Kandidatkinja za zagrebačku gradonačelnicu

Anka Mrak Taritaš: 'Bandić nije napravio ništa za što bismo mogli reći - wow!'

Zdenko Duka

Snimio Darko JELINEK

Snimio Darko JELINEK

Promjene se moraju dogoditi na izborima. I mislim da je Zagreb spreman za te promjene. Drugi krug izbora bit će referendum za promjene. Rezultati mi daju vjetar u leđa, ali treba raditi dalje



Anka Mrak Taritaš najizglednija je kandidatkinja koja bi na čelu Zagreba poslije svibanjsko-lipanjskih izbora mogla zamijeniti »vječnog« Milana Bandića. To pokazuje i anketa koju je za HNS izradila krajem veljače agencija Promocija plus. Bandić je prvi s 28,1, Mrak Taritaš druga sa 26,7, Sandra Švaljek treća sa 24 posto. U drugom bi krugu HNS-ova kandidatkinja dobila 52,4 a Bandić 47,6 posto.


Objavljeni su rezultati ankete za zagrebačkoga gradonačelnika prema kojima ste vi drugi po rejtingu. Tek neznatno zaostajete za Bandićem u prvom krugu, ali biste ga, prema tim anketama, dobili u drugom krugu.


– To su rezultati koji daju vjetar u leđa, ali treba raditi dalje. Mogu se našaliti pa reći – zec je još duboko u šumi, a šuma nije niti prolistala. Treba raditi, čak i pojačanim tempom, i pokazati da su promjene u Zagrebu moguće. Ovi rezultati govore u prilog tome.




Koliko ste zadovoljni cjelokupnom kampanjom? Već ste dugo u njoj, no glavni dio tek predstoji, ima još dosta vremena do izbora?


– Do izbora je i kratko i dugo. To su dva i pol mjeseca, no treba izuzeti vrijeme Uskrsa, kad ljude valja osloboditi politike. Ja sam u kampanji negdje od ožujka 2015. kad smo prezentirali program za grad Zagreb. Onda su krenuli jedni parlamentarni izbori, pa drugi parlamentarni izbori. Stalno kampanje i izbori. No, zadovoljna sam zato što smo puno na terenu, u kontaktu s ljudima.


Dakle, anketa pokazuje poredak – Bandić 28,1 posto, vi 26,7, Sandra Švaljek 24 posto. Bruna Esih koja (barem još) nije u kampanji 5,1 posto. Tu je još i Pernar iz Živog zida, a Most je upravo najavio da će njihov kandidat biti Marko Sladoljev.


– Očekujem još kandidata, barem desetak ukupno, i to je dobro. Za prvo lice Zagreba treba biti mnogo kandidata i različitih opcija. Nas troje smo se izdvojili. Mi to ozbiljno radimo. Nas se vidi i to je glavni razlog.


Nema fotelja


U posljednje vrijeme stalno se vrti pitanje o pregovorima o koaliciji SDP-a i HNS-a. Ima li uopće pregovora, ili su zastali pregovori sa SDP-om? Evo, piše Gordan Maras na Facebooku da HNS blokira pregovore sa SDP-om, dok ne dobije ono što želi u Zagrebu?


– Tu svatko može vidjeti ono što želi. Pregovori u Zagrebu su izdvojeni od pregovora na državnoj razini. Mi u Zagrebu imamo pregovarački tim i spremni smo sutra sjesti za stol, razgovarati i donositi odluke. Ali, u pregovorima se najprije moramo dogovoriti o konceptu zajedničke kampanje. Trebamo se dogovoriti što ćemo raditi u četiri godine, odnosno o projektima i programima. Poslije možemo razgovarati koji su to ljudi koji će preuzeti odgovornost i odraditi zadani posao.


Vi sad govorite tako kao da pravi pregovori nisu niti počeli?


– Ne, na razini Zagreba još uvijek nisu počeli. Bila su tek dva sastanka o zajedničkom nastupu u pojedinim sredinama, razgovori o državnoj razini. Onda je putem medija puštena priča o raspodjeli fotelja, a o tome nemam što razgovarati.


Snimio Darko JELINEK


Snimio Darko JELINEK



Što se tiče lokalnih izbora inače, u cijeloj zemlji, valjda je bilo takvih razgovora između HNS-a i SDP-a?


