Ministar obrane Ivan Anušić u razgovoru za naš list govori o uvođenju temeljnog vojnog osposobljavanja koje će započeti početkom sljedeće godine.

Kako je regulirano služenje vojnog roka za hrvatske državljane koji imaju dvojno državljanstvo, a koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj?

– Nekoliko puta smo to već javno komunicirali. Ali dobro je da se to pitanje postavlja, da se te dileme odmaknu iz javnog prostora.

Neće biti poziva za služenje temeljnog vojnog osposobljavanja 19-godišnjacima iz BiH s dvojnim državljanstvom koji u toj zemlji imaju prijavljeno prebivalište, niti će se očekivati od njih da u Hrvatskoj služe temeljno vojno osposobljavanje, budući da je zakonima Bosne i Hercegovine zabranjeno služiti vojnu obuku u stranim oružanim snagama.

Uostalom, Hrvatska i BiH to su pitanje još ranije riješile zakonom koji propisuje da dvojni državljanin vojnu obvezu izvršava u državi u kojoj ima prebivalište.

Izazovi vremena

Vrijedi li to i za naše preostale susjedne zemlje osim BiH.

– Mladići 19-godišnjaci koji žive izvan Hrvatske u drugim zemljama i imaju dvojno državljanstvo te nemaju prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj – njih pozivamo da se jave u naše diplomatske misije i konzularne urede, a svoju obvezu prijave trebali bi obaviti najkasnije do 29. godine života.

Žele li dragovoljno doći služiti TVO u Hrvatsku, dobro su došli. Ako su Hrvati s dvojnim državljanstvom u zemlji u kojoj žive regulirali vojnu obvezu, onda nemaju tu obvezu u Republici Hrvatskoj.

Oni 19-godišnjaci koji nemaju prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj i žive u Australiji, Sjedinjenim Američkim Državama, Južnoj Americi ili na području Europe, Ministarstvo obrane nema načina da im isporuči pozive jer ni ne možemo znati njihove adrese, niti u stranim zemljama možemo provoditi zakone RH, pa sukladno tome, ne može biti niti ikakvih sankcija.

Tako je bilo i do 2008. godine, dok je Hrvatska imala obvezni vojni rok, tako će biti i sada.

U zakonu piše da su obveznici vojnog roka svi hrvatski državljani. Nije li možda to trebalo preciznije normirati?

– Do sada nije bilo nikakvih problema s tim. Mi smo do 2008. imali obvezni vojni rok i državljani Republike Hrvatske koji su imali prebivalište izvan RH nisu ni tada bili pozivani. Ako netko od njih želi dragovoljno služiti TVO u Hrvatskoj, naravno da može doći.

Što s onima koji u stvarnosti žive u inozemstvu, a ipak imaju prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj. Naravno, MORH nije za to ni na koji način odgovoran, ali i tu bi se mogli očekivati stanoviti problem?

– Oni će dobiti poziv. Svatko tko ima prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj, dobit će poziv. Podigla se ovih dana prašina apsolutno bez ikakvog razloga. Dakle, još jednom. Ključna je ovdje stvar prebivalište.

Tko nema prebivalište u Hrvatskoj, ne može dobiti poziv. Zato pozivamo naše državljane, 19-godišnjake, u inozemstvu da se jave našim diplomatsko-konzularnim središtima i ispune svoju obvezu prijave. I ako žele, dođu dragovoljno odslužiti TVO u Hrvatsku.

Foto MORH

Koji su bili temeljni razlozi za ponovno uvođenje vojnog roka?

– Temeljni razlog za uvođenje TVO-a je narušena sigurnosna arhitektura u Europi, ali i u cijelom svijetu. Nažalost, i u blizini Hrvatske. I to ne samo u smislu ratnih događanja kojima svjedočimo u Ukrajini već pune tri i pol godine, nego i sve moguće druge ugroze koje u ovom trenutku prijete jednoj neovisnoj, suverenoj državi kao što je Republika Hrvatska.

