Pripremaju zahtjev

AZTN od DORH-a traži preispitivanje presude Visokog upravnog suda u predmetu protiv Hrvatskog društva ortodonata

Ljerka Bratonja Martinović

Snimio Roni BRMALJ

Snimio Roni BRMALJ

Budući da protiv presude Visokog upravnog suda nema redovnog pravnog lijeka, u AZTN-u su odlučili prvi put u svojoj 18-godišnjoj povijesti posegnuti za izvanrednim pravnim sredstvom

Vijeće Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja donijelo je odluku da DORH-u podnese zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Visokog upravnog suda u predmetu AZTN protiv Hrvatskog društva ortodonata. U slučaju da DORH uvaži njihov zahtjev, o zakonitosti presude trebao bi odlučiti Vrhovni sud. Visoki upravni sud je, podsjetimo, usvojio tužbeni zahtjev Hrvatskog društva ortodonata (HDO) i poništio rješenje AZTN-a iz 2013. godine kojim je utvrđeno da je HDO donošenjem minimalnog cjenika ortodontskih usluga sklopio zabranjeni sporazum s ciljem udruživanja u kartel. Iako su tvrdili da se njihov cjenik uopće ne primjenjuje u praksi, HDO je bio kažnjen i novčanom kaznom od 150.000 kuna.  

– AZTN smatra da se obrazloženjem presude negira koncept zabranjenog sporazuma utvrđen Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja i pravnom stečevinom EU te da je riječ o presedanu koji bi, ako presuda Visokog upravnog suda RH-a ostane na snazi, mogao imati štetne učinke na interese potrošača, poduzetnika i tržišno natjecanje u cjelini – priopćili su jučer iz Agencije. Ako ovakav presedan prođe, svatko će moći osnovati udrugu i dogovarati se lege artis jer je pokriven sudskom presudom, strahuju u AZTN-u, gdje presudu Visokog upravnog suda smatraju opasnom. 


  Budući da protiv presude Visokog upravnog suda nema redovnog pravnog lijeka, u AZTN-u su odlučili prvi put u svojoj 18-godišnjoj povijesti posegnuti za izvanrednim pravnim sredstvom. Zahtjev će DORH-u podnijeti čim sastave obrazloženje, a ukoliko ga DORH ocijeni utemeljenim, zahtjev za preispitivanje zakonitosti presude prosljeđuje Vrhovnom sudu. 


  – Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja, u skladu s pravnom stečevinom EU-a, jasno definira da se odluke udruženja poduzetnika kojima se utvrđuju minimalne ili jedinstvene cijene smatraju zabranjenim sporazumima, bez obzira što takva udruženja nisu posebnim propisom ovlaštena za donošenje tih odluka. Sudionici takvih sporazuma, a napose udruženja poduzetnika, podliježu sankcijama u obliku upravno-kaznenih mjera na temelju same činjenice da postoje dokazi o postojanju sporazuma i to potpuno neovisno o tome je li sporazum primjenjivan u praksi ili nije – objašnjavaju u AZTN-u. 




  Presuda Visokog upravnog suda negira upravo ova dva ključna elementa pa time otvara vrata dogovoru o cijenama u okviru strukovnih i drugih interesnih udruženja poduzetnika, upozoravaju iz Agencije, te najavljuju da će na zabranjene sporazume nastaviti dosljedno primjenjivati zakon.