– Da, ima ih i bit će ih. Ima sredina u kojima ćemo ići zajedno i onih u kojima ćemo ići odvojeno. Treba odlučiti što je najbolje u svakoj od tih pojedinih okolnosti. Na primjer, u Varaždinskoj županiji je dogovoreno da će nas SDP podržati u utrci za župana, a mi ćemo podržati SDP za gradonačelnika Varaždina. U Osijeku je dogovoreno da stanemo i mi i oni iza Ivice Vrkića. Svaka je sredina različita. Nema univerzalnog recepta.


No, oko Zagreba valjda postoji neka dinamika tih pregovora. Čeka li se nekoga ili nešto?


– Imamo pregovarački tim koji je spreman. Kad SDP bude imao tim, sjest ćemo za stol i razgovarati.


Građanska opcija


Kad govorite o tome da nema razgovora o foteljama, nego o programima, kako bi po vama trebali izgledati razgovori i pregovori o programima?


– Tako da vidimo što ćemo raditi iduće četiri godine. Moramo se dogovoriti o zajedničkom timu za pobjedu i dogovoriti projekte koji su bitni, koji su to kratkoročni, srednjoročni i dugoročni projekti. Kratkoročni u godini dana, srednjoročni u četiri godine i dugoročni koje ćemo započeti, a rezultati će biti u šestoj, sedmoj, osmoj godini. Nitko ne može stavljati pod tepih problem otpada, predškolskog odgoja, osnovnoškolskog obrazovanja za koje trebamo težiti da funkcionira u jednosmjenskoj nastavi. Zatim, o socijalnim programima koji ostaju iza Bandića koje treba unaprijediti. Ima niz komunalnih projekata, sve to trebamo dogovoriti.


Dogovorili biste tko je odgovoran za pojedine sektore?


– Da, točno. Moramo se unaprijed dogovoriti što ćemo raditi četiri godine, a ne oko svake teme ispočetka se dogovarati. Ako želimo promjene, a dvije trećine građana kaže da želi promjene, onda ih moramo moći i provesti.


Kao što vi govorite, lokalni izbori za čelnike jesu nadstranački, glasači nisu toliko vezani uz stranke kao na parlamentarnim izborima. Međutim, postoji i skupština i onaj tko nema većinu u skupštini ne može kao čelnik puno napraviti.


– Točno. Ja predstavljam građansku opciju, i svi koji se mogu naći u tome su dobrodošli. S SDP-om treba vidjeti je li nam oportuno ići svatko sa svojom listom, ali reći da smo u zajedničkom projektu, ili pak ići s jednom, zajedničkom listom. Zato to jest cjeloviti projekt i u njemu treba zatomiti i nekakve parcijalne interese.


Što vi u ovom trenutku mislite – bi li bilo bolje ići sa zajedničkom listom ili odvojeno? Jeste li u anketi ispitivali i rejtinge stranaka?


– Mislim da treba pojačati kampanju, raditi dalje, a o stranačkim rejtinzima ćemo razgovarati s kolegama iz SDP-a.


Što 22. svibnja?


Prije nekoliko dana pojavila se jedna situacija iz koje nije posve jasno kakvu ste suradnju nudili Sandri Švaljek?


– Da, to je ostalo malo u zraku. Rekla sam da, ako želimo promjene, one onda moraju biti na širokoj platformi. I gospođa Švaljek je dugo u kampanji, mislila sam da bismo trebali razmišljati što ćemo poslije prvog kruga, ili poslije izbora. Ako jedna od nas bude u drugom krugu, jesmo li spremni dati podršku jedna drugoj? Dakle, kako se odnositi prema tome. Činilo mi se da je sada pravo vrijeme za razgovor. Ali, za ples je uvijek potrebno dvoje. Obje smo dugo u kampanji, neće nitko odustati u korist nekog drugog, ali treba razmišljati što 22. svibnja, dan poslije prvog kruga izbora.


I Sandra Švaljek će imati svoju listu.


– Da, sigurno će imati.


Gospodin Josip Budimir je izišao iz HSLS-a i ušao je u vaš izborni stožer. I to se pitanje postavlja – je li to učinio iz altruizma, ili zbog fotelje?