Svjedoci smo i da gotovo svake godine imamo elementarne nepogode. Imali smo i pandemiju.To su izazovi vremena u kojem živimo i gotovo svake godine se suočavamo s nekim oblikom krize.

Stoga postoji potreba da obučimo svoje stanovništvo za te krizne situacije, kako bi se znali zaštititi. A tu će, osim onih koji će proći TVO, od velike važnosti biti i oni koji će zbog pozivanja na prigovor savjesti služiti rok u civilnoj zaštiti.

Kada govorimo o temeljnom vojnom osposobljavanju, moramo osigurati spremnost naših Oružanih snaga da zaštite našu suverenost, da zaštite hrvatski narod i ovu državu.

Problem koji je nastao 2008. kada je ukinut obvezni vojni rok, jest da smo mi gotovo izgubili pričuvne snage. Ako nitko nije prošao nikakvo temeljno vojno osposobljavanje od 2008. pa do 2025., to znači da postoji 17 generacija, odnosno oko 300.000 osoba koje nisu prošle baš nikakvu vojnu obuku.

Oni su jednostavno izgubljeni za bilo kakvu buduću aktivnost u pričuvnom sastavu. To u praksi znači da oni ne mogu biti pozivani u pričuvni sastav, a postojeća sigurnosna arhitektura definitivno zahtijeva i popunjavanje djelatnog vojnog sastava Oružanih snaga i popunjavanje pričuve.

Nije premalo

– Kako komentirate prigovore da je dva mjeseca prekratko razdoblje za dobro temeljno vojno osposobljavanje?

– Nije dva mjeseca premalo. I to iz razloga što je od 2008. godine, odnosno u razdoblju nakon zamrzavanja obveznog vojnog roka, postojao sustav dragovoljnog služenja.

I to dragovoljno vojno osposobljavanje trajalo je, također, dva mjeseca. Pokazalo se da nakon ta dva mjeseca mladići i djevojke koji prođu to osposobljavanje budu spremni i u svakom smislu obučeni u temeljnim vojnim sposobnostima.

Dva mjeseca je nešto što Oružane snage provode već punih 17 godina i sustav je potpuno uhodan. I kao takav, uz dodatno osuvremenjivanje, bit će implementiran i za ovo obvezno temeljno vojno osposobljavanje.

Postoje li kakve namjere da se u nekom trenutku produži trajanje vojnog roka?

– Ako bude bilo potrebe, zašto da ne. Sada, u ovom trenutku, ne postoje nikakve namjere u tom smislu. Kada se pokrenula ideja za odmrzavanje vojnog roka, odmah su krenula pitanja zašto samo dva mjeseca.

A onda, kada smo počeli razgovarati o mogućnosti da to bude dulje, onda se pak počelo pričati da bi to ipak bilo predugo. Dva mjeseca je sasvim dovoljno za temeljno vojno osposobljavanje.

I potom svatko može odlučiti hoće li ostati kao profesionalac u Oružanim snagama ili završava svoj put kroz temeljnu obuku. Uvijek, koji god broj dana ili mjeseci da smo odabrali, bilo bi se postavljalo pitanje zašto nismo izabrali nešto drugo. Mi smo se odlučili za dva mjeseca jer je to preporuka stručnjaka iz Oružanih snaga.

Koja se razina angažmana u pričuvi očekuje od onih koji su završili temeljno vojno osposobljavanje?

– Za muškarce je obveza služenja u pričuvi do navršenih 55 godina, za žene do 50. Oni će tijekom tog razdoblja, sukladno potrebama Hrvatske vojske, biti pozvani na obuku i vježbu u trajanju od sedam-osam dana, na nekom od naših vojnih poligona.

Ta će se vježba ili obuka provoditi u cilju stjecanja potrebnih specijalističkih vojnih znanja u skladu s potrebama pričuvne postrojbe u koju su raspoređeni.

Koliko će puta ročnici tijekom ova dva mjeseca moći ići kući?

