoji nam realizacija nekoliko strateških nacionalnih projekata. Dovršetak Pelješkog mosta, ulazak u Schengen i eurozonu. U takvom ozračju dočekujemo današnji 19. Opći Sabor na kojemu želimo potvrditi snagu HDZ-a kao stožerne državotvorne i domoljubne političke stranke narodne i kršćansko-demokratske orijentacije.

Značajna potpora

Svjedočimo velikoj ekonomskoj krizi i rastu inflacije. Zadnjih dana Vlada je intervenirala u trgovačke marže i na neko vrijeme »smirila« cijenu benzina. Je li to to od mjera zasad?

– U ovom trenutku da. Na najmanje jedan mjesec na koliko se odnosi ova nova uredba. Također, kako znate, produžen je interval u kojem distributeri mogu mijenjati cijene i sad je to dva tjedna. Dakle imamo pred sobom 30 dana, pa ćemo vidjeti daljnji razvoj situacije s cijenama nafte na globalnom tržištu. Sve je, jasno, posljedica ruske agresije na Ukrajinu. Vlada je intervenirala i ranije s masivnim paketima mjera u cilju očuvanja standarda naših građana, i poslovanje poduzetnika, na održivoj razini. Kako se sjećate, zadnji paket iznosio je pet milijardi kuna, i nakon toga se još interveniralo u trošarine i marže.

Distributeri goriva negoduju, kažu da su moguće i nestašice.

– Procjena je da ovakve intervencije Vlade neće ugroziti poslovanje distributera, o čemu se od prvog dana poremećaja u cijeni energenata vodilo računa. Istodobno, Vlada je dužna i u državnim zalihama osigurati derivate za najmanje 90 dana.

Oporba, primjerice SDP, kritizira da se sa svim mjerama kasni.

– Pa dobro, što drugo očekivati od SDP-a i oporbe. No, makroekonomski podaci ih demantiraju. Naš rast BDP-a u prvom kvartalu ove godine iznosi 7 posto. U prošloj godini smo druga država u Europskoj uniji po stopi rasta. Rastu i plaće i mirovine, a zaposlenost nikad nije bila veća, a nezaposlenost manja. Pred nama je turistička sezona, koja će također biti uspješna i svojim doprinosom omogućiti ispunjavanje zacrtanih financijskih planova. Zahvaljujući stabilnim i uređenim javnim financijama Hrvatska je, prema Izvješću o konvergenciji Europske komisije, jedina država među sedam članica koje apliciraju za ulazak u eurozonu, a koja je ispunila potrebne kriterije za ulazak u eurozonu. Dakle, ekonomska situacija zbog rata u Ukrajini, i ranije pandemije, nikad nije bila složenija, a naši gospodarski i financijski rezultati su dobri, među boljima u EU-u.

Konzistentno i jasno

Možete li komentirati situaciju u BiH. Predsjednik Zoran Milanović tvrdi da je on borac za Hrvate u BiH, HDZ za sebe tvrdi to isto. No, koji scenarij vidite za BiH do kraja godine, hoće li se izbori uspjeti održati ili slijede nove napetosti?

– U odnosu prema BiH, prije svega prema Hrvatima u BiH, HDZ i Milanović nisu isto. Naša je politika konzistentna, utemeljena na ustavnopravnosti, konstitutivnosti, jednakopravnosti i legitimnoj zastupljenosti triju naroda u tijelima vlasti BiH. Tako je od potpisivanja Daytonsko-pariškog sporazuma do danas. Nema u našim političkim stavovima lutanja, poput podrške Komšiću, glasovanju Hrvata izvan Hrvatske na parlamentarnim izborima i njihovom sudjelovanju u političkom životu Hrvatske.

Budućnost BiH vidimo u njenom pridruživanju euroatlantskim integracijama za što je potrebno provesti nekoliko prioriteta prije svega izbornu i ustavnu reformu, kojima bi se osigurali vitalni interesi hrvatskog naroda u BiH. Za ostvarenje takvog položaja naših sunarodnjaka nužan je stalni dijalog sa svim dionicima u BiH i na međunarodnoj razini, prije svega sa strateškim partnerima Amerikom i Europskom unijom. Politika isključivosti i blokada Finske i Švedske pri ulasku u NATO, kako je najavljivao Milanović, štetna je i slabi poziciju Republike Hrvatske u međunarodnoj zajednici i pogoršava položaj Hrvata u BiH.

Za pozdraviti je odluku Hrvatskog narodnog sabora BiH o izlasku na Opće izbore u listopadu, i pri tome i dalje diplomatskim i političkim naporima ukazivati na kršenje temeljnih prava Hrvata kao konstitutivnog naroda. Na tragu naših nastojanja oko nastavka razgovora o izbornoj reformi, održava se sutra u Bruxellesu sastanak predsjednika Europskog vijeća sa liderima parlamentarnih stranaka Bosne i Hercegovine.

Jesu li za očuvanje jedinstva BiH odgovorne i separatističke tendencije Dodika?

– Jasna je pozicija hrvatske Vlade koja zagovara teritorijalni integritet i suverenitet BiH i njezinu europsku budućnost. No, takvom položaju i perspektivi Bosne i Hercegovine jednaku opasnost predstavljaju separatističke težnje Republike Srpske, s jedne strane, a druge strane pokušaj da se BiH učini unitarnom građanskom državom. Stoga je, gledano s pozicije hrvatskih nacionalnih interesa, dobrodošla i rezolucija o BiH usvojena na prijedlog HDZ-a na kongresu EPP-a u Rotterdamu, koja koincidira s nastojanjima premijera Plenkovića na Europskom vijeću o potrebi jačeg uključivanja čelnika Europske unije u rješavanju izazova kroz koje prolazi BIH.

Karamarku nanijeta politička šteta

Visoki upravni sud stao je na kraju na stranu bivšeg predsjednika Tomislava Karamarka. Ima li i za njega mjesta u vrhu stranke ponovo?

– I tada prije šest godina tvrdio sam kako je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa pogrešno tumačilo zakon i time nanijelo Karamarku političku štetu. A što se kandidature tiče, svaki izaslanik ima pravo sudjelovati u stranačkim izborima. No, nisam siguran da je Tomislav Karamarko izaslanik na Općem saboru. Pozvan je na Sabor kao bivši predsjednik stranke i bit će dobrodošao.

Milanović destruira instituciju predsjednika

Predsjednik Republike Zoran Milanović ne prestaje kritizirati Vladu i premijera. Kako podnosite te kritike? Ispunjava li on svoju ustavnu zadaću?

– Predsjednik gotovo svakodnevno iskače iz ustavnog okvira, prema kojemu bi trebao ustrajavati na usklađenom djelovanju svih sastavnica državne vlasti. Svojim djelovanjem, prije svega verbalnim napadima i uvredama na račun političkih neistomišljenika destruira instituciju predsjednika države. Umjesto proaktivne uloge i suradnje s drugim državnim institucijama u kreiranju politika, ulazi u sukobe, a što je posebno neprihvatljivo, otvara i prijepore s drugim državama i narodima. Očito je kako se postavlja u ulogu vođe oporbe s ciljem rušenja HDZ-a, vladajuće većine i Andreja Plenkovića.