– Na početku kampanje, još prošle jeseni, gospodin Budimir mi je rekao da on u meni vidi osobu koja bi mogla donijeti promjenu u Zagrebu i da bi se volio uključiti u cijeli taj projekt. Kazala sam mu da je dobrodošao. Dogovor je bio da on radi program restrukturiranja Zagrebačkog holdinga jer smo svi svjesni toga da s ovakvim Holdingom imamo problem. Stvaranjem Holdinga komunalne usluge nisu pojeftinile, nego naprotiv, postale skuplje. Holding treba doživjeti ozbiljnu rekonstrukciju. Da je motiv g. Budimira bila fotelja, ostao bi valjda u HSLS-u jer je u tom trenutku gđa. Švaljek koju HSLS podržava, u anketama bila u prednosti za desetak postotaka. On je program za Holding već napravio i prezentirao ga je u petak.Želim najbolje ljude za konkretne resore.


Metro u Zagrebu nije potreban


Jedno futurističko pitanje. Kad bi Zagreb trebao ili mogao dobiti metro?– Moj stav je da metro u Zagrebu nije potreban. Za metro mora postojati optimalna udaljenost među stanicama koja je puno veća od udaljenosti one postojećeg sustava javnog prijevoza. Zagreb treba koristiti željezničku prugu istok-zapad, treba koristiti željeznicu u javnom gradskom prijevozu. Zagreb može s tom prugom ići i ispod zemlje i oko toga se treba povesti rasprava. To bi možda imalo smisla.


Vidjeli smo da je Milan Bandić ovih dana prvi put spomenuo mogućnost svog poraza.


– Da, svi smo se malo iznenadili.


Ukoliko sam ga shvatio, on se ne bi dalje bavio politikom čak i u slučaju da njegova lista s koalicijskim partnerima ne ostvari dominantno mjesto u Skupštini?


– Nije sasvim jasno. No, jasno je rekao da će se, ako izgubi, baviti humanitarnim radom.


U slučaju pobjede, ako vam koalicija bude tanka, je li moguće da je proširite i s HDZ-om?


– Moguće je da u njoj budu svi oni koji u Zagrebu žele promjene. HDZ je dugi niz godina pokazivao da te promjene ne želi. Zato je teško očekivati da bi HDZ bio taj, tim više što su imali priliku da ove izbore učine još zanimljivijim na način da ne podrže proračun. Tada bi Bandić prvi put bio u situaciji da ne ide u izbore s gradonačelničkog mjesta i pitanje je kako bi se u tom slučaju cijela priča odvijala dalje. Ovako je Bandić u prednosti pred bilo kojim kandidatom.


Bez ključa


Kako ocjenjujte rad Milan Bandića? Ovo mu je peti mandat, uz prekid od 2002. do 2005.?


– Kad uzmete što je u gradu Zagrebu u 16-17 godina učinjeno, mi nemamo nešto za što bismo mogli reći – wow! Bundek je jedan pristojan projekt, ali ni on nije takav projekt. O fontanama neću trošiti riječ. Muzej suvremene umjetnosti je gradila država, Muzičku akademiju također. Bandić je razvijao te socijalne programe, ali i oni su netransparentni. Ne znate po kojem ključu je zaključio da ide ovako ili onako. Nema problema da kaže – sad je ovo, a onda za dva dana da su ga svi krivo razumjeli. Sad je osjetno smanjena cijena karata za tramvaj. Ako ima prostora za to, zašto to nije učinjeno prije godinu ili dvije?


Kod njega je to uvijek tako.


– Svi smo se navikli da je to uvijek tako. Ali, to je krivo. Ako si sustavno riješio, onda je pitanje zašto nije riješeno prije. Zašto smo to preplaćivali? Ili ako nije sustavno riješio, onda svi znamo što ovim kupuje.


Koja su vaša tri glavna projekta koja bi bila vezana uz vaš mandat?


– Problem otpada u Zagrebu se treba početi rješavati. Govorim još o problemu prometa, transparentnom trošenju gradskog proračuna i smanjenju prireza. Sve analize pokazuju da se na kraju mandata prirez s 18 može smanjiti na 15 posto.Dalje, moramo građanima priuštiti javne usluge koje će biti prihvatljive cijenom i kvalitetom. Zalažemo se za mogućnost rada dežurnih vrtića u dvije smjene te da u školama zaista bude jednosmjenska nastava.

Kakvo je vaše rješenje za otpad?