– Prema programu Oružanih snaga predviđeno je da se kući može otići jedan put. To je jedan vikend u dva mjeseca. Odlazit će petkom poslije završenog radnog dana i morat će se vratiti do nedjelje u 22 sata.

Kakav je režim predviđen za uporabu mobitela?

– Uporaba mobitela bit će moguća samo u slobodno vrijeme, a to je od 19 sati popodne pa do 22 sata uvečer. Detaljne upute o korištenju mobitela ročnici će dobiti u vojarni.

I to će biti prema pravilima koja vrijede za profesionalnu vojsku. Neće biti ročnicima dozvoljeno ili zabranjeno u vezi mobitela ništa što nije dozvoljeno ili zabranjeno i profesionalnom vojniku.

Je li predviđeno prakticiranje vjere?

– Bit će. Naravno, bit će omogućeno prakticiranje vjere za sve vjeroispovijesti.

Foto Davor Kovačević

Kakve su kazne predviđene za one koji se ne odazovu vojnom pozivu?

– Riječ je o prekršajnim, novčanim kaznama. I ako se novak ponovo ne odazove, ponovno podliježe prekršajnom postupku. Raspon novčane kazne je od 500 do 5.000 eura, a točan iznos određivat će sudovi u prekršajnom postupku.

Ali važno je reći da kaznene odgovornosti nema, što lažno plasira dio oporbe. Postoji samo prekršajna, ali koja može biti financijski dosta nezgodna. Nikome se neće isplatiti pet puta se ne odazvati.

Postoji li kakav pritisak prema članicama u smislu uvođenja obveznog vojnog roka ili da produljuju trajanje postojećeg?

– Ne, ne postoje takve inicijative, ni u NATO-a niti u EU. Ali se takve inicijative pozdravljaju ako ih neka zemlja članica uvede. Uostalom, povratak ili uvođenje obvezne vojne obuke trend je u Europi.

S druge strane, članice NATO-a donijele su odluku o povećanju izdvajanja za obranu. Prvo je bilo dva posto BDP-a, što smo postigli, a sada se ide na 3,5 posto do 2035. godine, kada je u pitanju izdvajanje za čisto vojne namjene.

I kroz povećanje tih iznosa mi ćemo podizati našu vojnu spremnost. A to se onda ostvaruje i kroz uvođenje obveznog temeljnog vojnog osposobljavanja.

Planirate li povećanje broja profesionalnih vojnika?

– Generalno razmišljamo o tome. Mi bismo željeli minimalno imati četiri do četiri i pol tisuće pripadnika više u djelatnom vojnom sastavu. To nam je cilj.

Mogućnost školovanja

Zbog čega studenti mogu odgađati vojni rok sve do 29. godine?

– Zato što vojna obveza traje do 30. godine života.

Kakva je politika MORH-a prema onima koji odgode vojni rok zbog studiranja, a potom završe fakultet kao što je medicinski ili postanu inženjeri građevine ili nečeg drugog.

– Mi želimo takve ljude u našim Oružanim snagama i kao profesionalce. Da, naravno da tražimo specifična znanja i vještine koji se dobivaju kroz civilno obrazovanje.

Naravno da nam trebaju takvi ljudi u Oružanim snagama. Razmatramo da se mladićima koji budu pozvani na TVO nakon završetka visokoškolskog obrazovanja ponudi mogućnost školovanja za pričuvne časnike, ukoliko to budu željeli.

Što je s profesionalnim sportašima? Recimo, netko igra profesionalni nogomet u velikom klubu pa mu zbog vojnog roka propadne transfer?

– Neće mu propasti (smijeh). On do 29. godine života ima vremena to odraditi.

Pučka pravobraniteljica prigovorila je zbog čega osoba koja se pozvala na priziv savjesti ne može sama odlučiti hoće li rok odslužiti u civilnoj zaštiti ili u jedinici lokalne samouprave.

