
Ilustracija / Foto Marko Gracin, Luka Jeličić
Dio azbestnog otpada s broda Galeb u Odlagalištu sirovina nalazi se već pet godina. Ostatak je odvezen u Gospić
povezane vijesti
Novi obrat u slučaju azbesta s “Galeba”. Prema neslužbenim informacijama iz više izvora, u tijeku je postupanje Državnog inspektorata prema tvrtki Odlagalište sirovina d.o.o., jer su 70-ak tona azbestnog otpada s Galeba zbrinuli u Gospiću, a ostatak do danas navodno nepropisno zadržali u skladištu, javlja Zadarski list.
Naime, u Odlagalištu sirovina azbestni je otpad trebao biti samo privremeno uskladišten prije zbrinjavanja, a sukladno Zakonu o otpadu i Pravilniku o gospodarenju azbestom i azbestnim otpadom takav otpad ne smije biti pohranjen dulje nego što je nužno za njegovo sigurno zbrinjavanje.
U praksi to najčešće znači razdoblje od jedne do dvije godine, dok se dio azbestnog otpada s Galeba u Odlagalištu sirovina nalazi već pet godina.
Podsjetimo, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije za Zadarski je list kazalo kako je azbestni otpad dijelom završio i na zadarskom Diklu, što su i gradska vlast i uprava Čistoće opovrgnule.
Zadarski gradonačelnik Šime Erlić u utorak je poručio da prema dostupnim informacijama Grada Zadra niti jedan kilogram otpada iz navedenog slučaja nije zaprimljen niti zbrinut na Diklu, nakon što je za Zadarski list i direktor Čistoće Zadar, Ivan John Krstičević, kazao da ne postoje nikakvi podaci da je na OO Diklo zaprimljen navedeni otpad s broda ”Galeb”.
Što kažu u Ministarstvu?
I Erlić i Krstičević zatražili su od Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije dodatno pojašnjenje i usklađivanje svih podataka s nadležnim tijelima.
– Sukladno podacima u navedenom sustavu i pratećim listovima, tvrtka IND EKO d.o.o. koja je sudjelovala u sanaciji broda Galeb u 2020. godini otpremila je u tvrtku Odlagalište sirovina d.o.o. 78.330 kilograma otpada ključnog broja 17 06 05* (građevinski materijal koji sadrži azbest).
S obzirom da je tvrtka Odlagalište Sirovina d.o.o. sakupljač navedenog otpada, sukladno odredbama Zakona o gospodarenju otpadom u obvezi su u roku od godine dana od prihvata otpada predati otpad na zbrinjavanje ovlaštenoj osobi.
Prema podacima e-ONTO u 2020. i 2021. iz tvrtke Odlagalište sirovina d.o.o. evidentiran je izlaz otpada ključnog broja 17 06 05* prema Komunalcu Gospić d.o.o. i prema Čistoći d.o.o. sa sjedištem u Zadru (odlagalište Diklo).
Svi prateći listovi za navedene pošiljke dostavljeni su danas i tvrtki Čistoća d.o.o. iz Zadra i Državnom inspektoratu Republike Hrvatske, kazali su u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Napominju i da su ti podaci preuzeti iz elektroničkog registra s mrežnom aplikacijom kojim se evidentiraju tokovi otpada na području Republike Hrvatske (e-ONTO).
– Aplikacija omogućava unos podataka u realnom vremenu te kreiranje izvještajnih formi za praćenje tokova otpada, a sadrži i sustav kontrole kvalitete i sljedivosti otpada te se svako gospodarenje otpadom, sukladno propisima, unosi u evidenciju koja je dostupna ovom Ministarstvu i Državnom inspektoratu Republike Hrvatske, poručili su iz Ministarstva.
Višemilijunski posao
Titov Galeb od 2019. bio je na obnovi u brodogradilištu »Dalmont« u Kraljevici, tek je početkom ove godine vratio u riječku luku, a još prije pet godina u javnosti se postavljalo pitanje gdje će završiti 78.330 kilograma azbestnog otpada koji je uklonjen s njega.
Prije pet godina se o azbestu s Galeba raspravljalo i u riječkom i zadarskom Gradskom vijeću te u Županijskoj skupštini, no na koncu nikada nije službeno objavljeno gdje je azbestni otpad trajno zbrinut.
Neosporno je da je azbestni otpad tvrtka Ind-Eko d.o.o. Rijeka, s kojom je tvrtka Dalmont iz Kraljevice dogovorila posao na sanaciji azbesta, 2020. godine predala zadarskoj tvrtki Odlagalište sirovina d.o.o., što je potvrđeno još u lipnju 2020. godine kada je to pitanje u Gradskom vijeću Grada Rijeke potegnuo vijećnik Josip Kukuljana.
Osim da se azbestni materijal odvozi na Odlagalište sirovina d.o.o. iz Zadra, u odgovoru koji potpisuje tadašnji gradonačelnik Vojko Obersnel stoji da je trošak uklanjanja i zbrinjavanja azbesta iznosio oko 2,5 milijuna kuna.
Nakon toga u Županijskoj skupštini Zadarske županije MOST-a Ivan Matić upozorava na mogućnost da bi taj otpad mogao završiti negdje na području Zadarske županije, a isto je pitanje potom aktualizirano i na Gradskom vijeću Grada Zadra.
Tadašnji gradonačelnik Zadra, Branko Dukić, uvjeravao je prije pet godina javnost da azbestni otpad s Galeba neće biti zbrinut na deponiju u Diklu, a isto su tvrdili i u tvrtki Odlagalište sirovina – da otpad neće završiti na zadarskom području, već da postoji više lokacija u zemlji i inozemstvu te više pravnih subjekata s kojima posluju.
Osim lokalnih političara, zbog azbesta s Galeba reagirale su i neke udruge sa zadarskog područja koje se bave ekologijom, a nezadovoljstvo zbog (privremenog) skladištenja azbesta u njihovom susjedstvu iskazali su i stanovnici naselja Sinjoretovo, koji su u kolovozu 2020. godine zbog toga organizirali mirni prosvjed na koji se odazvalo stotinjak stanovnika naselja.