– Rješenje je da građani plaćaju prema količini otpada koji proizvode. Dio otpada mora se odvajati na kućnom pragu, dio reciklirati, moraju se formirati zeleni otoci, a otpad redovito odvoziti. Ostatak koji se ne može reciklirati može služiti kao energent u već postojećim toplanama.


A rješenje prometa?


– Kratkoročnih je projekata desetak, a ima i dugoročnih. Kratkoročni – formirati samostalni ured za promet, posložiti horizontalnu i vertikalnu signalizaciju kako bi bila učinkovitija, a promet propusniji. Zatim, bolje iskoristiti željeznicu u gradskom prijevozu.Dugoročni projekti su izgradnja dva mosta, jedan u produžetku Strojarske i drugi na zapadnom ulazu u grad.

Bi li bilo smanjivanja broja ljudi u gradskoj administraciji i u Zagrebačkom holdingu?


– U Holdingu i gradskoj upravi se morao drugačije organizirati posao. Dok u pojedinim podružnicama Holdinga nedostaje ljudi pa se korist agencijsko zapošljavanje, u drugima stotine ljudi nemaju pravog posla. Potrebno je olakšati fluktuaciju zaposlenika iz jedne podružnice u drugu. Holding zapravo ima krizu upravljanja, a ne višak zaposlenih. Zaposleni u Holdingu ne trebaju se bojati otpuštanja.


Svoj put


Vi ste i potpredsjednica HNS-a. Čini mi se da u sadašnjoj situaciji, HNS strateški ima dvije mogućnosti. Prva, jačati na krilu lijevog centra, a druga je opcija suradnja s nekim drugačijim HDZ-om? Jesam li u pravu?


– HNS treba jačati i pozicionirati se u centru, a što će biti za pet ili 10 godina je pitanje. Vidimo da drugačijeg HDZ-a nema. HDZ je samo dobio drugačijeg prvog čovjeka koji je pristojan, ali je suštinski HDZ isti kakav je i bio. Kad pogledate njihov sastav u Saboru, kad pogledate njihov način funkcioniranja, to je samo jedan paket u kojem je sadržaj isti, a omot promijenjen.HNS treba imati svoj put, s jasnim programom, jasno reći kome se obraća. Mi smo unutarstranačku tranziciju prošli »nježno«. Trebamo se pozicionirati i pokazati da u stranci postoje mladi ljudi koji govore o industrijskim strategijama, o IT-tehnologijama, i trebamo inzistirati na temi obrazovanja.

Vidimo neke pozitivne ekonomske rezultate no, naravno, nisu to samo rezultati HDZ-ove, odnosno Plenkovićeve vlade. S druge strane, vidimo da rejting HDZ-a raste, zapravo godinama nije bio viši nego sad. Je li to zbog Plenkovićevog pristojnog lica, ili zbog čega?


– Ne vidim što je to učinila Plenkovićeva vlada za pozitivne ekonomske rezultate u 2016. godini, mislim da se radi o pozitivnim trendovima u okruženju, a gospodarstvo je u Hrvatskoj počelo rasti još u mandatu vlade u kojoj sam sudjelovala. HDZ-u raste rejting još uvijek na krilima pobjede na parlamentarnim izborima.S druge strane, SDP je prošao put na kojem se jako iscrpio u dva izbora za predsjednika u prošloj godini, to uvijek ranjava.

Kako to da HDZ nije iznjedrio kandidata za Zagreb?


– I na prošlim zagrebačkim izborima HDZ je ponudio alibi kandidatkinju koja nije imala nikakvih šansi. Biračko tijelo HDZ-a u Zagrebu sklono je Bandiću. To je jedan od razloga. Mislim da je to njihova prešutna podrška Bandiću. Neko vrijeme se pričalo da bi HDZ i formalno podržao Bandića pa da bi on bio gradonačelnik prve dvije godine, a onda netko iz HDZ-a. No, to su priče.


Tu su i procesi koji čekaju Milana Bandića, no do izbora se u vezi s tim vjerojatno ništa neće događati?


– Ti procesi nikad nisu smetali gospodinu Bandiću da dobije izbore. Građani kažu – pa što, kradu i drugi. Promjene se moraju dogoditi na izborima. I mislim da je Zagreb spreman za te promjene. Drugi krug izbora bit će referendum za promjene.