– To su više pitanja za Ministarstvo unutarnjih poslova. Ali to će, među ostalim, ovisiti i o fizičkoj spremi, odnosno kakve će ocjene dobiti na zdravstvenom pregledu.

Foto Neva Zganec/PIXSELL

Iz nekih krugova, pravobraniteljica, ali i neki drugi, prigovaraju da onaj tko se poziva na priziv savjesti mora pružiti uvjerljive razloge. Prigovor je da taj dio nije dovoljno precizno definiran i da stvara veliki prostor za diskrecijsko odlučivanje nadležnih komisija koje odlučuju o tome.

– Oko toga ne treba stvarati nikakve sumnje ili probleme. A sve ono što pravobraniteljica misli da nije u redu, možda će onda na kraju rješavati i Ustavni sud. To je dobro objasnio i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

On je rekao da je ta komisija, odnosno povjerenstvo, samo formalni postupak unutar kojeg osoba ostvaruje svoje ustavno pravo na prigovor savjesti. Nitko tu neće vagati ima li netko malo ili puno priziva savjesti.

Postoji tu još nešto. Uzmimo, na primjer, lovce. Recimo da je netko lovac i da se pozove na prigovor savjesti. E, to neće moći. Onda ne može biti ni lovac. Recimo, to može biti slučaj da se nekome uskrati pravo na priziv savjesti.

Pravobraniteljica ima prigovor i da će MUP-ova komisija koja će odlučivati o prizivu savjesti morati tražiti mišljenje nadležnog Područnog odjela za obranu.

– To je samo formalna procedura kroz koju će netko ostvariti svoje ustavno pravo. Tu se bespotrebno radi nekakav problem. Tko se pozove na priziv savjesti, bit će mu odobreno. Osim ovakvih ekstremnih slučajeva kao što je ovaj s lovcima ili ljudima koji imaju registrirano oružje.

Zbog čega ne postoji tijelo kojem bi se upućivala žalba ako se nekome odbije zahtjev za priziv savjesti, već će se takva osoba morati upustiti u sudski postupak koji za sobom povlači i znatne financijske troškove?

– Ta je procedura u potpunosti u skladu sa zakonom, na ovaj način postupak je pojednostavljen. Neće se nikoga prisiljavati da mora služiti vojsku ako on to ne želi. Mora postojati nekakav hodogram odlučivanja o zahtjevu za prigovor savjesti, ali on je zaista formalan.

Zašto se vojni rok ne služi u nekim od većih gradova?

– Ove tri lokacije, Knin, Slunj i Požega, su bile po svim potrebnim kriterijima spremne. Proširenje kapaciteta za služenje TVO-a radit ćemo diljem Hrvatske. Jedna je moguća lokacija blizu Zagreba, to je Dugo Selo, druga je blizu Varaždina, a jedna će biti u blizini Osijeka, bit će to Beli Manastir. Opcija je i Benkovac.

Dovoljno nam je 4.000 osoba godišnje

Što ako vam se na služenje vojnog roka javi više ljudi nego što očekujete?

– Prilagodit ćemo kapacitete. I uvijek postoji sljedeći ciklus. Naša je procjena da nam je za potrebe pričuve i popunjavanje profesionalnog sastava dovoljno godišnje 4.000 mladića i djevojaka koji bi prošli temeljno vojno osposobljavanje.

I ako dođemo do te brojke, nama je to u ovom trenutku dovoljno. Uzimamo najbolje i najkvalitetnije, fizički i psihofizički najspremnije. Ostali idu prema civilnom služenju.

Ali ako bude potrebe, proširit ćemo kapacitete ili im davati nove datume. A oni koji se pozivaju na prigovor savjesti, njih će MUP razvrstati na dvije kategorije.

Jedna koja ide prema služenju u civilnoj zaštiti, ti civilni ročnici nakon obuke postaju pričuva za civilnu zaštitu, u slučaju bilo koje vrste velikih ugroza. Preostali će biti upućeni na služenje u jedinicama lokalne i regionalne samouprave.