Potraga za koncesionarom

Autoceste u monetizaciju, državi do 3,2 milijarde €

Jagoda Marić

Ako Vlada uspije u svom naumu i pronađe koncesionara za 1.024 kilometra autocesta država bi na tome prema procjenama konzultanata trebala zaraditi od 2,4 do 3,2 milijarde eura ovisno o tome koliko će koncesija trajati. Model predviđa i da država zadrži 60 lipa koje naplaćuje na svaku prodanu litru goriva u Hrvatskoj.



ZAGREB Hrvatska mora unovčiti svoju imovinu, bilo prodajom ili davanjem u koncesiju, ako želi stabilizirati i smanjivati javni dug koji je dosegnuo 180 milijuna kuna i opasno prijeti da prekorači granicu od 60 posto BDP-a. Na to se ukratko svodi poruka s jučerašnje sjenice Vlade koja je predložila novi način upravljanja državnom imovinom i odlučila je započeti prpoces davanja u koncesiju svojih autocesta i to na razdoblje od 30 do 50 godina.


Ako Vlada uspije u svom naumu i pronađe koncesionara za 1.024 kilometra autocesta država bi na tome prema procjenama konzultanata trebala zaraditi od 2,4 do 3,2 milijarde eura ovisno o tome koliko će koncesija trajati. Model predviđa i da država zadrži 60 lipa koje naplaćuje na svaku prodanu litru goriva u Hrvatskoj.   



Davanje cesta u koncesiju HDZ smatra iracionalnim i protunacionalnim činom, jer se motivi za davanje u koncesiju već izgrađenih cesta, kako je ustvrdio HDZ-ov zastupnik Goran Marić, ne mogu pronaći ni u okvirima ekonomske struke niti logike. Zato je za njega iz perspektive zaštite nacionalnih interesa, davanje u koncesiju izgrađene infrastrukture izravni protunacionalni čin. Goran Soldo, tajnik HDZ-ova odbora za gospodarstvo kaže da su građani za gradnju autocesta dali oko 35 milijardi kuna i da je iluzija da će cestarine ostati iste, a očekuje i otpuštanje radnika i nižu razinu održavanja. Član predsjedništva HDZ-a Oleg Butković motiv vidi u Vladinom krpanju proračuna, a rješnje za kredite podignute za gradnju cesta nudi ne njihovom vraćanju, nego u refinaciranju, odnosno zamjenom novim kreditima. Na pitanje novinara nije li i HDZ-ova vlada 2010. godine razmatrala davanje autocesta u koncesiju, Butković je odgovporio da se o tome samo razmišljalo, ali odluka nije donesena. – Stav današnjeg HDZ-a da autoceste nikako ne smiju ići u koncesiju, zaključio je Butković. (D. C.)


Dan ranije ministar financija Slavko Linić je kazao da se autoceste ne bi trebale dati u koncesiju, ako je rok 50 godina, ispod tri milijarde eura.    

Naplata loših kredita




 Novac dobiven od koncesijske naknade trebao bi biti utošen na smanjivanje javnog duga. Na pitanje hoće li Vlada odmah otplatiti kredite HAC-a i Autoceste Rijeka-Zagreb koji su dosegnuli četiri milijarde eura, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić kazao je da će novac otići na otplatu javnog duga, jer se i koncesija veže uz to, ali da će se prvo otplaćivati krediti koje je država podigla uz najnepovoljnije uvjete, odnosno najveće kamate. 


   – Pa logično je da ćemo prvo vratiti kredit koji je podignut, primjerice, uz kamatu od 6,8 posto, a ne onaj koji su HAC ili ARZ podigli uz kamatu do dva posto, pojasnio je Hajdaš Dončić. Na pitanje hoće li se Vlada obvezati nekim aktom da se zaradom od koncesije doista pokriva javni dug, umjesto da se povećava državna potrošnja ministar je odgovorio: »Svaki euro, svaka kuna odlazi na pokrivanje javnog duga, nijedna se kuna neće utrošiti za pokrivanje tekuće potrošnje«. 


Vlada će možda doista svu koncesijsku zaradu potrošiti na smanjenje državnog duga, a ne na povećanje potrošnje, no time će zapravo dobrim dijelom pokrivati kredite koji su posljednjeg desetljeća podizani da bi se mogla povećavati potrošnja.    

Za 9 do 12 mjeseci


 Vlada će do kraja godine završiti razgovore s potencijalnim ponuđačima, nakon čega će uslijediti neobvezujuće ponude, pa još jedan krug razgovora, pa tek onda obvezujuće ponude. Zaključivanje posla očekuje se za devet do 12 mjeseci.



Na pitanje ima li već zainteresiranih za koncesije na autocestama, Hajdaš Dončić je rekao da su poslovni savjetnici u pripremi modela zaprimili 47 odgovora raznih investicijskih i mirovinskih fondova, upravitelja autocestama, građevinskih kompanija, pa čak i domaćih mirovinskih fondova, koji su zainteresirani za osnivanje konzorcija te da Vlada želi da i oni budu uključeni u koncesije na autocestama. 



Model predviđa i to da u slučaju povećanja prometa, koncesionar dodatnu zaradu dijeli s državom, te da na pojedinim dijelovima, prvenstveno na dionici Zagreb-Karlovac, izgradi i treću traku. No, koncesionar i Vlada dijelit će i rizik u slučaju pada prometa, a na primjedbu kako Hrvatska već ima negativna iskustva s takvim odredbama jer je iz državnog pororačuna koncesionaru nadoknađivala izgubljenu zaradu, ministar Hajdaš Dončić je na konferenciji za novinare odgovorio da se neće ponoviti slučajevi koncesionara Bina Istra i Autoceste Zagreb-Macelj, gdje su procjene prometa rađene na »imaginarnim varijablama«, pa im sada trebaju državne subvencije, dok su sada svi pokazatelji o prometu poznati.


Ugovor bi trebao ograničiti koncesionara i u povećanju cijena cestarina, jer će poskupljenje morati biti vezano uz inflaciju i to za jedan postotni poen manje od inflacije. 


Da je zarada na državnoj imovini jedini način na koji Hrvatska u sljedećih pet godina može utjecati na visinu javnog duga, upozorio je ministar financija Slavko Linić govoreći o novom zakonu koji regulira načine upravljanja državnom imovinom.


 – Najveći problem nam je visoki javni dug. Dobar dio imovine na koju se odnosi zakon treba privatizirati i prodati da bi privatni sektor bio efikasniji, ali privatizacijski prihodi čak nam pet godina mogu biti jedini prihod koji će pokrivati ogromne dugove, procjenio je Linić.    

Konkretne obaveze


 Smanjenje duga, dodao je, mora biti obveza Vlade, a jedini način da se taj dug smanji je privatizacija poduzeća u državnom vlasništvu. No, na Vladi su se jučer svi trudili objasniti kako davanje cesta u koncesiju nije taj slučaj jer se ceste ne prodaju, nego se daju na upravljanje.


 Govoreći o zakonu o upravljanju državnom imovinom, koji na jednom mjestu objedinjuje to upravljanje i najvljuje privatizaciju tvrtki koje nisu strateške, premijer Zoran Milanović kazao je da o toj temi očekuje konstruktivnu raspravu.  – Ovako više ne možemo. Na kraju odluku moramo donijeti mi u Vladi, jer Vlada nije ničija privatna firmica. Imamo konkretne obaveze, prava i nekretnine i nevjerojatno je da se do danas nije uvodio jasniji red, rekao je premijer dodajući kako je svjetsan da će pitanje upravljanja imovinom biti prostor za one koji galame »drž’te lopova«.